2008
Koeʻuhí Naʻe Lau ʻe Heʻeku Tamaí ʻa e Tohi ʻa Molomoná
Nōvema 2008


Koeʻuhí Naʻe Lau ʻe Heʻeku Tamaí ʻa e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fanongo mai he ʻaho ní ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea moʻuiʻaki ʻa e talaʻofa aí. ʻE ʻiloʻi ʻe kinautolu te nau fai iá ʻoku moʻoni ʻa e tohí.

ʻĪmisi
Elder Marcos A. Aidukaitis

Kāinga ʻofeina, mālō e lelei. ʻOku ou fiefia lahi mo lāngilangiʻia ke lea kiate kimoutolu he ʻahó ni. ʻOku ou lotua ke tataki ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi leá pea ke nofoʻia kitautolu ʻe Hono Laumālié koeʻuhí, “ko ia ʻoku malangá mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki ʻa kinaua, pea [ʻe] fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha” (T&F 50:22).

ʻOku ou lau ʻa e ʻaho 2 ʻo Sune 1940, ko ha ʻaho mahuʻinga lahi ʻi he hisitōlia ʻo hoku fāmilí. Ko e ‘aho ‘eni naʻe papitaiso ai ʻeku tamaí ki he Siasí ni.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siaki Mekitōnolo, ko e taha ʻo e ongo faifekau ne na papitaiso ʻeku tamaí, ʻa e ʻaho ko iá ʻi haʻane tohi ki heʻene tamaí ʻo pehē:

“Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa makehe ʻa e Sāpate kuo ʻosí. Naʻa mau ō ki ha kiʻi feituʻu maomaonganoa ʻi he veʻe vaitafé, ʻo mavahe mei kolo, peá u [ʻEletā Mekitōnolo] fakahoko ai mo ʻEletā Sōnasi ʻema fuofua papitaisó. Naʻe hifo ʻa ʻAnitoni ʻAitukaitisi ki he loto vai ʻaisí ʻo ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe fakaʻofoʻofa e meʻa kotoa. Ne lanu pulū e langí, nonga mo lanumata mo maʻuiʻui fakaʻofoʻofa ʻa e musié, pea naʻe pehē fau ʻene fakafiefiá ne mau ongoʻi ai naʻe ʻiate kimautolu ha faʻahinga ivi mālohi lahi.

“[‘I heʻemau lue] mo homau mēmipa foʻoú ni ki ʻapí, naʻá ne pehē ʻoku ʻikai te ne lava ke fakamatalaʻi ʻa e mahuʻinga kiate ia ʻa e ʻaho fakaʻofoʻofá ni; ʻene ongoʻi moʻoni ko ha tangata foʻou iá… . Ko ʻema fuofua papitaisó ia—ʻikai koeʻuhí ko au pe ko ha taha kehe. Naʻá ne ului ʻiate ia pē.”

Naʻe liliu ʻe he meʻá ni ʻa e hisitōlia ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ʻikai te u fakapapauʻi pe naʻe lava ke tomuʻa sio mai ʻeku tamaí ki he fakapotopoto ʻo e meʻa naʻá ne faí, ka ʻoku ou ʻofa ʻiate ia ʻi he meʻa naʻá ne fakahoko he ʻaho ko iá. Kuo taʻu ʻe tolungofulu tupu ʻeni ʻene mālōloó, ka te u fakalāngilangiʻi mo tāpuakiʻi hono hingoá ʻo taʻengata.

Ko ʻeku tamaí ko ha foha ʻo ha ongomātuʻa Lifuēnia, ka naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Sikotilani. Naʻá ne hiki kei siʻi pē ki Palāsila. Naʻe tokoni ʻene lava ʻo lea faka-Pilitāniá ki hono fakauluí he naʻe lava ke ne lau e Tohi ʻa Molomona faka-Pilitāniá he naʻe teʻeki foki ke liliu ia ki he lea faka-Potukalí. Naʻe toki kau ʻeku faʻeé ki he Siasí hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai tupu mei he ʻikai ke ne ʻilo e lea faka-Pilitāniá, ka ʻi he taimi ne kau ai ki he Siasí, naʻá ne hoko ko ha sīpinga mālohi ʻi homau fāmilí ʻi heʻene līʻoa maʻá e niʻihi kehé mo ʻofa ki he ʻOtuá. Ko hono taʻu 92 ʻeni pea ʻokú ne ʻi heni he ʻahó ni. ʻOku ou fiefia lahi ke fakahā ʻeku ʻofa ʻiate iá ʻi heʻene ngāue faivelengá. Te u fakalāngilangiʻi mo tāpuakiʻi hono hingoá ʻo taʻengata.

ʻOku ou tanganeʻia ʻi he lototoʻa ʻa ʻeku tamaí ke papitaiso ki he Siasí neongo e tūkunga ne ʻi ai he taimi ko iá. Naʻe ʻikai ko ha meʻa faingofua. Naʻe ʻikai papitaiso hono uaifí fakataha mo ia. Ko e ʻahiʻahi lahi kiate ia ʻa e inu kava mālohí mo e ifi tapaká. Naʻá ne masiva. Naʻe ʻikai loto fiemālie ʻene faʻeé ki heʻene kau ki he Siasí, peá ne talaange kapau ʻe papitaiso, he ʻikai te ne toe ui ia ko hono foha. Naʻe ʻikai aʻu e kāingalotu ʻi Palāsilá ki he toko 300, ʻikai ha falelotu ʻe taha ʻo e Siasí ai. ʻOku fakaofo moʻoni kiate au ʻa e loto feinga mo e loto-toʻa ʻa ʻeku tamaí.

Naʻe lava fēfē ke ne fai ha fili pehē ʻi heʻene fehangahangai mo e ngaahi tūkunga taʻefakafiemālié? ʻOku faingofua ʻa e tali ki aí: koeʻuhí he naʻe lau ʻe heʻeku tamaí ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene lau iá, naʻá ne ʻilo ai ʻa hono moʻoni ʻo e pōpoaki ʻo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻoku moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku akoʻi ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ʻo pehē “ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fakatahaʻi mo e Laumālié [ko e] maʻuʻanga tokoni mālohi taha ia ʻi he fakauluí” ([2004], 122).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Ko kinautolu kuo nau lau [ʻa e Tohi ʻa Molomoná] ʻi he faʻa lotú, pe ʻoku nau koloaʻia pe masiva, ako pe taʻeako, kuo nau tupulaki ʻi hono mālohí… .

“ʻOku ou palōmesi atu ʻi he ʻiloʻilo pau kapau te mou lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotu, ʻo tatau ai pē pe kuo tuʻo fiha hoʻomou lau iá; ʻe fakafonu homou lotó … ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻE fakamālohia homou lotó ke mou fili ke ʻaʻeva ʻi he talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, pea mou maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (“The Book of Mormon,” Tambuli, Oct. 1988, 6; toe vakai “The Book of Mormon,” Ensign, Oct. 1988, 7).

Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení ki heʻeku tamaí pea mo hoku fāmilí. ʻOku mau lau fakafāmili e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo fakatatau ki he meʻa ne akoʻi kiate kimautolú. Kuo mau fai ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kuo tuʻo lahi ʻemau lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻapi, pea te mau kei hokohoko atu pē. Hangē ko ia kuo talaʻofa ʻakí, kuo hū mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki homau fāmilí, pea kuo mau ongoʻi hono fakamālohia kimautolu ke ʻaʻeva ʻi he talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú mo maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

ʻI he taimi te ke ʻilo ai ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻokú ke ʻiloʻi ai naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke toe fakafoki mai ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki māmani. ʻOkú ke ʻiloʻi naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí mo e ʻAló. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku taha pē ʻa e tuí mo e papitaiso pē ʻe taha ʻoku ʻaongá. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi māmani he ʻahó ni ha palōfita ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e totonu ke fakaʻaongaʻi iá ʻo hangē ko Pita ʻi he kuonga muʻá. ʻOkú ke ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ʻa e huafa pē ko ia ʻe taha te ke lava ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku haohaoa ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí pea ʻoku holi ho lotó ke fakahoko e ngaahi ouaú, moʻui ʻaki e ngaahi fekaú pea kātaki ki he ngataʻangá.

ʻOku ou lotomamahi ʻi ha taha kuo ʻoange ki ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea fakamatalaʻi ange kiate ia mo e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení ka ne kei fakafisi pē ke lau ia. ʻOku ou lotomamahi ʻi he kakai ʻe niʻihi ʻoku nau tuku ke fakalotoʻi kinautolu ʻe ha niʻihi kehe, fakafisi ke fakatotolo ʻi he tohí pea tuku ia ki he tafaʻakí ʻo hangē ʻoku ʻikai mahuʻingá, pea ʻikai ai pē ke nau ʻinasi ʻi he ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻokú ne ʻomí. Kiate au, ʻoku faingataʻa ke mahino ʻeni. ʻOku hangē pē ia ko ha foha pe ko ha ʻofefine ʻoku mamaʻo mei ha tamai ʻofa, ka ne fakafisi ke lau ha tohi meiate ia, ʻo ʻikai ai ke ne fakaava ʻa e silá. ʻOku hangē ʻa kinautolu ʻoku nau fai ha fili peheé, ko ha fānau ʻoku fakafisi ke ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻakai kuo siʻi teuteuʻi maʻanautolu ʻe heʻenau faʻeé.

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne moʻoní ʻi he taimi ʻoku muimui ai ʻa e kakaí ki he akonaki ʻa Molonaí ʻi he Molonai 10:3–5. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa Molonaí ʻo peheni:

  • ʻUluakí “lau e Tohi ʻa Molomoná peá ke fakalaulauloto ki heʻene pōpoaki fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.”

  • Uá, “lotu ki he ʻOtuá ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi ke ke maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia naʻe toe Fakafoki Mai ai ʻa e Ongoongoleleí.

  • Tolú, “lotu fakamātoato ʻaki ʻa e loto moʻoni, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ʻeni ʻoku nau fakataumuʻa ke ngāue ʻo fakatatau ki he tali mei he ʻOtuá” (131).

Kiate kinautolu te nau pehē ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fakamoʻoni te tau lava, ʻo kapau he ʻikai loto fakatōkilalo feʻunga ha taha ke fai ʻa ia kuo fakahinohino mai ʻe he ʻOtuá, ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfita ʻi he māmaní. Kapau te tau tali ha fakakaukau kehe, ke tali e fakakaukau ngali vale ko ia ʻoku ʻikai ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e moʻoní pe ʻikai te Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakahā ia kiate kitautolu. ʻOku ʻikai pehē ia naʻe ʻikai moʻuiʻaki ʻe ha tokotaha ʻa e talaʻofa ʻo e tohí ni pea ʻikai fai ia ʻe ha niʻihi kehe.

Ko e hā ʻoku ou ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi e hingoa ʻeku tamaí? Koeʻuhí he kuo lau mo moʻuiʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻa e talaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e hā ʻoku ou ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi e hingoa ʻeku tamaí? Koeʻuhí he naʻe ʻikai te ne fakasītuʻaʻi ʻa e tali naʻá ne maʻú neongo ʻene fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa lahí. Ko e hā ʻoku ou ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi e hingoa ʻeku tamaí? Koeʻuhí he kuó ne faitāpuekina ʻeku moʻuí kimuʻa pē ia pea fāʻeleʻi aú ʻaki ʻene loto-toʻa ke fai ʻa ia naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke ne faí.

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fanongo mai he ʻaho ní ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea moʻuiʻaki ʻa e talaʻofa aí. ʻE ʻiloʻi ʻe kinautolu te nau fai iá ʻoku moʻoni ʻa e tohí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ko ia ʻoku ou ʻiloʻi ai ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne hiki e Tohi ʻa Molomoná ka naʻá ne liliu ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ko Tōmasi S. Monisoní ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi māmani he ʻahó ni, ko e tangata pē ʻe taha ʻi he māmaní ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e totonu ke ngāueʻaki iá. ʻOku ou ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí pea ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.