2008
Houalotu Sākalamēnití mo e Sākalamēnití
Nōvema 2008


Houalotu Sākalamēnití mo e Sākalamēnití

ʻOku hanga ʻe he ouau ʻo e sākalamēnití ʻo ʻai ke hoko ʻa e houalotu sākalamēnití ko e fakatahaʻanga toputapu mo mahuʻinga taha ia ʻi he Siasí.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga fakatuʻutāmaki ko ia ne kikiteʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá (vakai, 2 Tīmote 3:1). Ko kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí ʻoku nau mamata ʻi he feituʻu kotoa pē ki ha ngaahi afenga ke tau hehema ai mei he halá. ʻE lava pē ke tohoakiʻi ʻetau tokangá, holoki ʻetau tuʻunga moʻuí, pea tau loto-mamahi pe loto-mafasia. Te tau maʻu fēfē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ke tataki ʻetau ngaahi filí mo tau nofo maʻu ai he halá?

Naʻe ʻomai ʻe he ʻEikí ʻa e talí ʻi he fekaú ni ʻi ha fakahā ʻi onopooni:

“Pea ko e meʻa ke tauhi ai koe ke maʻa ange mei māmaní, ke ke ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai hoʻo ngaahi ouau toputapú ʻi hoku ʻaho tapú.

“He ko e moʻoni ko e ʻaho ʻeni kuo tuʻutuʻuni kiate koe ke ke mālōlō ai mei hoʻo ngaahi ngāué, pea fai hoʻo ngaahi huú ki he Fungani Māʻolungá” (T&F 59:9–10).

Ko ha fekau ʻeni mo hano talaʻofa. ʻI heʻetau kau ʻi he founga taau ki he ouau ʻo e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē, ʻoku tau feʻunga ai ke maʻu ʻa e talaʻofa ʻe “ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (T&F 20:77). Ko e Laumālie ia ʻoku makatuʻunga ai ʻetau fakamoʻoní. ʻOkú ne fakamoʻoni ʻo kau ki he Tamaí mo e ʻAló, fakamanatu kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē, pea tataki kitautolu ki he moʻoní. Ko e kāpasa ia ke tataki ʻaki kitautolu ʻi hotau halá. Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Utalafi ʻo fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ne pehē ko e “meʻafoaki maʻongoʻonga taha ia ʻe lava ke foaki ki he tangatá” (Deseret Weekly, Apr. 6, 1889, 451).

I.

ʻOku hanga ʻe he ouau ʻo e sākalamēnití ʻo ʻai ke hoko ʻa e houalotu sākalamēnití ko e fakatahaʻanga toputapu mo mahuʻinga taha ia ʻi he Siasí. Ko e fakatahaʻanga pē ia ʻo e ʻaho Sāpaté ʻe lava ke ʻalu fakataha ki ai ʻa e fāmilí. ʻOku totonu ke palani maʻu pē mo fakahoko hono polokalamá, makehe mei he sākalamēnití, ke nofo taha pē ʻetau tokangá ʻi he Fakaleleí mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko e ʻuluaki meʻa pē ʻoku ou manatuʻi kau ki he houalotu sākalamēnití ko e kiʻi kolo ko ia ʻi ʻIutā naʻe fakanofo ai au ko e tīkoni peá u kau ʻi hono tufa e sākalamēnití. ʻI hono fakafehoanaki atu ki he ngaahi meʻa ne u manatu ki aí, ʻoku fuʻu fakalakalaka ʻaupito e ngaahi houalotu sākalamēniti ia ʻoku ou kau ki ai ʻi ha ngaahi uooti kehekehe. ʻI he angamahení, ʻoku tāpuakiʻi e sākalamēnití, tufa, pea maʻu ia ʻe he kāingalotú ʻi he fakalongolongo mo e ʻapasia. ʻOku nounou pea fakaʻeiʻeiki hono tataki ʻo e fakatahaʻangá, kau ai e ngaahi pisinisí, pea ʻoku fakalaumālie ʻa e ngaahi leá mo e founga ʻoku fakahoko ʻakí. ʻOku taau ʻa e ngaahi hivá mo e lotú. Ko e foungá ʻeni, pea ʻoku hā mei ai ʻa e fuʻu fakalakalaka lahi mei he ngaahi meʻa ne u aʻusia heʻeku kei talavoú.

ʻOku ʻi ai pē taimi ʻoku faʻa kehe ai. ʻOku ou ongoʻi pē ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e toʻu tangata kei tupu haké mo ha kakai lalahi ʻoku teʻeki mahino kiate kinautolu hono ʻuhinga ʻo e fakatahaʻangá ni mo hono mahuʻinga ʻo e lotoʻapasiá mo e lotu fakafoʻituitui aí. ʻOku ou lea ʻaki e ngaahi meʻa ʻoku ou ongoʻi ke akoʻi hení, ki he niʻihi ʻoku teʻeki mahino kiate kinautolu mo nau moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá ni pea ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e tāpuaki fakalaumālie kuo talaʻofa ʻaki ʻe ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié.

II.

Te u kamata ʻaki e founga ʻoku totonu ke teuteu ai e kāingalotu ʻo e Siasí ke kau ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití. Naʻe hanga ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahi he taʻu ʻe nima kuo hilí, ʻo akoʻi e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí ʻi he founga palani mo tataki ʻo e houalotu sākalamēnití. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Nalesoni, “ʻOku tau fakamanatu ʻEne Fakaleleí ʻi ha founga ʻoku fakafoʻituitui ʻaupito. ʻOku tau ʻomi ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala ki heʻetau houalotu sākalamēnití. Ko e tumutumu ia ʻo ʻetau tauhi e ʻaho Sāpaté” (“Ko e Lotú ʻi he Houalotu Sākalamēnití,” Liahona, ʻAokosi 2004, 12).

ʻOku tau tangutu maau kimuʻa ia pea kamata ʻa e houalotú. “ʻOku totonu ke tā leʻosiʻi ʻa e fasi fakalaumālié ʻi he taimi fakalongolongo ko ʻení. ʻOku ʻikai ko ha taimi ʻeni ke fai ai ha fetalanoaʻaki pe fepōpoakiʻaki ka ko ha taimi ia ʻo e fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ʻi he teuteu fakalaumālie atu ʻa e kau takí mo e kāingalotú ki he sākalamēnití” (Liahona, ʻAokosi 2004, 13).

ʻI he hā ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí hili ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne akoʻi kiate kinautolu ʻoku totonu ke taʻofi ʻenau feilaulau ʻaki ʻa e lilingi ʻo e totó. Ka “te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (3 Nīfai 9:20). Naʻe toe ʻomi ʻa e fekau ko iá ʻi ha fakahā ke tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike takitaha mo talamai e founga totonu ke tau teuteu aí. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Nalesoní, “ʻOku fatongiaʻaki ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Siasí ʻa ʻene tupulaki fakalaumālie mei he houalotu sākalamēnití” (Liahona, ʻAokosi 2004, 14).

ʻI he ngaahi meʻa ne hiki ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita kau ki he ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí, ʻokú ne akoʻi ai ʻoku tau toʻo e sākalamēnití ko ha konga ʻo ʻetau fakamanatu ʻo e pekia mo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí kae huhuʻi ʻa e māmaní. Naʻe ʻomai ʻa e ouaú ni ke tau lava ʻo fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakavá ke tauhi kiate Ia, talangofua kiate Ia, pea manatu maʻu ai pē kiate Ia. Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni Sāmita: “He ʻikai lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kapau he ʻikai ke tau tauhi maʻu pē ki he fekaú ni” (Doctrine of Salvation, comp. Bruce R McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:341).

III.

Ko e fōtunga hotau teungá, ko ha fakaʻilonga mahuʻinga ia ʻo hotau ʻulungāangá mo ʻetau mateuteu ki ha faʻahinga meʻa te tau kau ki ai. Kapau te tau ō ʻo kaukau tahi pe lue lalo pe vaʻinga ʻi matātahi, ʻe ʻiloʻi ia mei hotau teungá, kau ai hotau suú. ʻOku totonu ke tatau pē mo ʻetau kau atu ki he ouau ʻo e sākalamēnití. ʻOku hangē pē ia ko e ʻalu ki he temipalé. ʻOku fakahā ʻe hotau teungá ʻa e mahino ʻoku tau maʻú mo ʻetau fakaʻapaʻapaʻi e ouau te tau kau ki aí.

Lolotonga e houalotu sākalamēnití—tautautefito ki he lolotonga fakahoko ʻo e ouau sākalamēnití—ʻoku totonu ke tau tokanga taha ki he lotú pea ʻoua naʻa toe fai ha ngaahi meʻa kehe, tautautefito ki ha tōʻonga te ne fakahohaʻasi e niʻihi kehé ʻi heʻenau lotú. Naʻa mo ha taha ʻoku mohe, ʻoku ʻikai fakahohaʻasi ai e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ko e houalotu sākalamēnití ke lau tohi pe lau makasini ai. Ki he toʻu tupú, ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ke talanoa fanafana ai pe feʻaveʻaki pōpoaki ʻi he telefoni toʻotoʻó mo ha niʻihi ʻi ha feituʻu kehe. ʻI heʻetau toʻo ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fai ai ha fuakava toputapu te tau manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí. Meʻa fakamamahi moʻoni ʻetau vakai atu ki ha niʻihi ʻoku nau maumauʻi mataʻāʻā e fuakava ko iá ʻi he lolotonga ʻa e fakatahaʻangá.

Ko e konga mahuʻinga ʻo ʻetau lotú ʻa e ngaahi hiva ʻo e houalotu sākalamēnití. ʻOku akonaki mai e folofolá ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko ha lotu ia ki he ʻEikí (vakai, T&F 25:12). Kuo pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí “ʻko e niʻihi ʻo e ngaahi malanga maʻongoʻonga tahá ʻoku fakahoko ia ʻi hono hivaʻi ʻo e ngaahi himí” (Hymns, ix). Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻa e kau mai ki he lotú ʻa kinautolu kotoa aí ʻi heʻenau hivá—kae tautautefito ki he himi ʻoku tokoni ki hono teuteuʻi kitautolu ke maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻOku fie maʻu ke palani fakalelei e ngaahi hiva ki he houalotu sākalamēnití, ʻo manatuʻi maʻu pē ko e hiva lotu ʻeni, kae ʻikai ko ha hiva fakaʻaliʻali.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē: “Ko ha taimi ʻeni ʻoku totonu ke fakahā ai e ongoongoleleí, ke ui kitautolu ke ngāue ʻaki e tuí, pea ke tau fakakaukau ki he misiona ʻa hotau Huhuʻí, pea tuku ha taimi ke tau fakakaukau ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fai fakamoʻui ʻo e ongoongoleleí, kae ʻikai ko ha toe taumuʻa kehe. ʻOku ʻikai taau ke fai ha fakafiefia, kakata, mo ha anga fakavaʻivaʻinga ʻi he houalotu sākalamēniti ʻa e Siasí. ʻOku totonu ke tau fakataha ki ai ʻi he laumālie ʻo e lotu, ʻo e angavaivai mo e loto mateaki” (Doctrine of Salvation, 2:342).

ʻI heʻetau fai ʻení—ʻi heʻetau kau atu ki he molumalu ʻoku totonu ke ō fakataha maʻu pē mo e ouau ʻo e sākalamēnití mo e lotu ʻi he fakatahaʻangá ni—ʻoku tau feʻunga ai ke maʻu e takaua mo e fakahā ʻa e Laumālié. Ko e founga ʻeni ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakahinohino ki heʻetau moʻuí mo e melino ʻi heʻetau fonongá.

IV.

Naʻe hanga ʻe he ʻEiki toetuʻú ʻo fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e sākalamēnití ʻi he ʻEne ʻaʻahi ki he konitinēniti ko ʻAmeliká ʻo kamata ʻa e ouaú ni ʻi he kau Nīfai naʻe faivelengá. Naʻá Ne tāpuakiʻi ʻa e ongo fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití pea ʻoatu ki Heʻene kau ākongá mo e kakaí (vakai, 3 Nīfai 18:1–10) mo fekau:

“Pea te mou fai ʻeni maʻu ai pē kiate kinautolu ʻoku fakatomala mo papitaiso ʻi hoku hingoá; pea te mou fai ia ʻi he fakamanatu ki hoku totó, ʻa ia kuó u lilingi koeʻuhí ko kimoutolu, koeʻuhí ke mou fakamoʻoniʻi ki he Tamaí ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au. Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou maʻu hoku Laumālié ke ʻiate kimoutolu.

“… Pea kapau te mou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻá ni ʻoku mou monūʻia, he kuo mou langa ʻi heʻeku maká.

“Ka ko ia ia ʻiate kimoutolu te ne fai ʻo lahi hake pe siʻi hifo ʻi he ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai ke langa ia ʻi heʻeku maká, ka ʻoku langa ia ʻi ha makatuʻunga ʻoneʻone; pea ka tō ʻa e ʻuhá, pea ʻoho mai ʻa e vaí, pea angi ʻa e matangí ʻo faʻaki ki ai, te nau hinga” (3 Nīfai 18:11–13).

Ko e sākalamēnití ko e ouau ia ʻokú ne fetongi ʻa e feilaulau toto mo e feilaulau tutu ʻi he fono ʻa Mōsesé, pea naʻe ʻomi fakataha ia mo e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “Pea ko ia ia ʻe haʻu kiate au mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, te u papitaiso ia ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (3 Nīfai 9:20).

V.

ʻOku fakatefito ʻeku lea ko ʻení ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku ngāue ki he sākalamēnití. ʻOku totonu ke fakahoko maʻu pē ʻa e ouaú ni ʻi he founga ʻapasia mo molumalu. ʻOku totonu ke lea māmālie mo mahino e kau taulaʻeiki ʻoku nau fakahoko e ongo lotú ʻo fakafofongaʻi e haʻofangá, ʻo fakahā ʻa e fuakavá mo e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ʻakí. Ko ha ouau mātuʻaki toputapu ʻaupito ʻeni.

ʻOku hanga foki ʻe he kau akonaki ʻoku nau teuteuʻí mo e kau tīkoni ʻoku nau tufa e ongo fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití ʻo fai ha ngāue mātuʻaki toputapu. ʻOku ou saiʻia ʻi he fakamatala ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he kole ange ʻa e pīsopé ʻi heʻene kei hoko ko ha tīkoni taʻu 12 ke ne ʻave ʻa e sākalamēnití ki ha tangata naʻe ʻikai te ne lava ʻo mavahe mei hono ʻapí, ka naʻá ne fakaʻamua ʻa e tāpuakí ni. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “Ne ongo ʻaupito ki hoku lotó ʻene houngaʻiá. Ne nofoʻia au ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻá ku tuʻu ʻi ha potu toputapu” (Inspiring Experiences that Build Faith [1994]. 188). Ko kinautolu kotoa pē ʻoku ngāue ʻi he ouau toputapú ni, ʻoku nau tuʻu ʻi ha potu toputapu.

ʻOku totonu ke moʻui taau ʻa e kau talavou ʻoku ngāue ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “Ke maʻa ʻa kimoutolu ʻoku fua ʻa e ngaahi ipu ʻa e ʻEikí” (T&F 38:42). ʻOku ʻuhinga foki mo e fakatokanga ʻa e folofolá ʻo kau ki hono maʻu ʻo e sākalamēnití ka ʻoku ʻikai moʻui tāú (vakai, 1 Kolinitō 11:29; 3 Nīfai 18:29), kiate kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻa e ouau ko iá. ʻI ha fakahoko ʻe ha pīsope ʻa e tuʻutuʻuni ki ha kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau fai ha ngaahi angahala mamafá, te ne lava ke toʻo fakataimi ʻa e faingamālie ke nau kai ʻa e sākalamēnití. Ko e mafai tatau pē ʻoku fie maʻu ke toʻo ʻa e faingamālie ke kau ai ʻi hono fakahoko ʻo e ouau toputapu ko iá.

ʻOku ou toe fakamamafaʻi makehe ʻeku lea ko ia ki muʻa ʻo kau ki he mahuʻinga ke teunga taau ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití, ki he kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa ia ʻoku nau kau ʻi ha konga pē ʻo e ouau toputapu ko iá. ʻOku totonu ke nau teuteu lelei mo teunga taau kātoa. ʻOku ʻikai totonu ke hā meiate kinautolu ha faʻahinga meʻa pe te nau fai ha meʻa te ne tohoakiʻi ha tokanga makehe kiate kinautolu pe toʻo e tokanga kakato ʻa ha taha mei he lotú mo hono fai ʻo e fuakavá ʻa ia ko e taumuʻa ia ʻo e houalotu toputapú ni.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ha akonaki mahuʻinga fekauʻaki mo e kaveingá ni ʻi he konifelenisi lahi he taʻu ʻe 13 kuo hilí. Koeʻuhí ne teʻeki ai fāʻeleʻi ha tokolahi ʻo ʻetau kau tīkoní he taimi ne lea fakamuimuitaha ʻaki ai e ngaahi leá ni, ko ia te u toe fai atu ia ke nau fanongo ki ai mo ʻenau mātuʻá mo e kau faiakó: “ ʻOku ou fokotuʻu atu ke tui ʻe he kau tīkoní, kau akonakí, mo e kau taulaʻeikí ha sote hina ʻi he taimi ʻe maʻu aí. ʻOku tau faʻa fakaʻaongaʻi ʻi he Siasí ha teunga ki he ngaahi ouau toputapú, pea ʻe hoko leva ʻa e sote hiná ko ha fakamanatu ʻo e teunga hina ko ia ne ke tui ʻi he faiʻanga papitaisó mo teuteu atu ke vavé ni mai pē haʻamou tui sote hina ki he temipalé mo hoʻomou ngāue fakafaifekaú” (This Do in Remembrance of Me,” Ensign, Nov. 1995, 68).

Fakaʻosí, ʻoku toki fakahoko pē ʻa e sākalamēnití ʻi hano fakamafaiʻi ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ki he ouau ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko hono ʻuhinga ʻeni ʻoku ʻikai faʻa fakahoko ai ʻa e sākalamēnití ʻi ʻapi pe ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga fakafāmili, neongo ʻoku tokolahi feʻunga pē ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki aí. ʻOku totonu ke vahe ʻa kinautolu ʻoku ngāue ʻi he tēpile sākalamēnití, teuteu e sākalamēnití, pe tufa ia ki he kāingalotú, ʻe ha taha ʻokú ne maʻu pe ngāueʻaki ʻa e ngaahi kī ʻo e ouau ko ʻení. Ko ʻeku ʻuhingá ki he kau pīsopelikí pe kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kau akonakí pe kau tīkoní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko hoku falé ko ha fale ia ʻo e maau” (T&F 132:8).

Ko e hā ha founga ʻe lava ai ke tau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ke fakahinohino kitautolu ʻi heʻetau ngaahi filí ke tau kei “maʻa ange ai mei māmani” (T&F 59:9) pea mo e hala ʻoku malú ʻi he moʻuí ni? ʻOku fie maʻu ke tau taau mo e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi ʻa ia ʻokú ne fai e fakamaʻá. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki hono tauhi ʻEne fekau ke haʻu kiate Ia ʻi he loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá pea maʻu ʻa e ongo fakafofonga ʻo e sākalamēnití ʻi he houalotu fakauike fakaʻofoʻofa ko iá mo fai ʻa e ngaahi fuakava te ne fakafeʻungaʻi kitautolú pea pehē ki he talaʻofa mahuʻinga ko ia ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono laumālié (vakai, T&F 20:77). Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo ke tau fakahoko maʻu pē ʻeni, pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Ia ko ʻEne Fakaleleí ʻoku malava ke fakahoko ai ʻeni kotoá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.