2008
Fiefiá, Ko Ho Tukufakaholo
Nōvema 2008


Fiefiá, Ko Ho Tukufakaholo

Ko e totonu ne fanauʻi ʻaki kitautolú—pea mo e taumuʻa ʻo ʻetau fononga maʻongoʻonga ʻi he māmaní—ke tau fekumi mo aʻusia ʻa e fiefia taʻengatá.

ʻĪmisi
Dieter F. Uchtdorf

Siʻoku tuofāfine, ʻoku ou fakafetaʻi ʻi he fuofua faingamālie ko ʻeni ʻoku ou maʻu ke u lea ai ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí, kuo fakatahataha mai ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e māmaní. ʻOku tau langilangiʻia moʻoni he ʻahó ni ʻi heʻetau ʻi heni mo Palesiteni Monisoni mo Palesiteni ʻAealingi. ʻOku ongo ki hotau lotó ʻa e hiva ne fai ʻe he kuaeá. Kuo ueʻi fakalaumālie hake kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Sisitā Tomisoni, Sisitā ʻOloleti mo Sisitā Pekí.

Talu mei heʻeku ʻilo ko ia te u ʻi heni mo kimoutolu he ʻaho ní, mo ʻeku fakakaukau ki ha kau fafine tokolahi kuo nau fatu ʻeku moʻuí: ʻa hoku uaifi fakaʻofoʻofa ko Helietá; ʻeku faʻeé; faʻē ʻi he fonó; hoku tuofefiné; hoku ʻofefiné; ʻofefine ʻi he fonó; pea mo haku kaungāmeʻa tokolahi. Kuo ʻākilotoa au he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ʻe ha kau fafine ne nau ueʻi fakalaumālie, akonekina mo fakalotolahiʻi au. ʻOku ou aʻu ki he tuʻunga ko ʻení he ʻahó ni, koeʻuhí ko e kau fafine makehe ko ʻení. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou feʻiloaki ai mo e kakai fefine ʻo e Siasí, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou ʻi ha lotolotonga ʻo ha kakai laulōtaha tatau pē. ʻOku ou fakafetaʻi ke ʻi heni, peá u fakafetaʻi koeʻuhí ko homou ngaahi talēnití, manavaʻofá mo e tokoní. Kae meʻatēpuú, ʻoku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko kimoutolu: ko ha ngaahi ʻofefine fungani ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻoku taʻengata homou mahuʻingá.

ʻOku ou tui pē ʻoku ʻikai ha ofo ia, he faʻa hā-mahino ʻaupito e faikehekehe ia ʻo e kakai tangatá mei he kakai fefiné—ʻo tatau pē he fakatuʻasinó mo e fakaʻatamaí, pea pehē ki he fakaelotó. Ko e taha e ngaahi founga lelei taha ʻe lava ke u fakakaukau ki ai ke ne fakatātaaʻi ʻení, ko e founga ko ia ʻoku ou feimeʻatokoni ai mo hoku uaifí.

Ko e taimi ʻoku feimeʻatokoni ai ʻa Helietá, ʻoku makehe moʻoni. ʻOku lahi ʻaupito e meʻatokoni te ne lava ʻo ngaohí pea ʻokú ne faʻa teuteuʻi ha ngaahi meʻatokoni mei he ngaahi fonua kuó ma ʻaʻahi ki aí. ʻOku toe makehe ange foki ʻa hono teuteuʻi ia ʻi he peletí. Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa tōtuʻa hono fakaʻofoʻofá ʻoʻona pea ʻoku hangē ia ko ha hia ke te kaí. ʻOku ifo ia ki he vakaí, ʻo tatau pē mo hono ʻahiʻahiʻí.

Ka neongo ʻa ʻene hā tōtōatu mo fakaʻofoʻofa pea ifo ʻa e meʻa kotoa peé, kuo pau pē ke kole fakamolemole mai ʻa Helieta ia koeʻuhí ko ha meʻa ʻokú ne pehē naʻe ʻikai ke sai. Te ne pehē mai, “Ne fuʻu lahi e sinisā ne u fakaʻaongaʻí,” pe “Ko e meʻa hokó, ʻoku ou tui ʻe sai ange kapau ʻe toe lahilahi e kale te u fakaʻaongaʻí pe laʻi loumailé.”

Tuku muʻa ke u fakafehoanaki ia mo ʻeku founga ngaohi meʻatokoní. Ne u kole kia Helieta ke ne talamai pe ko e hā ʻa e meʻakai ʻoku lelei taha ʻeku teuteuʻí, koeʻuhí pē ko ʻeku lea ko ʻení.

Ko ʻene talí ʻeni: foʻi moa fakapakú.

Fakamohomoho ʻotá.

Ka ʻoku ʻikai ko ia pē. ʻOku ʻi ai haʻaku meʻatokoni makehe ko e Knusperchen. Mahalo pē ʻe ongo atu hono hingoá ʻo hangē ko ha meʻatokoni te ke maʻu ʻi ha falekai makehé. Tuku muʻa ke u vahevahe atu hono founga ngaohí. ʻOkú ke tutuʻu iiki e mā fuololoá (French bread) pea tousi tuʻo ua ia.

Ko hono founga ngaohí pē ia!

Ko ia, ʻi he vahaʻa ʻo e fuaʻimoa fakapakú, neongo ʻene lolololó, pea mo e Knusperchen, neongo ʻene pakú, ko e taimi ʻoku ou feimeʻatokoni aí, ʻoku ou ongoʻi lavameʻa moʻoni.

Mahalo ko e fakafehoanaki ʻiate au mo hoku uaifí ʻe ngali ko ha talaihanga-mai, ka ʻokú ne fakatātaaʻi ha meʻa ʻoku mahulu hake ia ʻi hono teuteuʻi pē ʻo e meʻatokoní.

Hangē kiate au ʻoku faʻa taʻetokaʻi ʻe hotau kau fafine fakaʻofoʻofá, ʻa e meʻa te nau lavá—ʻoku nau tokanga pē ki he meʻa naʻe ʻikai lavá pe ʻikai ke saí kae ʻikai ko e meʻa ko ia kuo lavaʻí pea mo kinautolu foki.

Mahalo ʻokú ke fakatokangaʻi e ʻulungāanga ko ʻení ʻi ha taha ʻokú ke ʻiloʻi lelei.

Ko e ongoongo fakafiefiá, he ʻokú ne fakaʻilongaʻi mai ha ʻulungāanga fisifisimuʻa: ʻa e holi fakanatula ko ia ke fakahōifua ki he ʻEikí ʻi he lelei taha te ke lavá. Kae pangó, ʻe lava foki ke iku ia ki he lotoʻitá, ongosiá mo e loto mamahí.

Kiate Kinautolu Ko ia ʻOku Ongosiá

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni kiate kinautolu kuo ʻi ai ha taimi naʻá ke ongoʻi taʻefeʻunga, lotosiʻi pe ongosia aí—pe ko hono moʻoní, ʻoku ou fie lea kiate kitautolu kotoa pē.

ʻOku ou lotua foki ʻe hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakaongo atu ʻeku leá mo ʻai ke toe ʻuhingamālie ange, loloto mo ongo fakalaumālie foki.

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku faʻa faingataʻa ke tau kalo mei heʻetau ngaahi palopalemá. Ko hono moʻoní, ʻi he māmani feliliuaki, mohu faingataʻa mo fesiosiofaki ko ʻení, ʻoku faʻa faingataʻa ke tau hao mei he ongoʻi ʻoku lomekina kitautolu ʻe he loto mamahí mo e faingataʻaʻiá.

ʻOku ʻikai ke u fokotuʻu atú ke tau tuputupulefanua pē pea ʻosi atu e ngaahi ongoʻi loto mamahi ʻokú ne lomekina kitautolú. ʻOku ʻikai ko ha lea fakalotolahi pē ʻeni pe ko haʻaku feinga ke poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku lolotonga faingataʻaʻiá ke nau fakakaukau ʻoku tokamālie ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa moʻoni ki ai ʻi heʻetau moʻuí kotoa. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha loto heni he ʻahó ni ʻoku kei toka fuoloa ai ha ngaahi mamahi. ʻOku fefaʻuhi ha niʻihi ia mo e ongoʻi manavasiʻi ʻokú ne fakatupu e puputuʻu ʻa e laumālié. Ka ki he niʻihi, ʻoku hoko ʻa e ongoʻi tuēnoá ia ko honau ʻahiʻahi fakapulipuli.

ʻOku ʻikai ke taʻe mahuʻinga e ngaahi meʻá ni.

Ka ʻoku ou fie lea ʻo kau ki ha ongo tefitoʻi moʻoni ʻe ala tokoni atu ke mou maʻu ʻa e hala ki he nongá, ʻamanaki leleí pea mo e fiefiá—neongo ʻa e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e mamahí. ʻOku ou fie lea ʻo kau ki he fiefia faka-ʻOtuá pea mo e founga te tau takitaha lava ʻo ʻinasi ai, neongo ʻa e ngaahi kavenga ʻoku tau mafasia aí.

Fiefia Faka-ʻOtuá

Tuku muʻa ke u fai atu ha fehuʻi: “ʻOku mou pehē ko e hā e faʻahinga fiefia taupotu taha te tau ala maʻú?” Kiate au, ko e tali ki he fehuʻí ni, ko e “fiefia ʻa e ʻOtuá.”

ʻOku hoko atu leva ki he fehuʻi hokó: “Ko e hā ʻa e fiefiaʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní?”

ʻE ala faingofua pē hano tali ʻeni he ʻoku ʻikai tatau ʻEne foungá mo ʻetau foungá. “He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē ʻo hono māʻolunga ʻo [e] ngaahi hala [ʻo e ʻOtuá] ʻi [hotau] ngaahi halá, pea mo [ʻEne] mahaló ʻi [heʻetau] ngaahi mahaló.”1

Neongo he “ ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē,” ka ʻoku “tau ʻiloʻi ʻoku ʻofa [ʻa e ʻOtuá] ki heʻene fānaú”2 he kuó Ne folofola, “Vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”3

ʻOku lava ke fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ongo taumuʻa fisifisimuʻa ko ʻení—ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté pea mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá—he ko e ʻOtua Ia ʻo e fakatupú mo e manavaʻofá. Ko e fakatupú mo e manavaʻofá, ko ha ongo kaveinga ia ʻoku tokoni ki he fiefia haohaoa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko e fakatupú mo e manavaʻofá, ko ha ongo ngāue ia ʻoku totonu ke tau faʻifaʻitaki ʻi heʻetau hoko ko ʻEne fānau fakalaumālié.

Ko e Ngāue ʻo e Fakatupú

Ko e holi ko ia ke fakatupú, ko e taha ia ʻo e ngaahi fakaʻamu vivili taha ʻa e tangatá. Neongo pe ko e hā hotau ngaahi talēnití, tuʻunga fakaakó, tupuʻangá pe lavameʻá, ka ʻoku tau takitaha fakaʻamu kotoa pē ke fakatupu ha meʻa naʻe teʻeki ai tupu ki muʻa.

ʻE lava ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo fakatupu ha meʻa. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ʻi ai haʻo paʻanga, lakanga pe mafai ka ke toki lava ʻo faʻu ha meʻa ʻaonga mo fakaʻofoʻofa.

ʻOku ʻomi ʻe he fakatupú ha ongoʻi fiemālie mo fiefia. ʻOku tau fakatupulekina kitautolu mo e niʻihi kehé, he taimi ʻoku tau toʻo ai ʻa e “ngaahi meʻa noaʻiá” ʻo ngaohi mei ai ha meʻa fakaʻofoʻofa—pea ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ki hono fakamaau pē ʻa e loki hoʻomou fānau toʻu tupú.

Mahalo te mou pehē, “ʻOku ʻikai pē ke u talēniti pehē au. Ko e taimi ʻoku ou hiva aí, ʻoku leʻo ua maʻu pē ʻeku hivá. ʻOku ʻikai lava ke u tā ha foʻi laine ʻo hangatonu. Pea ko e meʻa pē ʻoku sai ki ai ʻeku taʻo maá, ko hano tataʻo ʻaki ha meʻa pe langolango ʻaki e matapaá.”

Kapau ko e faʻahinga ongo ia ʻokú ke maʻú, toe fakakaukau angé, pea manatuʻi ko e ngaahi ʻofefine fakalaumālie kimoutolu ʻo e Tokotaha fakatupu maʻongoʻonga taha ʻi he ʻunivēsí. ʻIkai ʻoku fakaofo ke tau fakakaukau atu ʻoku fatu ho laumālié ʻe ha ʻOtua ʻoku taʻengata ʻEne fakatupú mo ʻEne manavaʻofá? Fakakaukau ange ki aí—ko ho sino fakalaumālié, ko ha fakatupu laulōtaha ia, naʻe faʻu ke fakaʻofoʻofa, ngāue mo lavameʻa ʻo mahulu ange ʻi ha meʻa te tau ala fakakaukau ki ai.

Ka ko e hā koā ne fakatupu ai kitautolú? Naʻe fakatupu kitautolu mo ha taumuʻa fisifisimuʻa pea ke tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefia kakató.4 Ko e totonu ne fanauʻi ʻaki kitautolú—pea mo e taumuʻa ʻo ʻetau fononga maʻongoʻonga ʻi he māmaní—ke fekumi mo aʻusia ʻa e fiefia taʻengatá. Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaki ʻení, ko haʻatau faʻu pe fakatupu ha meʻa.

Kapau ko ha faʻē koe, ʻokú ke kau mo e ʻOtuá ʻi Heʻene ngāue ʻo e fakatupú—ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono ʻoange ha sino fakamatelie ki hoʻo fānaú, ka ʻokú ke akoʻi pea tauhi kinautolu. Kapau ʻoku ʻikai ko ha faʻē koe he ʻahó ni, ʻe teuteuʻi koe ʻe he ngaahi talēniti ʻokú ke fakatupulakí ki he ʻaho ko iá, ʻi he moʻuí ni pe ko e maama kahaʻú.

Mahalo te ke fakakaukau ʻoku ʻikai hao ngaahi talēniti, ka ko ha fakakaukau hala ia, he ʻoku tau maʻu kotoa pē ha ngaahi talēniti mo ha ngaahi meʻafoaki.5 ʻOku mahulu atu e fakangatangata ia ʻo e fakatupú, mei he ngataʻanga pē ʻo e laʻi laá pe laʻipepá, pea ʻoku ʻikai fie maʻu ki ai ha polosi, peni, pe ngaahi foʻi kī ʻo e pianó. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakatupú, ke tau faʻu pe fakamoʻui mai ha meʻa naʻe teʻeki ai faʻu pe moʻui ki muʻa—hangē ko e ngoue matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa, ʻapi uouangatahá, ngaahi manatu fakafāmilí pea mo e kakata fiefiá.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke haohaoa e meʻa ʻokú ke fakatupú. He ko e ʻai ke hā kapau ʻe lolololo e fuaʻimoá pe faʻa paku ʻa e tousí? ʻOua naʻá ke lotofoʻi koeʻuhí ko hoʻo manavasiʻi naʻa ʻikai ke ke lavá. ʻOua naʻá ke holomui koeʻuhí ko e ngaahi leʻo fakaanga ʻokú ke ongoʻí—ʻo tatau ai pē pe ko e leʻo ko iá mei tuʻa pe mei loto.

Kapau ʻokú ke ongoʻi he ʻikai ke ke lava ʻo faʻu pe fakatupu ha meʻa, kamata ha kiʻi meʻa siʻisiʻi. Feinga ke ke sio pe ko e foʻi malimali ʻe fiha te ke ala fakatupú, fai ha kiʻi tohi fakamālō, ako ha pōtoʻi ngāue foʻou, feinga ke ʻiloʻi ha kiʻi feituʻu peá ke teuteuʻi ia ke fakaʻofoʻofa.

Meimei ʻi ha senituli ʻe taha mo e konga he kuohilí, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki he Kāingalotu ʻi hono ʻahó. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha ngāue maʻongoʻonga ke fakahoko ʻe he Kāingalotú. Laka atu pea fakalakalaka pea ngaohi ke fakaʻofoʻofa e meʻa kotoa pē ʻokú ne ʻākilotoa kimoutolú. Tanumaki ʻa e kelekelé pea mo hoʻomou ngaahi fakakaukaú. Langa ha ngaahi kolo, teuteuʻi homou nofoʻangá, ʻai ha ngoue matalaʻiʻakau, ngoue ʻāpele mo ha ngoue vaine pea tokangaʻi lelei ʻa e kelekelé koeʻuhí ko e taimi ko ia te mou vakai ai ki hoʻomou ngaahi ngāué, te mou fai ia ʻi he loto hangamālie, pea ʻe fiefia ʻa e kau ʻāngeló ke nau ʻaʻahi mai ki homou nofoʻanga fakaʻofoʻofá. Ka ʻi he taimi ní, hokohoko atu hono teuteuʻi hoʻomou ngaahi fakakaukaú, ʻaki e mohu ʻaloʻofa ʻo e Laumālie ʻo Kalaisí.”6

Ko e lahi ange ko ia hoʻo tui mo falala ki he Laumālié, ko e lahi ange ia hoʻo malava ʻo fakatupú. Ko ho faingamālié ia ʻi he moʻuí ni pea mo ho ikuʻangá he maama kahaʻú. ʻE ngaahi tuofāfine, tui mo falala ki he Laumālié. ʻI hoʻo toʻo ʻa e ngaahi faingamālie angamaheni ʻo e moʻui fakaʻahó pea tau faʻu pe fakatupu ai ha meʻa ʻoku fakaʻofoʻofa mo ʻaongá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hoʻo fakaleleiʻi ʻa e māmani ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú, ka ko e māmani foki ko ia ʻi ho lotó.

Ko e Manavaʻofá

Ko e manavaʻofá, ko e ngāue maʻongoʻonga ia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ko e tefitoʻi ʻulungāanga fakaetangata ia ʻo kitautolu. ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”7 Kuo ʻiloa e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻi he kuonga kotoa pē, ʻi heʻenau manavaʻofá. Ko kinautolu ʻoku muimui ki he Fakamoʻuí, ʻoku nau “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí … pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”8

ʻI he taimi ʻoku tau ala atu ai ke faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻoku faitāpuekina foki ai ʻa ʻetau moʻuí. ʻOku hanga ʻe he ngāue tokoní mo e feilaulaú ʻo fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí, pea fakaʻatā ke taumalingi hifo e ngaahi tāpuaki funganí kiate kitautolu. Ko e moʻoni, ʻoku hangaifofonga malimali hifo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá kiate kinautolu ʻoku tokangaekina ha taha pē ʻo ʻEne fānaú.

ʻI heʻetau hiki hake ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau toe kiʻi fakalaka hake ai ki ha tuʻunga ʻoku māʻolunga angé. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē, “Ko e lahi ange ko ia ʻetau tokoni ki hotau kāingá ʻi he founga totonú, ko e lahi ange ia ʻene lelei ki hotau ngaahi laumālié.”9

Naʻe tui ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e tokoní. Hili e pekia hono uaifí, naʻá ne tā ha sīpinga maʻongoʻonga ki he Siasí ʻi ha founga naʻá ne fakaʻutumauku ai ʻi he ngāué mo e tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku pehē naʻe talaange ʻe Palesiteni Hingikelī ki ha fefine ne kei loto mamahi he toki mālōlo hono husepānití, ʻo ne pehē, “ʻE hanga ʻe he ngāué ʻo faitoʻo ho mamahí. Tokoni ki he niʻihi kehé.”

Ko ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga fau ʻeni. ʻI heʻetau tukutaha hotau taimí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, te tau toki ʻiloʻi moʻoni ai kitautolu pea mo ʻetau fiefiá.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Lōlenisou Sinou ʻa e fakakaukau tatau: “ʻI he taimi ʻokú ke kiʻi ongoʻi loto mamahi aí, vakavakai takai holo pea te ke ʻilo ai ha taha ʻoku toe faingataʻaʻia ange ia ʻiate koe; ʻalu kiate ia ke ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e palopalemá, peá ke feinga ke fakaleleiʻi ia ʻaki e poto kuo foaki atu ʻe he ʻEikí; pea ko e meʻa pē te ke ʻiloʻí, kuo mavahe atu ai hoʻo loto mamahí, ka ke ongoʻi e māmá, ʻo nofoʻia koe ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ʻe hangē leva ʻoku maamangia ʻa e meʻa kotoa pē.”10

ʻI he māmani ʻo e ʻilo fakaʻatamai ʻoku manakoá, polokalama TV maumau-taimí pea mo e ʻū tohi fakahinohino fakahōhōlotó, mahalo ʻe ngali fepaki e faleʻi ko ʻení mo kinautolu. ʻOku faʻa talamai foki ko e tali ki hotau ngaahi mamahí ke tau sio pē ki hotau lotó, fakafiemālieʻi kitautolu pea tau fakamole ka tau toki totongi ʻamuiange pea fakafiemālieʻi ʻetau ngaahi holí kae toki fua hono kanonga-tāmakí ʻe ha niʻihi kehe. Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe fakapotopoto ai ke tau tomuʻa tokangaʻi ʻetau ngaahi fie maʻú, ka ʻoku ʻikai iku ia ki he fiefiá ʻi he kahaʻú.

Ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻEikí

ʻOku ou tui ko e kakai fefine ʻo e Siasí, neongo pe ko e hā honau taʻu motuʻá pe tuʻunga fakafāmilí, ʻoku mahino pea lelei taha ange ʻenau fakaʻaongaʻi e lea ʻa Sēmisi Peulí, ʻa ia naʻá ne faʻu e tohi ko e Peter Pan: “Ko kinautolu ʻoku nau ʻomi ha fiefia ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé, he ʻikai lava ke nau faʻa taʻofi ia mei heʻenau moʻuí.”11 ʻOku ou faʻa mamata tonu ki he ngaahi founga fūfūnaki ʻoku fakahaaʻi ʻaki ha angaʻofa mo ha manavaʻofa ʻe ha kau fafine fakaʻeiʻeiki kuo nau fai ha ngaahi tokoni ʻofa taʻesiokita. ʻOku ongo ki hoku lotó ʻa e taimi ʻoku ou fanongo ai ki he ngaahi talanoa ʻo kau ki ha kau fafine ʻo e Siasí pea mo e founga kuo nau fakatovave ai ke tokoni ki ha niʻihi ʻoku faingataʻaʻia.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻi he Siasí—ʻa e kakai tangata mo fafine fakatouʻosi—ʻoku nau fifili pe te nau lava fēfē ʻo tokoni ki he puleʻangá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e kau fafine ko ia ʻoku teʻeki ai malí, vetemalí pe ko e kau uitoú, ʻoku nau fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha feituʻu heni moʻonautolu. ʻOku mahuʻinga fau ʻa e fefine kotoa pē ʻi he Siasí—ʻo ʻikai ki heʻetau Tamai Hēvaní pē ka ki hono langa hake foki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ha ngāue maʻongoʻonga ke fai.

ʻI he fakataha peheni he taʻu ʻe taha kuohilí, ne akoʻi ai ʻe Palesiteni Monisoni ʻo pehē, “ʻoku takatakai ʻiate koe ʻa e ngaahi faingamālie ke ke tokoni aí… . ʻOku faʻa hoko e fanga kiʻi ngāue tokoni īkí ko e meʻa pē ia ʻe fie maʻu ke langaki mo faitāpuekina ai ha taha kehe.”12 Vakavakai takai holo. ʻOku ʻi he houalotu sākalamēnití ha faʻē kei talavou ʻoku tokolahi ʻene fānaú—tokoni ki ai ʻaki haʻo tangutu fakataha mo ia ʻo tokoni ki ai. ʻOku ʻi homou kaungāʻapí ha talavou ʻoku hā ngali lotofoʻi—talaange ʻokú ke fiefia ʻi hoʻomo feohí pea ʻokú ke ʻiloʻi ʻene ngaahi leleí. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ki ha ngaahi lea fakalotolahi moʻoní, ko ha loto ʻofa mo ha loto tokanga moʻoni, ʻa ia ʻe taʻengata e tokoni te ne fai ki he niʻihi ʻoku mou feohí.

ʻOku hanga ʻe he kau fafine lelei ko kimoutolú, ʻo fai tokoni ʻofa ʻi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku mahulu hake ia ʻi hoʻomou lelei fakafoʻituituí. ʻOku mou faʻifaʻitaki ai he foungá ni ki he Fakamoʻuí, ʻa ia neongo ko e tuʻi Ia, ka naʻe ʻikai ke Ne fekumi ki ha tuʻunga pe te Ne tokanga pe naʻe fakatokangaʻi Ia ʻe he niʻihi kehé. Naʻe ʻikai tokanga Ia ke feʻauʻauhi mo e niʻihi kehé. Naʻe tukutaha maʻu pē ʻEne tokangá ʻii hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. Naʻá Ne faiako, fai-fakamoʻui, fefolofolai mo fakafanongo ki he niʻihi kehé. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku ʻikai ha kaunga ia ʻo e ongoongoá ki he fakaʻilonga ʻo e tuʻumālié pe lakanga ʻoku hā ki tuʻá. Naʻá Ne faiako mo moʻuiʻaki ʻa e tokāteline ko ʻení: “Ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko homou [tamaioʻeiki].”13

Ko hono fakamulitukú, ʻe lava ʻo tokoni ki heʻetau fiefiá ʻa e lahi ʻo e ngaahi lotu te tau faí, ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa e lahi ʻo e ngaahi lotu ia ʻoku tau talí. Tau fakaʻā muʻa hotau matá ʻo vakai atu ki he ngaahi loto ʻoku mafasiá, ʻo ʻiloʻi ʻa e tuēnoá mo e lotofoʻí; pea tau ongoʻi muʻa e ngaahi lotu ʻoku fai fakalongolongo ʻe he niʻihi ʻoku tau feohí, pea tuku ke tau hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo tali e ngaahi lotu ko iá.

Fakaʻosí

Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou maʻu ha tui ʻoku faingofua. ʻOku ou tui ʻi he taimi ʻoku mou faivelenga mo faitōnunga ai ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻi hoʻomou ʻunu ke toe ofi ange kiate Ia ʻi he tui, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻe ngāue fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ki hoʻomou leleí.14 ʻOku ou tui ʻi hoʻomou tōtōivi ko ia ʻi he ngāue ʻa ʻetau Tamaí—ʻi hoʻo fakatupu ʻa e fakaʻofoʻofá mo tokoni ʻofa ki he niʻihi kehé—ʻe ʻōʻōfaki koe ʻe he ʻOtuá ʻi he toʻukupu ʻo ʻEne ʻofá.15 ʻE fetongi leva ʻa e lotofoʻí, ongoʻi taʻefeʻungá mo e ongosiá ʻe ha moʻui ʻoku ʻuhingamālie, mohu ʻaloʻofa mo fiefia angé.

ʻOku hoko ʻa e fiefiá ko ho tukufakaholo ʻi hoʻo hoko ko e ʻofefine fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko e ngaahi ʻofefine fili kimoutolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻoku fakafou he ngaahi fakatupu ʻoku mou faí pea ʻi hoʻomou tokoni ʻofá, hoʻomou hoko ko ha mālohi maʻongoʻonga ki he leleí. Te mou ngaohi ʻa e māmaní ke hoko ko ha feituʻu lelei ange. Hiki hake ho fofongá; ʻo ʻaʻeva laukau. ʻOku ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku mau ʻofa mo tokanga atu kiate kimoutolu.

Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni, ʻi heʻeku tuku kiate kimoutolu ʻa ʻeku tāpuakí ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. ʻĪsaia 55: 9.

  2. 1 Nīfai 11:17.

  3. Mōsese 1:39.

  4. Vakai, 2 Nīfai 2:25.

  5. Vakai, T&F 46:11–12.

  6. Brigham Young, Desert News, Aug. 8, 1860, 177.

  7. T&F 81:5.

  8. Mōsaia 18:9.

  9. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 254.

  10. Lorenzo Snow, ʻi he Conference Report, Apr. 1899, 2–3.

  11. J. M. Barrie , A Window in Thrums (1917), 137.

  12. Thomas S. Monson, “Ko e Ngaahi Taumuʻa ʻe Tolu Ke Ne Tataki Koe,” Liahona, Nōvema 2007, 121.

  13. Mātiu 23:11.

  14. Vakai, T&F 90:24.

  15. Vakai, T&F 6:20.