2008
Fanongonongo ʻe Palesiteni Monisoni ha Ngaahi Temipale Foʻou
Nōvema 2008


Fanongonongo ʻe Palesiteni Monisoni ha Ngaahi Temipale Foʻou

ʻE tokolahi ange e kāingalotu ʻo e Siasí ʻe lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé hili ha kakato hono langa ha ngaahi temipale foʻou ʻe nima ne fanongonongo he lolotonga e konifelenisi lahí. Ne fanongonongo ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e palani ki hono langa ʻo e ngaahi temipalé ni lolotonga ʻa ʻene lea fakafeʻiloaki ʻi he fakataha ʻo e pongipongi Tokonaki, ʻaho 4 ʻo ʻOkatopa, 2008.

ʻE langa ʻa e ngaahi temipalé ni ʻi Kilikali, ʻi ʻAlapeta, Kānata; Kōtopa,ʻi ʻĀsenitina; Kenisesi Siti, ʻi Mīsuli, ʻIunaiteti Siteití; Filatelafia, ʻi Penisilivēnia, ʻIunaiteti Siteití, pea mo Loma, ʻi ʻĪtali. Kuo ʻosi maʻu foki ʻa e ngaahi feituʻu ʻe langa ai ʻa e ngaahi temipale foʻou ko ʻení.

Ne lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, hili e fanongonongó ʻo pehē, “Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻeni kiate kitautolu ke tau fakamoʻoni ki he fanongonongo ʻe hotau palōfita ʻofeiná ʻa e ngaahi temipale foʻou ʻe nimá. Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa kiate kitautolu kotoa.”

ʻE langa ʻa e temipale ʻo Kilikali, ʻi ʻAlapeta Kānatá ʻi ha konga kelekeleke ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻo ha falelotu ʻi he tafaʻaki fakatokelau hihifo ʻo e koló. ʻE hoko ia ko e temipale hono valu ʻi Kānatá pea ko e temipale hono tolu ia ʻi he vahefonua ʻAlapetá. ʻO kau ʻi he ngaahi temipale ʻi Kānatá ʻa e ngaahi temipale ʻi Halifeki, ʻi Nova Sikōtia; ʻEtimonitoni, ʻi ʻAlapeta; Kātisitoni, ʻi ʻAlapeta; Lesina Sasikateuani; Tolonitō, ʻOniteliō; Monituliō, ʻi Kiupeki mo Venikuva ʻi Pilītisi Kolomupia (ʻoku lolotonga langa ʻa e temipale Pilītisi Kolomupiá).

ʻE tuʻu ʻa e temipale Kōtopa, ʻi ʻĀsenitiná ʻi he kelekele ʻoku lolotonga tuʻu ai e falelotu Pelekalanó, ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻapi fakamisiona lolotongá. ʻE hoko ia ko e temipale hono 34 ʻi ʻAmelika Latina pea ko e temipale hono ua ia ʻi ʻĀsenitiná. Ne fakatapui ʻa e fuofua temipale ʻi ʻĀsenitiná ʻi he 1986 ʻi he kolomuʻa ko Puenosi ʻAealisí.

ʻOku hā e tupu ʻa e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi hono fanongonongo ko ia ʻe langa ha temipale ʻi he feituʻu Kenisesi Siti ʻi Mīsulí, pea pehē ki Filatelafia ʻi Penisilivēniá. ʻE tānaki atu ʻa e ongo temipalé ni ki he ngaahi temipale lahi kuo ʻosi langa ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻE langa ʻa e temipale ko ia ʻe ngāueʻaki ʻe he ʻēlia Kenisesi Sití ʻi he Vahefonua Keleí, ʻi Mīsuli ʻi loto pē ʻi he ngataʻanga ʻo Kenisesi Sití ʻo ofi atu ki he langa fakalakalaka Vaitafe Soalé (Shoal Creek). ʻE langa ʻa e temipale ʻi Filatelifiá ʻi he loto koló ʻo hangē ko e ngaahi temipale kuo langa ʻi he ngaahi kolo lalahi ʻo hangē ko ia ko Meniheiteni mo Hongo Kongó.

ʻE lahi e ngaahi lelei ʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he Metileniané ʻi hono fanongonongo ko ʻeni hono langa ʻo ha temipale ʻi Loma, ʻi ʻĪtalí. ʻE tuʻu ʻa e temipalé ʻi ha konga kelekele ʻo e Siasí ʻoku ʻeka ʻe 15 (hekitea ʻe 6) pea ʻoku ofi ki he hala ʻoku lele takai ʻi he tafaʻaki fakatokelau hahake ʻo Lomá. ʻOku hoko ʻa e temipale ko ʻeni ne fanongonongó ko e temipale ia hono 12 ʻi ʻIulopé. ʻE lelei ʻaupito ʻeni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi fonua takatakaí koeʻuhí ʻe siʻi ange ai ʻa e taimi fefonongaʻakí pea pehē ki he ngaahi fakamolé.

ʻOku lolotonga ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe 128 kuo ʻosi fakatapui pea ngāueʻaki, pea mo ha ngaahi temipale ʻe 17 kuo fanongonongo pe lolotonga langa, ʻa ia ko e temipale ʻe 145 fakakātoa kuo ʻosi fanongonongo pe ʻoku lolotonga ngāueʻaki ʻi he funga ʻo e māmaní.