2008
Haʻu ki Saione
Nōvema 2008


Haʻu ki Saione

Tuku muʻa ke tau feinga ke langa hake ʻa Saione ʻi hotau fāmilí, siteikí, mo e vahefonuá pea fai ia ʻi he uouangataha, anga faka-ʻOtua mo e manavaʻofa.

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko hono langa ʻo Saioné, ko ha ngāue ia ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē; ko ha taumuʻa kuo fakamatalaʻi ʻe he kau palōfitá, kau taulaʻeikí mo e haʻa tuʻí ʻi ha fiefia makehe; naʻa nau sio loto mai ʻi he fiefia ki he kuonga ʻoku tau moʻui aí; pea ʻi hono fakalotomāfanaʻi kinautolu ʻe he nofo ʻamanaki mo e fiefia fakalangí, ne nau hiva mo hiki ai e ngaahi kikite ki hotau kuongá; ka ne nau pekia ʻo ʻikai mamata ki ai; ko e kakai ʻofeina kitautolu naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke tau fakahoko ʻa e nāunauʻia ʻo e [ʻaho fakamuí]” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [Tohi lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 2007], 212).

Ko Saioné ko ha feituʻu ia pea mo ha kakai. Ko Saioné ko e hingoa ia ne ʻoange ki he kolo fakakuonga muʻa ʻo ʻĪnoké ʻi he kuonga ki muʻa he Lōmakí. “Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono ngaahi ʻahó, naʻá ne langa ha kolo ʻa ia naʻe ui ko e Kolo ʻo e Māʻoniʻoní, ʻa ia ko Saione” (Mōsese 7:19). Naʻe tuʻu e Saione ko ʻení ʻo feʻunga mo ha taʻu ʻe 365 (vakai, Mōsese 7:68). ʻOku pehē ʻi he fakamatala fakafolofolá, “Pea naʻe ʻaʻeva ʻa ʻĪnoke mo hono kakaí kotoa pē mo e ʻOtuá, pea naʻá ne ʻafio ʻi he lotolotonga ʻo Saioné; pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa Saione, he naʻe maʻu hake ia ʻe he ʻOtuá ki hono fatafata ʻoʻoná; pea naʻe mafola atu mei ai ʻa e lea ʻo pehē, kuo hola ʻa Saione” (Mōsese 7:69). Naʻe toki ui kimui ange ai ʻa Selusalema mo hono temipalé ko e Moʻunga ko Saioné, pea kikiteʻi ʻe he folofolá ha Selusalema Foʻou he kahaʻú, ʻa ia ʻe pule ai ʻa Kalaisi ko e Tuʻi ʻo Saioné “pea ʻe mālōlō ʻa e māmaní ʻo feʻunga mo ha taʻu ʻe taha afe” (Mōsese 7:53, 64).

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻo ʻĪnoké ko Saione he “naʻa nau lototaha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:18). Naʻá Ne folofola ʻi ha feituʻu kehe ʻo pehē, “He ko e Saioné ʻeni—ko e loto maʻá” (T&F 97:21).

Ko e fehangahangai mo e fili ʻo Saioné ko Pāpilone. Naʻe tomuʻa ui ʻa e kolo ʻo Pāpiloné ko Pēpeli, ko e Taua ʻo Pēpelí, pea toki hoko kimui ange ko e kolomuʻa ʻo e puleʻanga Pāpiloné. Ko e fale tefito aí, ʻa e temipale ʻo Pelé pe Pēalí, ʻa e ʻotua tamapua ʻoku ui ʻe he Fuakava Motuʻá ko e “Māʻanga” koeʻuhí ko ʻene ngaahi tōʻonga fakalielia fekauʻaki mo ʻene founga lotú. (Vakai, Bible Dictionary, “Assyria mo e Babylonia,” 615–16; “Baal,” 617–18; “Babylon pe Babel,” 618). Ko hono tuʻunga fakaemāmaní, ʻa ʻene ʻotuaʻaki e koví pea mo hono puke pōpula ʻo Siutá, ʻi he hili ʻa hono liua he taʻu 587 B.C., naʻe fakatahaʻi kotoa ia ʻo hoko ko Pāpilone, ko e fakaʻilonga ʻo ha ngaahi sosaieti fulikivanu mo pōpula fakalaumālie.

Ko e ʻuhinga ʻeni naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ki he kāingalotu ʻo Hono Siasí, “Ke mou ʻalu atu mei Pāpilone; ke mou kātoa fakataha mai mei he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá, mei he ngaahi matangi ʻe faá, mei he ngataʻanga ʻe taha ʻo e langí ki he ngataʻanga ʻe tahá” (T&F 133:7). Naʻá Ne ui ke fekauʻi atu e kaumātuʻa ʻo Hono Siasí ki he funga ʻo e māmaní ke fakahoko ʻa e tānaki fakataha ko ʻení, pea ko e kamataʻanga ia ʻo ha ngāue ʻoku kei hokohoko mālohi atu he ʻahó ni. “Pea vakai, pea ʻiloange, ʻe hoko ʻeni ko ʻenau kalangá, pea ko e leʻo ʻo e ʻEikí ki he kakai kotoa pē: Ke mou ʻalu atu ki he fonua ko Saioné, koeʻuhí ke fakalahi ki he ngaahi ngataʻanga fonua ʻo hoku kakaí, pea ke lava ke fakamālohi ʻa hono ngaahi siteikí, pea ke lava ke mafola atu ʻa Saione ki he ngaahi potu fonua takatakaí” (T&F 133:9).

Pea ʻi he ʻahó ni, ʻoku tānaki fakataha mai ʻa e kakai ʻo e ʻEikí “mei he ngaahi fonuá” ʻi heʻenau tānaki fakataha ki he ngaahi feohiʻanga mo e ngaahi siteiki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia kuo mafola atu ʻi he ngaahi fonuá. Naʻe tomuʻa mamata ʻa Nīfai ʻe tokosiʻi ʻa e “ngaahi puleʻanga” ko ʻení ka ʻe hoko mai ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ʻo “tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, … ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea [ʻe] fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní” (vakai, 1 Nīfai 14:12–14). ʻOku ui mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ke tau hoko ko ha ngaahi fuka ʻo e anga māʻoniʻoní, ke tataki mai ki ai ʻa kinautolu ʻoku fekumi ki he nofo malú mo e ngaahi tāpuaki ʻo Saioné:

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kotoa pē: Tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko ʻa hoʻomou māmá ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá;

“Pea ke hoko ʻa e tānaki fakataha ki he fonua ko Saioné, pea ki hono ngaahi siteikí, ko ha maluʻanga pea ko ha ungaʻanga mei he afaá, pea mei he houhaú ʻo ka lilingi kakato atu ia ki he māmaní hono kotoa” (T&F 115:5–6).

Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe feinga ʻa e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ke fokotuʻu ʻa e lotolotonga ʻo Saioné ʻi Mīsuli, ka naʻe ʻikai ke nau taau ke langa ʻa e kolo māʻoniʻoní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻikai ke nau lava aí:

“Kae vakai, kuo ʻikai te nau ako ke talangofua ki he ngaahi meʻa naʻá ku ʻekeʻi ʻi honau nimá, ka ʻoku nau fonu ʻi he faʻahinga kovi kotoa pē, pea ʻoku ʻikai te nau foaki ʻenau ngaahi koloá, ʻo hangē ko ia ʻoku taau mo e kau māʻoniʻoní, ki he masivá mo e faingataʻaʻia ʻiate kinautolú;”

“Pea ʻoku ʻikai te nau uouangataha ʻo hoa mo e lototaha ʻoku fie maʻu ʻe he fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé” (T&F 105:3–4). “Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakakikihi mālohi, mo e ngaahi fekeʻikeʻi, mo e [ngaahi] femehekaʻaki, mo e ngaahi fekīhiaki, mo e ngaahi holi kovi mo e mānumanu ʻiate kinautolu; ko ia naʻa nau ʻuliʻi honau ngaahi tofiʻá ʻi he ngaahi meʻá ni” (T&F 101:6).

Neongo ʻoku ʻikai totonu ke tau fakamaauʻi kakaha e Kāingalotú ni, ka ʻoku totonu ke tau vakavakaiʻi kitautolu pe ʻoku tau lelei ange koā.

ʻOku Saione pē ʻa Saione koeʻuhí ko e ʻulungāanga, tōʻonga moʻui pea mo e tui faivelenga ʻa hono kakaí. Manatuʻi, “naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, koeʻuhí he naʻa nau lototaha pea mo fakakaukau taha, pea naʻa nau nofo ʻi he māʻoniʻoni, pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:18). Kapau te tau fokotuʻu ʻa Saioné ʻi hotau ngaahi ʻapí, kolo ʻo e Siasí, uōtí mo e ngaahi siteikí, kuo pau ke tau taau mo e tuʻunga ko ʻení. ʻE fie maʻu leva ke tau (1) hoko ʻo uouangataha ʻi he loto mo e fakakaukau; (2) hoko ko ha kakai māʻoniʻoni, ʻo tatau pē ʻi he fakafoʻituituí mo e fakalūkufuá; pea (3) tokangaʻi lelei ʻa e kakai faingataʻaʻiá ke malava ʻo toʻo atu ʻa e masivá meiate kitautolu. He ʻikai lava ke tau fakatatali e ngaahi meʻá ni kae ʻoua kuo hoko mai ʻa Saione—ʻe toki haʻu pē ʻa Saione heʻene hoko ʻení.

Uouangatahá

ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he uouangataha ʻoku fie maʻu ke tupulaki ai ʻa Saioné, ʻoku totonu ke tau fehuʻi hifo kiate kitautolu pe kuo tau ikunaʻi ʻa e “ngaahi fakakikihi mālohí, mo e ngaahi fekeʻikeʻí, mo e [ngaahi] femehekaʻakí, mo e ngaahi fekīhiakí” (vakai, T&F 101:6). ʻI heʻetau hoko ko e kakai fakafoʻituitui mo fakalūkufuá, ʻoku tau ʻataʻatā nai mei he fekeʻikeʻí, mo e fekīhiakí ka tau “uouangataha ʻo hoa mo e lototaha ʻoku fie maʻu ʻe he fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé”? (T&F 105:4). ʻOku fie maʻu ʻa e fefakamolemoleʻakí ki he uouangataha ko ʻení. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, “Ko au ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē” (T&F 64:10).

Te tau lava ʻo loto-taha mo fakakaukau taha ʻi heʻetau takitaha fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí pea tau muimui ki he kakai kuó Ne fakamafaiʻi mai ke nau tataki kitautolú. ʻE lava ke tau faaitaha mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he ʻofa mo e tokanga ki he niʻihi kehé. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli ne toki ʻosí, naʻe lea ʻai ʻa Palesiteni Monisoni ki he kakai kuo mavahe mei he Siasí pea mo kitautolu kotoa foki ʻi heʻene pehē: “ʻOku toka ʻi he konisēnisi ʻo e tokotaha kotoa pē ʻa e laumālie ko iá, ʻa e loto fakapapau ke siʻaki ʻa e tangata motuʻá kae ngāue ke ne aʻusia ʻa e tuʻunga totonu te ne malava ʻo aʻusiá. ʻI he faʻahinga ongo ko ʻení ʻoku mau toe ʻoatu ai pē ʻa e fakaafe ko iá: Mou foki mai. ʻOku mau ala atu kiate kimoutolu ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí pea fakahā atu ʻa ʻemau fietokoní mo talitali lelei kimoutolu ke tau feohi kakato ʻi he Siasí. ʻOku mau pehē kiate kimoutolu ʻoku lavea homou lotó pe ʻoku mou fāinga mo e loto manavasiʻí, Tuku ke hiki hake koe mo fakanonga hoʻo ngaahi tailiilí.” (Thomas S. Monson, “Vakai Ki he Kuohilí pea Laka Ki Muʻa,” Liahona, Mē 2008, 90).

ʻI he fakaʻosinga ʻo Siulai ʻo e taʻu ní, ne fakatahataha mai ai kituʻa ʻi Putapesi ʻi Hungalí, ha kau tāutaha mei ha ngaahi fonua ʻi he fakahahake ʻo ʻIulopé, ke fai haʻanau konifelenisi. Naʻe kau he niʻihi ko ʻení ha kau talavou mo ha kau finemui ʻe toko uofulu mei Molotova ne nau fakamoleki ha ngaahi ʻaho he feinga ke maʻu ʻenau paasipōtí mo e visá pea nau heka pasi ʻi ha houa ʻe 30 tupu ki he feituʻú. Naʻe kau he konifelenisí ni ha ngaahi fakataha ako ʻe hongofulu mā nima nai. Naʻe fie maʻu ke fili ʻe he tokotaha kotoa pē ha fakataha ako ʻe ua pe tolu ʻoku fie kau ki aí. Naʻe ʻikai tokanga e falukunga kakaí ni ia ki heʻenau fie maʻú, ka naʻa nau fakatahataha mai ʻo palani ke kau ha toko taha mei heʻenau kulupú ʻi he kalasi takitaha ʻo hiki mai haʻanau ngaahi fakamatala. Te nau toki feʻinasiʻaki leva ʻa e meʻa ne nau akó pea nau vahevahe atu ia ki he kau tāutaha ʻi Molotova naʻe ʻikai ke nau lava maí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he founga faingofuá ni, ʻa e uouangataha mo e feʻofoʻofani ʻoku nau maʻú, ʻa ia naʻe lauafe hono liungá ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ke “ʻomi ʻaki … ʻa Saione” (ʻĪsaia 52:8).

Māʻoniʻoní

Ko e konga lahi ʻo e ngāue ʻoku fai ke fokotuʻu ʻaki ʻa Saioné, ʻoku kau ki ai ʻetau ngaahi feinga fakatāutaha ke hoko ʻo “loto maʻá” (T&F 97:21). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Pea ʻoku ʻikai lava ke langa hake ʻa Saione kae ngata pē ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fono ʻo e puleʻanga fakasilesitalé; ka ʻikai pehē pea ʻe ʻikai te u lava ke maʻu ia kiate au” (T&F 105:5). Ko e moʻoni ko e fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé foki ko e fono mo e ngaahi fuakava ia ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻetau toutou manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻetau fakapapau ke talangofua, feilaulau, fakatapuí pea mo e faitōnungá.

Naʻe valokiʻi ʻe he Fakamoʻuí ha niʻihi ʻo e fuofua Kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ko ʻenau ngaahi “holi koví,” (T&F 101:6; vakai foki, T&F 88:121). Ko ha kakai ʻeni ne nau moʻui ʻi ha māmani naʻe ʻikai ke ʻi ai ha televīsone, heleʻuhila, ʻInitaneti pe ʻaipoti. Ka ʻi ha māmani he taimí ni ʻoku hulutuʻa ai e ngaahi ʻīmisi mo e hiva fakalieliá, ʻoku tau ʻataʻatā nai mei he holi koví pea mo hono ngaahi fulikivanú? ʻOku ʻikai taau ke tau ʻahiʻahiʻi ʻa e teunga taʻetāú pe fakahōhōʻia kitautolu ʻi he ʻuli ʻo e ponokalafí, ka ʻoku totonu ke tau fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní. Ke haʻu ki Saione, ʻoku ʻikai feʻunga pē kiate kitaua ke siʻi ange ʻeta koví ʻi he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ngata pē he pau ke ta leleí, ka kuo pau ke tau hoko ko ha kau tangata mo ha kau fafine māʻoniʻoni. Hangē ko e lea ne fai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuelé, “Tuku ke tau fokotuʻu fakaʻosi mo kakato ʻa hotau nofoʻangá ʻi Saione kae siʻaki ʻa hotau nofoʻanga fakalusa ʻi Pāpiloné” (vakai, Neal A. Maxwell, A Wonderful Flood of Light [1990], 47).

Tokangaʻi ʻo e Masivá

Talu e tuʻu ʻa e hisitōliá, mo hono fakamaauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi sōsaietí mo e fakafoʻituituí, ʻo fakatatau ki he lelei ʻenau tokangaʻi ʻa e masivá. Naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“He ʻoku fonu ʻa e māmaní pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa feʻunga pea hulu ange; ʻio, naʻá ku teuteu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea kuó u tuku ki he fānau ʻa e tangatá ke nau fili maʻanautolu pē.

“Ko ia, kapau ʻe toʻo ʻe ha tangata ha meʻa mei he meʻa lahi ʻa ia kuó u ngaohí, ʻo ʻikai foaki hono ʻinasí ki he masivá mo e paeá ʻo fakatatau ki he fono ʻo ʻeku ongoongoleleí, te ne hiki hake ʻa hono matá ʻi heli fakataha mo e kakai angahalá, kuó ne ʻi he fakamamahi” (T&F 104:17–18; vakai foki, T&F 56:16–17).

Naʻá Ne toe folofola foki, “Ke mou tuʻunga tatau ʻi hoʻomou ngaahi meʻa fakaemāmaní, pea ke mou fai pehē taʻe ʻi ai ha fakahōhōloto, he ka ʻikai, pea ʻe taʻofi ʻa hono hulu ʻo e ngaahi fakahā ʻa e laumālié” (T&F 70:14; vakai foki, T&F 49:20; 78:5–7).

ʻOku tau puleʻi pē ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻetau koloá mo e maʻuʻanga tokoní, ka ʻoku tau haʻisia ki he ʻEikí ʻi hotau fatongia tauhi he meʻa fakaemāmaní. Ko e meʻa fakafiefia moʻoni ke mātā hoʻomou angaʻofá ʻi hoʻomou tokoni ki he paʻanga ʻaukaí mo e ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, kuo toe fakautuutu ai hono faitokonia ʻo ha kakai faingataʻaʻia ʻe laui milioná pea taʻe faʻalaua mo e kakai kuo nau lava ʻo faitokonia pē kinautolu, tuʻunga ʻi he foaki ʻofa ʻa e Kāingalotú. Ka neongo ia, ʻi heʻetau tulifua ke fai e ngāue ʻo Saioné, ʻoku totonu ke tau takitaha fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu, pe ʻoku tau fai koā ki he masivá mo e faingataʻaʻiá ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

Koeʻuhí ʻoku nofo hatau tokolahi ʻi ha ngaahi feituʻu ʻoku ʻotuaʻaki ʻa e koloá mo e fiefiá, mahalo te tau fehuʻi loto pē pe ʻoku tau mavahe nai mei he mānumanú pea mo e holi vavale ke maʻu ʻo lahi ange ʻa e koloa ʻo e māmaní. Ko e koloa fakaemāmaní, ko hano toe fakahaaʻi pē ia ʻo e tauhi ʻotua tamapuá mo e hīkisia naʻe ʻiloa ai ʻa Pāpiloné. Mahalo ʻe lava ke tau ako ke fiemālie pē ʻi he meʻa ʻoku feʻunga mo ʻetau fie maʻú.

Naʻe fakatokanga ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kia Tīmote telia ʻa e kakai ʻoku nau fakakaukau “ko e koloaʻiá ko e lotú ia” (1 Tīmote 6:5).

Naʻá ne pehē, “He naʻe ʻikai te tau ʻomi ha meʻa ki he māmaní, pea kuo pau ʻe ʻikai te tau faʻa ʻave ai ha meʻa.

“Pea ʻi heʻetau maʻu ʻa e meʻakai mo e kofú, ke tau fiemālie ai” (1 Tīmote 6:7–8).

ʻOku tau aʻu atu ʻeni ki ha ngaahi taimi ʻo e ngāngāʻehu fakaʻekonōmiká ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní. Tau fetauhiʻaki muʻa ʻi he lelei taha te tau lavá. ʻOku ou manatuʻi ha talanoa ki ha fāmili Vietinemi naʻe hola mei Saikoni ʻi he 1975 pea nau iku ʻo nofo ʻi ha kiʻi ʻapi taulani ʻi Polovo ʻi ʻIutā. Naʻe hoko ha talavou he fāmili kumi hūfanga ko ʻení ko e hoa faiako fakaʻapi ʻo Misa Sonisoni, ʻa ia naʻe nofo ofi atu mo hono fāmili tokolahí. Naʻe fakamatala e tamasiʻí ʻo pehē:

“ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi e Misa Sonisoni naʻe ʻikai ha tēpile kai homau fāmilí. Naʻá ne haʻu he ʻaho hono hokó mo ha tēpile fōtunga ngali kehe naʻe hao lelei pē he vahaʻa ʻo e holisi ʻo e taulaní mo e meʻa fufulu ipú pea mo e funga kānitá. ʻOku ʻuhinga ʻeku pehē ngalikehé, he ko e vaʻe ʻe ua ʻo e tēpilé naʻe lanu tatau mo e funga tēpilé pea lanu kehe ʻa e vaʻe ia ʻe ua. Pea naʻe ʻasi foki mo ha fanga kiʻi kongokonga papa he tafaʻaki ʻe taha ʻo e funga tēpilé.

Ne mau fakaʻaongaʻi fakaʻaho leva ʻa e tēpile makehé ni ke teuteuʻi mo kai fakavaveʻi ai ʻemau meʻakaí. Ne mau kei tangutu pē he falikí ʻo maʻu fakafāmili ai ʻemau meʻakí … ʻi he founga faka-Vietinemi moʻoní.

ʻI ha efiafi ʻe taha ne u tuʻu ai he loto fale ʻo Misa Sonisoní ko ʻeku tatali ke ma ō ʻo fai ʻema faiako fakaʻapí. ʻI he loki kai he tafaʻakí—ne u ʻohovale he sio ki aí—naʻe tuʻu ai ha tēpile tatau tofu pē mo e tēpile naʻa nau foaki ange maʻa homau fāmilí. Ko hono faikehekehé pē he ko e konga ko ia ʻo ʻemau tēpilé ne ʻasi ai e fanga kiʻi kongokonga papá, naʻe avaava ia he tēpile ʻa e fāmili Sonisoní! Ne u ʻiloʻi leva ai, ʻi heʻene sio ki heʻemau fakaʻofá, naʻe hanga ʻe he tangata manavaʻofá ni ʻo tuʻu ua ʻene tēpile kaí peá ne toki faʻu pē ha ngaahi foʻi vaʻe ke fakakakato ʻaki e ongo tēpilé.

Naʻe mahino pē he ʻikai hao e fāmili Sonisoní ia ʻi he kiʻi tēpile siʻisiʻi ko ʻení—pea mahalo naʻe ʻikai pē ke nau hao ai ʻi he taimi ne kei kakato aí… .

“Kuo hanga maʻu pē ʻe he faʻahinga tōʻonga ko ʻení, ʻo fakamanatu mālohi mai kiate au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ʻa e meʻa ko e foaki moʻoní (Son Quang Le ʻi hono fakamatala kia Beth Ellis Le, “Ongo Tēpile Faitatau,” Liahona, Siulai 2004, 44).

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻOku totonu ke hoko hono langa hake ʻo Saioné, ko ʻetau kaveinga maʻongoʻonga tahá [ia]” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 213). Tuku muʻa ke tau feinga ke langa hake ʻa Saione ʻi hotau fāmilí, siteikí, mo e vahefonuá pea fai ia ʻi he uouangataha, anga faka-ʻotua mo e manavaʻofa ko e teuteu atu ki he ʻaho lahi ko ia ʻe toe fokotuʻu ai ʻa Saione, ʻa e Selusalema Foʻoú. ʻI hono fakalea ko ia ʻo ʻetau himí:

ʻIsileli, ʻIsileli, ʻOku ui ʻa e ʻOtuá,

Ui koe mei he ngaahi fonua malaʻiá.

[Kuo tō ʻa Papiloné

Fakaʻauha kotoa ia ʻe he ʻOtuá.]… .

Haʻu ki Saione, Saione

Fiefia ʻi loto ʻā… .

Haʻu ki Saione, Saione

ʻOku ofi ʻEne haʻu.

(“ʻIsileli, ʻIsileli, ʻOku Ui ʻa e ʻOtuá,” Ngaahi Himi, fika 6).

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e Tuʻi Ia ʻo Saioné, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.