2008
‘A Kimoutolu ‘Oku Kamata Fai e Ngāué
Nōvema 2008


‘A Kimoutolu ‘Oku Kamata Fai e Ngāué

ʻE [lava ke] fakalahi … hotau mālohi ke fuesia ʻa e kavengá, ʻo fetongi huhuʻi ʻaki e fakautuutu ko ia ʻo e tokoni ʻoku kole mai ke tau faí.

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou fie fai ha fakalotolahi he pooni ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ko ia ʻoku faʻa ongoʻi lōmekina he taimi ʻe niʻihi ʻi honau ngaahi fatongiá. Ko ha faingataʻa ia kuó u ʻosi ʻi ai ki muʻa. ʻOku ou toe foki ki aí he ʻoku faʻa hoko ia ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻoku ou ʻofa ai mo tokoniʻí.

ʻOku ʻiloʻi ʻe hamou tokolahi ʻoku taulōfuʻu homou ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻo aʻu ki he tuʻunga te mou fifili ai pe te mou kei lava koā ʻo matuʻuaki ia pe ʻikai. Mahalo ne ʻosi hoko ia kiate koe ʻi hano kole atu ke ke lea ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻe ʻi ai ha kakai ʻe laungeau. Ki he tokotaha ului foʻoú, mahalo ko hano kole ange ia ke ne fai ha lotu ʻi ha feituʻu pe fuofua faiako ʻi ha kalasi. Ki ha niʻihi, mahalo ko ʻenau feinga ia ke ako ha lea fakafonua ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekaú. Kapau naʻe ʻikai ke lōmekina koe ʻe he meʻa ko iá ki he tuʻunga ne mei ʻosi ai hoʻo kātakí, ko e moʻoni naʻe hoko ia ʻi he vāʻihala ʻo ha kolo ʻi muli he taimi naʻe fakatukupaaʻi ai koe ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná ke ke lea ki he tokotaha kotoa pē kuó mo fetaulaki ʻo fakamoʻoni ange fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Mahalo pē naʻá ke fakakaukau leva, “Ko ʻene ʻosi pē ʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻe faingofua ange leva ʻeku hoko ko ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga.” Ka ʻi he hili mei ai ha ngaahi taʻu siʻi, hangē ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku fakaʻau ke siʻi ange hoʻo mohé ʻi he poʻulí, lolotonga ia hoʻo feinga ke tokoni ki ho uaifí mo e pēpē foʻoú, angalelei mo ʻofa, feinga ke ʻosi hoʻo akó, feinga ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo hoʻo kōlomu kaumātuʻá, ʻo tokoni mahalo ke fetukutuku ʻenau nāunau falé pea mo feinga ke maʻu ha taimi ke tokoni ki hoʻo ngaahi kuí ʻi he temipalé. Mahalo naʻá ke malimali mo pehē loto pē: “ʻI he taimi te u motuʻa ange aí, he ʻikai fuʻu lahi e meʻa ia ke fai ʻe ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki angatonu. ʻE toe faingofua ange ia.”

ʻOku malimali ʻa kimoutolu ʻoku motuʻa angé he ʻoku mou ʻiloʻi ha meʻa ʻo kau ki hoʻomou faifatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ko ʻeni ia: ko e faivelenga ange ko ia hoʻo faifatongiá, ko e lahi ange ia ʻa e meʻa ʻoku kole atu e ʻEikí ke ke faí. Ko hoʻo malimali fiefiá foki he ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú Ne fakalahi mo Ne mafeia ha kavenga ʻoku mafatukituki angé.

Ka neongo ia, ko e konga faingataʻá, he kapau ʻokú ke fie maʻu ke Ne ʻoatu ha mālohi lahi ange, kuo pau ke fai ʻosikiavelenga hoʻo ngāué mo hoʻo tuí.

ʻOku hangē ia ko hono fakamālohia ho uouá. Kuo pau ke ke fakamamahiʻi ho uouá, ke langaki hake kinautolu. ʻOkú ke tekeʻi ho uouá kae ʻoua kuo aʻu ki he ongosiá. Pea ʻoku nau toki sai pē ʻiate kinautolu pea kamata leva ke nau tupu ʻo mālohi pe fefeka ange. Ko e mālohi fakalaumālie ʻoku tupulakí, ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá ʻokú Ne toki lava pē ʻo foaki mai ʻo kapau te tau fai tūkuingata mo tōtōivi ʻi Heʻene ngāué. ʻE lava ke liliu hotau ngaahi natulá ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻe toki fakalahi leva ai hotau mālohi ke fuesia ʻa e kavengá, ʻo fetongi huhuʻi ʻaki e fakautuutu ko ia ʻo e tokoni ʻoku kole mai ke tau faí.

ʻOku tokoni ia ʻi hono fakamahino kiate au ʻa e taimi ne u mamata ai ki ha taha ʻokú ne ʻai ke hā ngali faingofua ʻa e faifatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngata pē heʻenau lavaʻi ʻa e ngaahi sivi faingataʻá, ka ko e ngaahi sivi foki ʻoku toka mei muʻá. Ko ia ʻoku ʻikai ke u meheka kiate kinautolu, ka ʻoku ou tuʻu mateuteu ke tokoni he taimi ʻoku faingataʻa ai kiate kinautolu ʻa e ngāué, he kuo pau ke hoko ia.

ʻOku hanga ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ke fakafeʻungaʻi ʻEne fānaú ke nau toe nofo fakataha mo Ia ʻo taʻengatá, ʻo fakafaingofuaʻi hono siviʻi e ngataʻanga ʻetau kātaki ʻi he ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú. ʻOkú Ne fie foaki mai kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá pea nofo fakataha mo Ia mo hotau ngaahi fāmilí ʻi he nāunau taʻengatá. Ke maʻu e meʻaʻofa ko iá, naʻá Ne foaki mai ai ha sino fakamatelie, ʻa ia ko ha faingamālie ke ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke faiangahala, pea ko ha founga ia ke fakamaʻa ai kitautolu mei he angahala ko iá, ka tau toe tuʻu hake ʻi he ʻUluaki Toetuʻú. Naʻá Ne foaki mai ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sihová ke hoko ko hotau Fakamoʻuí, ke malava ʻo fakahoko ia. Naʻe ʻaloʻi mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he moʻui matelié, pea naʻe ʻahiʻahiʻi ka naʻe ʻikai ʻaupito ke Ne faiangahala, pea naʻá Ne fai ʻa e feilaulau ʻi Ketisemani mo Kolokotá ko e totongi ki hono fakamaʻa ʻetau ngaahi angahalá. ʻE lava pē ke toki hoko mai ʻa e fakamaʻa ko iá kiate kinautolu ʻoku tui feʻunga kia Sīsū Kalaisí ʻo nau fakatomala mei he angahalá, maʻa ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e papitaisó pea fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekau kotoa pē. Pea naʻe pau ke ʻi ai ha fili angakovi ʻo hotau laumālié ko Lusefā, ʻa ia te ne feinga taʻetūkua mo ʻene kau taú ke maʻu ʻa e foha pe ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá pea taʻofi kinautolu mei haʻanau maʻu ʻa e fiefia ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻI he angalelei mo e falala maʻongoʻonga ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú, ko ia naʻá Ne tuku mai ai mo e Fakamoʻuí ha niʻihi toko siʻi ʻo Hono ngaahi fohá kuo filifili, ke nau omi ki he māmaní ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau maʻu e mafai mo e mālohi ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻoatu e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí pea mo hono ngaahi ouaú ki he tokolahi taha ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo aʻu ki aí. Ko ia ʻoku mou vakai leva ki hono mafatukituki ʻo e falala kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. Pea ʻe lava ke mou ongoʻi ʻa hono mahuʻinga faú pea mo e fili ʻoku tau fehangahangai mo iá.

ʻOku ʻikai ke tau ofo ʻi heʻetau faʻa ongoʻi meimei lōmekiná. Ko e fakakaukau ko ia, “ ʻOku ʻikai ke u tui te u lava ʻo fai ʻení,” ko ha fakamoʻoni ia ʻoku mahino kiate kimoutolu ʻa e ʻuhinga moʻoni ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Ko hono moʻoní he ʻikai ke ke lava ʻo fai toko taha pē ia. ʻOku fuʻu faingataʻa mo mahuʻinga fau e uiuiʻí ia ke fuesia ʻe hota mālohi fakamatelié. Ka ʻoku hoko hono fakatokangaʻi iá, ko ha fakavaʻe ʻo ha faifatongia maʻongoʻonga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi ongoʻi taʻefeʻunga ko iá, ko e taimi ia ke tau manatu ai ki he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne fakapapauʻi mai ʻoku ʻikai ke tau fakahoko toko taha pē ʻa e ngāué ni. ʻOku ʻi ai ha ngaahi potu folofola ke fakapipiki ʻi homou sioʻata teuteú pea mo manatuʻi ʻi he ngaahi momeniti ʻoku lōmekina ai kimoutolú.

Naʻe manatuʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e talaʻofa ne fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene tāpuakiʻi au he māhina ʻe ono kuohilí ke u tuʻu taʻeilifia hake ʻi hoku uiuiʻí he taimi ʻe hā ngali faingataʻa aí. Naʻe ʻoange ʻa e tō folofola ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki toko siʻi ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, mo e meʻa naʻe haʻu ki he fakakaukau ʻo e palōfitá ʻi heʻene hilifaki hono nimá ʻi hoku ʻulú: “Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”1

Kuo hoko kiate au e talaʻofa ko ia ne manatuʻi mo leaʻaki ʻe Palesiteni Monisoní. Naʻe fetongi ʻe he loto falalá ʻa e loto veiveiuá, naʻe hoko mai ʻa e Laumālié pea ueʻi fakalaumālie mo e kau tokoni fakafaitoʻó, pea fakahaofi ai ʻeku moʻuí mo poupouʻi hake au. Pea tuʻunga ʻi he tāpuaki ko ia ne fai ʻe Palesiteni Monisoní, ʻe faingofua maʻu ai pē kiate au ke u manatu ki he Fakamoʻuí mo falala ki Heʻene talaʻofa te Ne muʻomuʻa ʻiate kitautolu mo Ne ʻaʻeva ʻi hotau tafaʻakí ʻi Heʻene ngāué.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e talaʻofa ko ia ʻe omi ʻa e kau ʻāngeló ʻo poupouʻi kitautolú. Mahalo te mou manatu ki he fakalotolahi ne fai ʻe ʻIlaisa ki heʻene tamaioʻeiki ilifiá. ʻOku tau maʻu e fakalotolahi tatau pē he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku taulōfuʻu hotau fatongiá. Naʻe fehangahangai ʻa ʻIlaisa mo ha ngaahi faingataʻa lahi mo fakamanavahē:

“Pea ʻi he tuʻu hengihengi hake ʻa e tamaioʻeiki ʻa e tangata ʻa e ʻOtuá, mo ne ʻalu ki tuʻá, vakai, naʻe kāpui ʻa e koló ʻe he fuʻu kakai tokolahi ʻaki ʻa e fanga hoosi mo e ngaahi saliote. Pea naʻe pehē ʻe heʻene tamaioʻeikí kiate ia, ʻOiauē, ʻa ʻeku ʻeiki! ko e hā te ta faí?

“Pea naʻe pehē ange ʻe ia, ʻoua naʻá ke manavahē: he ko kinautolu ʻoku kau mai kiate kitauá, ʻoku tokolahi hake [ia] ʻiate kinautolu ʻoku kau kiate kinautolú.

“Pea naʻe lotu ʻa ʻIlaisa ʻo ne pehē, [ʻEiki] ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakaʻā ʻa hono matá, koeʻuhí ke ne mamata. Pea naʻe fakaʻā ʻa e mata ʻo e talavoú [ʻe he ʻEikí]; pea naʻá ne sio; pea vakai, naʻe fonu ʻa e moʻungá ʻi he fanga hōsí mo e ngaahi saliote afi naʻe nofo takatakai ʻia ʻIlaisa.”2

Hangē ko e tamaioʻeiki ko ia ʻa ʻIlaisá, ʻoku lahi ange ʻa e kakai ʻoku mou kau fakatahá, ʻiate kinautolu ʻoku mou mamata ʻoku fakafepaki atú. ʻOku ʻikai lava homou mata fakamatelié ʻo mamata ki he niʻihi ʻoku mou kau fakatahá. ʻE tokoniʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí pea te Ne ui ki ha niʻihi kehe ke nau kau fakataha mo kimoutolu. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau maʻu ai e ngaahi kōlomú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku vakai ai ʻa e kau taki fakakōlomú ki homou ngaahi fofongá ʻi he taimi ʻo e ngaahi fakataha fakakōlomú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai pē ʻa e pīsopé ke ne puleʻi ʻa e kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí. ʻOkú ne vakai ki he fofonga ʻo e kau taulaʻeikí. Ko e faʻahinga pīsope, palesiteni kōlomu kaumātuʻa pe palesiteni fakamisiona ia te mou maʻú. Pea te ne ʻalu atu ke tokoniʻi koe mo ui ha niʻihi kehe ke tokoni atu. Pea mahalo pē ko hano ui ia ʻo ha hoa ngāue totonu ke mo hoa ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

ʻOku fokotuʻu mai ai ha meʻa ʻe ua. Ko e tahá ke ʻiloʻi mo talitali lelei ʻa kinautolu ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ke tokoní. Ko e tahá, ke tau feinga ke ʻiloʻi ʻi he fatongia kotoa pē, ʻa e faingamālie ke fakamālohia ai ha tahá. Naʻe ʻi ai ha palesiteni fakamisiona naʻá ne talanoa mai ʻo kau ki ha faifekau naʻá ne vahe ke hoa mo ha toko 12 pe 13. Naʻá ne pehē mai kiate au, “Ko e toko taha kotoa pē ʻo e ngaahi hoa ko iá, naʻe ʻamanaki ke ne foki pe fakafoki teʻeki ai ʻosi ki ʻapi. Ka naʻe ʻikai mole ha foʻi tokotaha ʻo kinautolu.”

Ko ia naʻá ku fakahā ai ia ki he tokotaha naʻá ne fakahaofi ha tokolahi ʻi he meimei ʻosi ʻenau kātakí, ka ne u ʻohovale pea naʻe akoʻi au ʻe he tali naʻá ne fai maí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku moʻoni e talanoa ko iá. Naʻe ʻikai pē haku hoa ʻoʻoku naʻe tōnounou.”

Ne tuʻo lahi fau e taimi naʻe ueʻi fakalaumālie ai ha palesiteni fakamisiona ke ne fekauʻi atu ʻa e ʻāngelo totonú. ʻE lava ke tau ʻamanaki atu ʻi heʻetau faifatongiá, ʻe fekauʻi mai ha tokoni ʻi he taimi totonú ʻa ia te ne mamata ki hotau mālohingá pea mo hikiʻi hake kitautolu. Pea ʻe lava ke tau ʻamanaki atu ko kitautolu ʻe fekauʻi atu ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi ha tahá.

ʻE lava ke u talaatu mei he meʻa kuó u aʻusiá, ʻa e founga ke ke tokoni aí, ʻo kapau ko koe ʻa e tokotaha ʻe fekauʻi atú. Taimi nounou pē mei hono ui au ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ne u maʻu ha telefoni meia Palesiteni Fausi ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne kole mai ke u ʻalu ange ki hono ʻōfisí. Ne u ʻalu pē mo e loto hohaʻa pe ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fie sio mai ai kiate aú.

Hili haʻama talanoa fiefia, naʻá ne sio mai kiate au peá ne pehē mai, “Kuo ʻosi hoko?” ʻI heʻeku mataʻi fifilí, naʻá ne toe hoko atu, “Kuó u siofi koe ʻi he ngaahi fakatahá. Hangē kiate au ʻokú ke ongoʻi ʻoku taulōfuʻu ho fatongiá, pea ʻoku ʻikai ke ke feʻungá.”

Naʻá ku talaange, ne u ongoʻi veiveiua ʻo hangē ka ʻikai ha ʻutu ʻe hakeá. Naʻá ku ʻamanaki te ne fakalotolahiʻi au. Ne u talaange ʻoku hounga kiate au ʻene ʻiloʻi ʻeku ongoʻi veiveiuá peá u kole tokoni kiate ia. Ka ne u ʻohovale heʻene tali angalelei mo fakapapau maí. Naʻá ne pehē mai, “ʻOua te ke kole mai kiate au. Kole kiate Ia.” Peá ne tuhu leva ki he langí. Hili ʻeni ha ngaahi taʻu mei ai, ʻoku ou tangutu he ʻōfisi tatau pē. ʻI heʻeku hū ki aí, ʻoku ou sio hake ki ʻolunga ʻo manatuʻi ia pea mo ʻene akoʻi au ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ki he founga ke u tokoniʻi ai ʻa kinautolu ʻoku ongoʻi taulōfuʻu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Kumi ha founga ke ke fekauʻi atu ai kinautolu ʻi he loto falala kiate Ia. Kapau te nau muimui ki hoʻo faleʻí, te nau maʻu ai ʻa e ivi ʻoku nau fie maʻú pea mo tokoni foki.

Kuo tā tuʻo lahi hono ʻoatu ʻe he ʻEikí ki hoʻo moʻuí ʻa e taukei ke ke langaki hake ha mālohi, lototoʻa mo ha vilitaki. Naʻá Ne ʻafioʻi te ke fie maʻu lahi ia ke ke tauhi ʻaki kiate Ia. Mahalo pē kuo hoko mai hanau niʻihi, ʻo hangē ko ia ne hoko kiate aú, ka ʻi he taimi naʻá ke tuʻu hake ai mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kehé ʻo lea leʻolahi peheni: “Ko ia ko kimoutolu ʻoku kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, mou tokanga ke mou tauhi kiate ia ʻaki homou lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa, koeʻuhí ke mou tuʻu taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakaʻosí.”3

ʻI he taimi naʻá ke tukupā ai ke tauhi ʻa e tuʻunga moʻui māʻolungá mo fakahoko ia, naʻe kei faʻufaʻu ai ʻe he ʻEikí ha falala mo ha mālohi ʻiate koe ke ke fakaʻaongaʻi ʻi ha faʻahinga feituʻu pe taimi te ke fie maʻu ai, ʻi hano uiuiʻi koe ke ke fakahoko ha ngāue ʻoku māʻolunga ange ʻi hoʻo fie maʻu pē ʻaʻaú. Naʻá ku ongoʻi ia ʻi ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻo e faʻahitaʻu failaú ʻi ha loto malaʻe. Naʻe fekauʻi atu au ke u maluʻi hoku fonuá. Naʻe teʻeki ai fai ha tau he taimi ko iá, ka naʻá ku ʻalu atu ke fai ha fatongia taʻeʻiloa naʻá ku ʻiloʻi ʻe fie maʻu ki ai e kotoa ʻo hoku iví, pea mahalo mo ʻeku moʻuí. Naʻá ku hiki hoku nima toʻomataʻú, fakataha mo e niʻihi kehé, ʻo fakapapau te u maluʻi hoku fonuá ʻi he “tui mo e mateaki kakato” pea “ʻoku ou fai ʻa e fatongiá ni ʻi heʻeku fili tauʻatāina pē ki ai, ʻo ʻikai ha toe momou pe feinga heliaki; pea te u fakahoko lelei mo faitotonu ʻa e ngaahi fatongia ʻo e lakanga kuo ui au ki aí, pea ʻofa ke tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá.”4

ʻOku ʻikai haʻaku veiveiua ko e mālohi ke tauhi e palōmesi ko iá, ʻa ia ne u tauhí, naʻe tōkaki ia ʻi heʻeku moʻuí he taimi ne u kei tīkoni aí. ʻI he ngaahi fuofua taʻu ʻo ʻeku maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ne tuʻo lahi ʻeku tangutu ʻi ha ngaahi polokalama ne ui he taimi ko iá ko e “fakamāvae mo e faifekaú.” Kuo fuʻu tokolahi he taimí ni e niʻihi ʻoku nau tali e uiuiʻí ni ko ia ʻoku tau ʻoange ke nau lea nounou pē he houalotu sākalamēnití ki muʻa pea nau toki ʻalu. Ka ʻi he taimi ko eé, naʻe feʻunga mo ha foʻi fakataha kakato ʻe taha ʻa hono tukutaha e tokangá ʻi he faifekau ne teu ʻalú. Naʻe kau maʻu pē ai ha ngaahi hiva kuo filifili. ʻOku ou kei ongoʻi pē ʻa e ongo ne u maʻu ʻi he taimi naʻe hiva ai ha kau kuateti ʻo ha kau faifekau ne toki foki mai: “ʻE ʻEiki, te u ʻalu ki ha feituʻu pē te ke ui au ki ai” pea hoko atu e fakapapau ko iá, “Te u leaʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke finangalo ke u leaʻakí” pea fakaʻosi ʻaki ʻo pehē, “Te u fai ho finangaló.”

Naʻe malave hoku lotó he taimi ko iá, ʻo tatau pē mo e taimí ni, ʻi heʻeku ʻiloʻi fakapapau ʻoku moʻoni e talaʻofa ko iá kiate au pea mo kitautolu, ʻi heʻetau tokoni kotoa pē ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Te tau maʻu ha fiefia ʻi ha feituʻu pē ʻe ui kitautolu ki ai ʻe he ʻEikí ke tau ngāue ai. Te tau maʻu ha fakahā ke tau leaʻaki ʻa ʻEne folofolá ʻo fakaafeʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke nau liliu tuʻunga ʻi he Fakaleleí pea feʻunga ke toe foki ʻo nofo mo Ia ha ʻahó. Pea ne u ongoʻi he taimi ko iá, ʻo hangē ko ia he taimi ní, ʻe hanga ʻe heʻetau tokoní pe faifatongia angatonú, ʻo ʻai ke Ne liliu hotau lotó ke feʻunga mo ʻEne takauá pea ke tau tokoni kiate Ia ʻo taʻengata.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ko e taimi ʻoku tau fai ai hotau tūkuingatá ʻi he tokoni he lakanga fakataulaʻeikí, ʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e lototoʻa kotoa pē ʻoku tau fie maʻú pea mo e fakapapau ko ia ʻokú Ne fononga fakataha mo kitautolu pea ʻe hiki hake kitautolu ʻe he kau ʻāngeló.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e uiuiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá. Ko Hono Siasi moʻoní ʻeni pea ʻoku mou maʻu ʻa Hono lakanga fakataulaʻeiki taʻengatá. ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻokú ne ngāue ʻaki ia ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. T&F 84:88.

  2. 2 Ngaahi Tuʻi 6:15–17.

  3. T&F 4:2.

  4. “Oaths of Enlistment and Oaths of Office,”.

  5. “Te u Fai Ho Finangalo,” Ngaahi Himi, fika 171.