2008
Naʻa mo e Fānaú ʻe Mahino pē Ki ai
Nōvema 2008


Naʻa mo e Fānaú ʻe Mahino pē Ki ai

[Kuo] fakapapauʻi [mai ʻe he ʻOtuá] ʻe lava ke mahino ki Heʻene fānau kotoa pē ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, neongo pe ko e hā e tuʻunga fakaako pe fakaʻatamai ʻoku nau ʻi aí.

ʻĪmisi
Elder Gérald Caussé

ʻOku faʻa ʻohovale ʻa e mātuʻá ʻi he ngaahi tali ʻenau fānaú ki he ngaahi fehuʻi mei he kakai lalahí. ʻI ha efiafi ʻe taha, lolotonga ʻema mamaʻo mo hoku uaifí mei ʻapi, naʻe ofo ʻa e tokotaha naʻá ne tokangaʻi ʻema fānaú, ʻi heʻene fanongo ki heʻenau lotú, ʻo ne fehuʻi ange kiate kinautolu: “Ka ko e hā e faikehekehe ʻo ʻeku tui fakalotú mei hoʻomou tui fakalotú?” Naʻe vave ʻaupito e tali ʻa homa kiʻi ʻofefine taʻu valú: “ʻOku meimei tatau pē, ka ʻoku lahi ange ʻemau akó ʻiate koe!” Naʻe ʻikai loto hoku ʻofefiné ke fakatupu ha loto mamahi ki he tokotaha naʻá ne tokangaʻi kinautolú, ka naʻá ne fie maʻu pē ke fakamamafaʻi ʻi heʻene founga pē ʻaʻana ʻa e mahuʻinga ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau fekumi ki he ʻiló.

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “ ʻOku ʻikai lava ke fakamoʻui ha tangata ʻi he taʻe ʻiló” (T&F 131:6). Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻiló ko e tefitoʻi moʻoni ia ʻo e fakamoʻuí … ; pea ko e taha kotoa pē ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha ʻilo feʻunga ke fakahaofi ia, ʻe malaʻia” (History of the Church, 5:387). ʻOku makatuʻunga e ʻilo ko ʻení ʻi he mahino ʻoku maʻu ki he natula ʻo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi mo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa ia kuó Na fokotuʻutuʻu ke lava ke tau toe foki hake ai ki Hona ʻafioʻangá, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú.” (Sione 17:3)

ʻOku faʻa fakaʻuhinga halaʻi ʻe he tangatá ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻiló. “Ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai potó” (T&F 93:36). ʻOku mahulu hake ia ʻi ha meʻa ʻoku lava ke makupusi ʻe hotau ʻatamaí. ʻOku faʻa pehē ʻe he kakai ʻoku nau fekumi ki he ʻOtuá kuo pau ke nau fekumi kiate Ia ʻi he ngaahi fakakaukau fakapoto ʻoku faingataʻá.

Ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoni kiate kitautolu. ʻOkú Ne lava ke fakafeʻungaʻi Ia ki he tuʻunga ʻo ʻetau mahinó. “Kapau te Ne hāʻele mai ki ha kiʻi tamasiʻi, te Ne liliu ʻEne foungá ki he lea mo e meʻa ʻoku malava ʻe ha kiʻi tamasiʻi” (Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 3:392).

ʻE ngali filifilimānako ʻa e ʻOtuá kapau ko e niʻihi ʻatamaiʻiá pē te nau maʻu ʻa e ongoongoleleí. ʻI Heʻene angaʻofá, kuó Ne fakapapauʻi ai ʻe lava ke mahino ki Heʻene fānau kotoa pē ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, neongo pe ko e hā e tuʻunga fakaako pe fakaʻatamai ʻoku nau ʻi aí.

Ko hono moʻoní, ʻoku hoko ʻa e moʻoni ko iá ʻe lava ke mahino ki ha kiʻi tamasiʻi ha tefitoʻi moʻoní, ko ha fakamoʻoni ia ki hono mālohí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sione Teila, “Ko e poto moʻoní, ʻa e tangata ko ia ʻokú ne lava ke toʻo ha kaveinga fakamisiteli ʻo ne veteki ia ke mahinongofua, fakamatalaʻi fakaʻauliliki pea fakamahinoʻi ia ke lava ʻo mahino ki ha taha kei siʻi” (“Discourse,” Deseret News, Sept. 30, 1857, 238). ʻOku ʻikai fakasiʻisiʻi ʻa hono mālohí, pea ʻoku hanga ʻe heʻene haohaoa mo mahinongofuá ʻo fakaʻatā e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ia ʻi he loto fakapapau ange ki he loto ʻo e tangatá.

Lolotonga e ngāue ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá Ne faʻa fakatatau ʻa e mahinongofua mo e moʻoni ʻo ʻEne ngaahi akonakí ki he fakakaukau fakapoto mo faingataʻa ʻa e kau Fālesí mo e kau akonaki ʻi he fonó. Naʻa nau toutou feinga ke ʻahiʻahiʻi Ia ʻaki ha ngaahi fehuʻi faingataʻa, ka naʻá Ne tali mahino mo fakapapauʻi ange ia ʻo hangē ha tali ʻa ha fānau īkí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne fehuʻi ange ʻe he kau ākongá kia Sīsū ʻo pehē, “Ko hai ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí?”

Pea ui ʻe Sīsū ha kiʻi tamasiʻi siʻi kiate ia peá Ne tuku ia ki honau haʻohaʻongá, peá Ne folofola, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai liliu ʻa kimoutolu, ke tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

“Ko ia ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻi ní, ko ia pē ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí” (Mātiu 18: 1, 2–4).

ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe folofola ai ʻa Sīsū ʻo pehē, “ʻE Tamai, ko e ʻEiki ʻo e langí mo māmaní, ʻoku ou fakafetaʻi kiate Koe, ʻi Hoʻo fūfū ʻa e ngaahi meʻá ni mei he kau potó mo e fieʻiloʻiló, ka kuó Ke fakahā ia ki he kau valevalé” (Luke 10:21).

Mahalo ʻoku ʻikai ha tohi kuo lahi hono fakaʻuhingaʻi mo tālangaʻí ka ko e Tohi Tapú. Kae kehe, ʻe maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi ʻi heʻene fuofua lau e tohí ni ʻa e faingamālie ke mahino kiate ia ʻa e tokāteliné ʻo hangē ko e tokolahi ʻo e kau poto fakafolofolá. ʻOku fakafeʻungaʻi e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke mahino ki he tokotaha kotoa pē. ʻI he hoko ʻa e taʻu valu ʻo ha kiʻi tamasiʻi, kuó ne maʻu ai e mahino feʻunga ke foua e vai ʻo e papitaisó mo fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá ʻi he mahino kakato.

Ko e hā e meʻa ʻe mahino ki ha kiʻi tamasiʻi ʻi heʻene lau e talanoa ʻo hono papitaiso ʻo Sīsuú? Naʻe papitaiso ʻa Sīsū ʻe Sione Papitaiso ʻi he vai ko Soataní. Naʻe maliu hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate Ia “ ʻo hangē ko e sino ʻo e lupé.” Naʻe ongona mai ha leʻo ʻo pehē: “Ko Hoku ʻAlo ʻofaʻangá Koe; ʻoku ou fiemālie lahi ʻiate Koe” (Luke 3:22). ʻE maʻu ʻe he kiʻi tamasiʻí ha fakakaukau mahino ki he toluʻi ʻOtuá: ko e toko tolu kehekehe ʻoku nau uouangataha kakato—ʻa e ʻOtua ko e Tamaí; Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuo hoko hono fakaʻikaiʻi ʻo e tefitoʻi moʻoni mahinongofua mo hā mahino ko ʻení, ko e tupuʻanga ia ʻo e hē mei he moʻoní ʻo tatau pē e ngaahi kulupú mo e fakafoʻituituí. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe valokiʻi ai ʻe he Palofita ko Sēkopé ʻa kinautolu ʻo e kuonga muʻá naʻa nau, “fehiʻa ki he ngaahi lea mahinongofuá, ʻo tāmateʻi ʻa e kau palōfitá, mo kumi ki ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahino kiate kinautolú. Ko ia, ko e meʻa ʻi heʻenau kuí, ʻa ia ko e kui naʻe tupu ʻi heʻenau tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻingá, kuo pau ai ke nau tō; he kuo toʻo ʻe he ʻOtuá meiate kinautolu ʻa ʻene folofola mahinongofuá, pea foaki kiate kinautolu ha ngaahi meʻa lahi ʻa ia ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu, koeʻuhí he naʻa nau holi ki ai” (Sēkope 4: 14).

Mahalo te tau faʻa fakakaukau ʻo pehē, “ʻOku fuʻu faingofua [ai],” ʻo hangē ko e ʻeikitau Sīlia ko Neamaní, ne fakatuotuai ʻi heʻene loto hīkisiá ke talangofua ki he fakahinohino ʻa ʻIlaisá ke fakamoʻui ia mei heʻene kiliá koeʻuhí ko e ngali faingofua ki heʻene vakaí. Naʻe tataki ia ʻe heʻene kau tamaioʻeikí ke ne ʻiloʻi ʻene fehālaakí:

“ ʻEku tamai, ka ne tala ʻe he palōfitá ke ke fai ha meʻa lahi, ʻikai kuó ke fai ia? kae muʻa hake ʻeni, ʻa ʻene pehē mai kiate koe, Kaukau, pea te ke maʻa aí?

“Pea naʻá ne toki ʻalu hifo, mo ne kaukau ia ʻo liunga fitu ʻi Soatani, ʻo hangē ko e lea ʻa e tangata ʻo e ʻOtuá: pea naʻe toe hoko mai kiate ia ʻa hono kakanó, ʻo hangē ko e kakano ʻo ha tamasiʻi siʻi, pea naʻá ne maʻa ai” (2 Ngaahi Tuʻi 5:13–14).

Naʻe ʻikai ngata pē hono fakamaʻa fakatuʻasino iá; ka naʻe toe fakamaʻa fakalaumālie foki ia ʻi heʻene tali e lēsoni ko ʻeni ʻo e loto fakatōkilaló.

ʻOku maʻu ʻe he fānau īkí ha natula fakaofo ke ako. ʻOku nau falala kakato ki heʻenau faiakó, maʻu ha laumālie maʻa mo loto fakatōkilalo moʻoni—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko e ngaahi ʻulungāanga tatau ia ʻokú ne fakaava e matapaá ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ia ʻa e founga ʻoku tau maʻu ai e ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó ʻo pehē, “Pea ʻoku pehē ʻoku ʻikai ha tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ka ko e Laumālie pē ʻo e ʻOtuá” (1 Kolinitō 2:11).

Pea naʻá ne tānaki atu ʻo pehē, “Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá; he ko e vale ia kiate ia; pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia he ʻoku ʻilo fakalaumālie pē ia” (1 Kolinitō 2:14).

ʻOku tau ʻiloʻi ko e tangata fakaekakanó “ko e fili ia ki he ʻOtuá … kae ʻoua kuó ne talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Ka ke hoko ia, kuo pau ke ne hoko ʻo hangē, “ha tamasiʻi siʻi, angavaivai, angamalū, loto-fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofa, pea loto-fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne faí, ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí” (Mōsaia 3:19).

ʻOku fakamatala ʻa ʻAnitoni ti Sani-ʻEkipule ʻi heʻene talanoa fakatupu fakakaukau nounou ko e “The Little Prince” [Ko e Kiʻi Pilinisí], ki he puputuʻu ha kiʻi tamasiʻi ʻi heʻene ʻilo ha ngoue lose, peá ne pehē ʻoku ʻikai makehe e matalaʻiʻakau ʻokú ne maʻu pea naʻá ne tauhi ʻi he ʻofá ka naʻe tatau pē mo e ngaahi matalaʻiʻakau kehé. Naʻá ne toki fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku hā ki tuʻá ʻokú hā makehe ai ʻa ʻene losé, ka ko e taimi mo e ʻofa kuó ne tauhi ʻaki iá. Naʻá ne pehē:

“ʻE Kāinga … fakaili hake ha fuʻu lose ʻe nimaafe ʻi he ngoue tatau pē … ka he ʻikai ke nau maʻu e meʻa ʻoku nau fekumi ki ai… .

“Ka ʻoku lava ke maʻu e meʻa ʻoku nau fekumi ki aí ʻi ha foʻi lose pē ʻe taha mo ha kiʻi meʻi vai… .

“Ka ʻoku fakakuihi ʻa e matá. Kuo pau ke fekumi ʻaki ʻa e lotó” ([1943], 79).

ʻI he founga tatau pē, ʻoku ʻikai fakafalala ʻetau ʻilo ki he ʻOtuá ʻi he lahi ʻo e fakamatala ʻoku tau maʻú. Ko e ʻilo kotoa pē ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻaonga ki hotau fakamoʻuí, ʻoku lava ʻo fakamatalaʻi ia ʻi ha ngaahi tefito ʻo e tokāteline, tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fekau mahuʻinga ʻoku ʻi he ngaahi lēsoni fakafaifekau ʻoku tau maʻu kimuʻa he papitaisó. ʻOku ʻi ai e fekauʻaki e ʻilo ki he ʻOtuá pea mo hono fakaava hotau lotó ke maʻu ha mahino fakalaumālie mo ha fakamoʻoni mālohi ki he moʻoni ʻo e ngaahi tefito mahuʻinga ko ʻeni ʻo e tokāteliné. Ko e ʻilo ki he ʻOtuá ko ʻete maʻu ia ha fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui mo ongoʻi loto ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. Ko hono tali ia ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí mo maʻu ha holi moʻoni ke muimui ki Heʻene sīpingá. ʻI heʻetau tauhi ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí, ʻoku tau fakamoʻoni ai kia Kalaisi pea malava ai ʻa e niʻihi ʻoku tau feohí ʻo ʻilo lahi ange kiate Ia.

ʻOku fakahoko ʻa hono fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi ako ʻoku fakahoko ʻi hotau ngaahi uōtí mo e koló. Kiate kimoutolu kau faiako ʻi he Siasí, ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo hoʻomou ngaahi lēsoní ke liliu e lotó. ʻOku ʻikai fua ʻaki e lelei ʻo ha lēsoni mei he lahi ʻo e ngaahi ʻilo foʻou ʻokú ke ʻoange ki hoʻo fānau akó. ʻOku maʻu ia mei hoʻo lava ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié mo poupouʻi hoʻo fānau akó ke nau fai ha ngaahi tukupā. ʻOku fakahoko ʻeni ʻi hono fakahaaʻi ʻo ʻenau tuí ʻi heʻenau ngāue ʻaki e ngaahi lēsoni naʻe akoʻí ke fakalahiʻaki ʻenau ʻilo fakalaumālié.

ʻOku ou lotua te mou fakaava homou lotó ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí pea fiefia ʻi hoʻomou fanongo mo ngāue ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohi kotoa ʻo ʻene mahingofuá. ʻOku ou fakamoʻoni kapau te tau fai ʻeni, te tau maʻu e ʻilo ki he “ngaahi meʻa lilo [ʻa e ʻOtuá] mo e ngaahi meʻa fakamelinó — ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá” (T&F 42:61). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.