2008
Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá
Nōvema 2008


Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá

Ko e Tali ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, Ki Hotau Kau Tukuakiʻí.

ʻĪmisi
Robert D. Hales

Kuo tau toe fakataha mai ko e kakai pē taha, kuo tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko e kau Kalisitiane kitautolu. Ko e taha ʻo e ngaahi fehuʻi te tau faí: Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ko e hā leva e ʻuhinga ʻoku fie hoko ai ha taha ko ha fakafili pe ke ʻohofi kitautolu?

Ne toki hiki kimuí ni mai ʻe ha toʻu tupu Siasi ʻatamai poto mo faivelenga, ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku hohaʻa taha ki ai honau ʻatamaí. Ne fehuʻi ʻe ha taʻahine, “Ko e hā ʻoku ʻikai taukapoʻi fefeka ange ai ʻe he Siasí e ngaahi tukuakiʻi ʻoku fai ki aí?”

Ki heʻene fehuʻí te u pehē ʻoku hoko mai e taha ʻo e ngaahi sivi lalahi taha ʻo e moʻuí ʻi he taimi ʻoku fakaangaʻi pe fehuʻia ai ʻetau tuí. ʻOku tau fie tali fefeka he taimi peheé—ke “tau teuteu ke fakakikihi.” Ka ko ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ʻeni ke tau kiʻi fakakaukau, lotu, pea muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Manatu ko Sīsū tonu ē naʻe fehiʻanekina pea liʻaki ʻe māmani. Pea ʻi he misi ʻa Līhaí, ne kātakiʻi ʻe kinautolu naʻe haʻu ki he Fakamoʻuí ʻa e “manukí mo tuhu ʻaki … [e] louhiʻi nimá” (1 Nīfai. 8:27). Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Kuo fehiʻa ʻa māmani [ki heʻeku kau ākongá] koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻa kinautolu, ʻo hangē foki ʻoku ʻikai ʻo māmani aú” (Sione 17:14). Ka ʻi heʻetau tali ki hotau kau tukuakiʻí ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ʻe ʻikai ngata ʻi heʻetau anga faka-Kalaisi angé, ka ʻoku tau fakaafeʻi ai mo e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻEne ʻofá mo muimui foki ʻiate Ia.

He ʻikai lava ke fai e tali ʻi he founga faka-Kalaisí, ʻi ha founga kuo hiki ʻo tuku pau. Naʻe kehekehe pē e tali ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi kotoa. ʻI hono tukuakiʻi ia ʻe he Tuʻi angakovi ko Hēlotá, naʻá Ne fakalongo pē. ʻI Heʻene tuʻu ʻi he ʻao ʻo Pailató, naʻá Ne fai ha fakamoʻoni faingofua mo mālohi ki Hono faka-ʻOtuá mo ʻEne ngāué. ʻI Heʻene fehangahangai mo e kau fefakatauʻaki he temipalé, naʻá Ne ngāueʻaki Hono fatongia fakalangí ke tauhi mo maluʻi ʻa e meʻa naʻe toputapú. ʻI hono hiki hake Ia he kolosí, naʻá Ne fai ʻa e tali faka-Kalaisi laulōtaha ko ia,: “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).

ʻOku maʻu hala ha kakai ʻo nau pehē ʻoku tau foʻi pe vaivai ʻi heʻetau fakalongolongó, angamaluú, fakamolemolé, mo fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilaló. Ka ke “ʻofa ki [hotau] ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa [kitautolú], fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate [kitautolú], pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku faikovi mo fakatanga kiate [kitautolú]” (Mātiu 5:44) pea ʻe toki lava pē ia ʻi he tuí, mālohí, kae meʻa tēpuú ko e loto-toʻa faka-Kalaisí.

Naʻe hā ʻa e loto-toʻa ko ʻení mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Neongo ʻene “kātakiʻi ai pē ʻa e fuʻu fakatanga lahi ʻi he nima ʻo e ngaahi faʻahinga kehekehe ʻo e kakaí, ko e kau lotu mo e kau taʻelotú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27), ka ne ʻikai te ne toe fakafepaki mo loto tāufehiʻa. Hangē ko e kau ākonga moʻoni kotoa ʻo Kalaisí, naʻá ne muimui ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻene ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi he kātaki mo e manavaʻofa. Ko e loto-toʻa faka-Kalaisí ia.

ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakafepaki aí—ʻi heʻetau fulihi atu ʻa e kouʻahe ʻe tahá pea mapukepuke ʻetau ongoʻi ʻitá—ʻoku tau kau foki ai mo e Fakamoʻuí. ʻOku tau fakahaaʻi atu ʻEne ʻofá, ʻa e mālohi pē ko ia ʻe taha te ne lava ke ikuʻi ʻa e filí pea ʻikai fetūkuaki mo hotau kau tukuakiʻí. ʻOku ʻikai lau ia ko e vaivai. Ko e loto-toʻa faka-Kalaisí ia.

ʻOku tau ʻilo ʻi he ngaahi taʻu ne tau fou mai aí ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí, pea he ʻikai vavé ni ʻosi. Ka ʻoku sio ʻa e kau ākonga moʻoni ʻa Kalaisí ia ki he faingamālie ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e fakafepakí.

ʻI he Tohi ʻa Molomoná naʻe haʻi ai e palōfita ko ʻApinetaí pea ʻomi ki he ʻao ʻo e Tuʻi angakovi ko Noá. Neongo naʻe fakafepakiʻi mālohi ʻe he tuʻí ʻa ʻApinetai pea iku ʻo ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ia, ka ne loto-toʻa pē ʻa ʻApinetai ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí mo fai ʻene fakamoʻoní. Koeʻuhí naʻe toʻo ʻe ʻApinetai ʻa e faingamālie ko iá, ne ului ai ha taulaʻeiki ko ʻAlamā, ki he ongoongoleleí mo ʻomi ha kakai tokolahi kia Kalaisi. Ko e loto-toʻa ʻa ʻApinetai mo ʻAlamaá, ko e loto-toʻa faka-Kalaisí ia.

ʻOku hā mei he ngaahi meʻa kuo hokó ʻoku lava ke tokoni e ngaahi fakamatala fakaholomui ʻo kau ki he Siasí, ki hono fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí. ʻI he 1983, ne tohi ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he kau taki ʻo e Siasí, “ʻE ala hoko ʻa e fakafepakí ia ko ha faingamālie. ʻOku kau ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku fetaulaki maʻu pē mo ʻetau kau faifekaú ʻa e ʻikai ha tokanga ki he ngaahi meʻa fakalotú pea ki heʻetau pōpoakí. ʻOku fakatupu ʻe he ngaahi fakaangá … ha fie ʻilo ki he Siasí… . ʻOku maʻu heni ha faingamālie [ʻo e kāingalotú] ke fakahā ʻa e moʻoní kiate kinautolu kuo tuku mai ʻenau tokangá.”1

ʻE lava ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi faingamālie peheé ʻi ha ngaahi founga lahi; ha tohi lelei ki he ʻētitá, talanoa mo hato kaumeʻa, ha kiʻi fakamatala ʻi he ʻinitanetí, pe lea fakafiemālie ki ha taha naʻá ne fai ha lea tukuhifo. ʻE lava ke tau tali ʻi he ʻofa kiate kinautolu kuo nau maʻu ha fakamatala hala mo ha loto fehiʻá—ʻo “kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá” (T&F 123:12). ʻOku ou talaatu kuo teʻeki ai hoko ko ha vaivai ʻa e tali peheni ki hotau kau tukuakiʻí. Ko e ngāue ia ʻa e loto-toʻa faka-Kalaisí.

ʻE kehekehe pē e meʻa takitaha te tau tali ai ki he niʻihi kehé. Meʻamālié ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo hotau kau tukuakiʻí mo e founga lelei taha ke tau tali ʻaki kiate kinautolú. ʻI he fekumi ʻa e kau ākonga moʻoní ki ha fakahinohino mei he Laumālié, te nau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻoku feʻunga mo e meʻa takitaha ʻoku hokó. Pea ʻi he meʻa takitaha ʻoku hokó, ʻe tali ki ai ʻe he kau ākonga moʻoní ʻi he founga ʻe fakaafeʻi mai ai e Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻe fakamanatu ʻe Pita ki he kakai Kolinitoó “naʻe ʻikai [fai ʻene malangá] ʻi he ngaahi lea fakaoloolo ʻo e poto ʻo e tangatá, kae ʻi he fakamoʻoni ʻo e Laumālié mo e mālohi” (1 Kolinitō. 2:4). Koeʻuhí ʻoku ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa e mālohi ko iá, kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa tau fakakikihi ʻi heʻetau fakamatalaʻi ʻetau tuí. Hangē ko ia ʻoku ʻiloʻi ʻe he faifekau kotoa pē, ʻoku kapusi maʻu pē ʻa e Laumālié ʻe he fakakikihi he folofolá. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí: “He ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia” (3 Nīfai 11:29). ʻOku fakamamahi ange ʻi hono tukuakiʻi ʻoku ʻikai Kalisitiane ʻa e Siasí, ʻa e taimi ʻoku tali ai e kāingalotú ki he ngaahi tukuakiʻi peheé ʻi ha founga ʻoku taʻe faka-Kalaisí! Fakatauange pē ʻe hā e ngaahi fua ʻo e Laumālié ʻi heʻetau talanoa mo e niʻihi kehé—“ʻa e ʻofá, fiefiá, melinó, kātaki fuoloá, angavaivaí, angaleleí, tuí, angamaluú, [mo e mapuleʻi kitá]” (Kalētia 5:22–23). ʻI hono fakaʻuhingaʻi ʻe he Websterʻs Dictionary, ko e angamaluú ko e “fakahā ʻo e faʻa kātaki mo e kātaki fuoloa: kātakiʻi e mamahí taʻe ʻi ai ha tāufehiʻa.”2 ʻOku ʻikai ko ha vaivai ʻa e angamaluú. Ko ha fakaʻilonga ia ʻo e loto-toʻa faka-Kalaisí.

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻeni ʻi heʻetau fengāueʻaki mo e kau mēmipa ʻo e ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé. Ko e moʻoni ʻoku mamahi ʻetau Tamai Hēvaní—kae fiefia ʻa e tēvoló—ʻi heʻetau fakakikihi mo e kau Kalisitiane kehé ʻi he kehekehe ʻetau tokāteliné.

ʻOku ʻikai ko ha pehē atu ʻeni ia ke tau fetongi ʻaki ʻetau ngaahi tefitoʻi moʻoní ha meʻa kehe pe fakasiʻisiʻi e mālohi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau tui ki aí. He ʻikai lava ke tau liliu e tokāteline ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, neongo ʻe ʻikai saiʻia ʻa māmani ʻiate kitautolu koeʻuhí ko ʻetau akoʻi mo talangofua ki aí. Neongo haʻatau ongoʻi ke lea mālohi ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ka kuo pau ke tau lotu ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Ngāue 4:29, 31). ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau teitei fetoʻoaki ʻa e loto-toʻá mo e kākā ʻa Sētané: ʻa e fielahí (vakai, ʻAlamā 38:12). ʻOku lea ʻaki ʻe he ākonga moʻoní ʻa e falala ʻi hono lotó, kae ʻikai ko e fielahí.

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga moʻoní, kuo pau ke tau ʻuluaki tokanga ki he lelei ʻa e niʻihi kehé, kae ʻikai ko hono fakamoʻoniʻi ʻetau totonú. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fehuʻí mo e fakaangá ha faingamālie ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé mo fakahā ʻoku nau mahuʻinga ki heʻetau Tamai Hēvaní pea kiate kitautolu. Ko ʻetau taumuʻá ke tokoni ke mahino ʻa e moʻoní kiate kinautolu, kae ʻikai ko ha maluʻi hotau ongoongó pe mālohi ʻi ha tipeiti fakalotu. Ko e fakamoʻoni ʻoku haʻu mei hotau lotó, ʻa e tali mālohi taha ʻe lava ke fai kiate kinautolu ʻoku tukuakiʻi kitautolú. Pea ʻoku toki lava pē ke maʻu e fakamoʻoni peheé ʻi he ʻofa mo e angamalū. ʻOku totonu ke tau hangē ko ʻEtuate Patilisí, ʻa ia ne folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki ai, ʻo Ne pehē, “He ʻoku maʻa hono lotó ʻi hoku ʻaó, he ʻokú ne tatau mo Nataniela ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻiate ia ha kākā” (T&F 41:11). Ko e taʻe ʻi ai ha kākaá, ko e loto maʻa ia ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí, ʻo tuai ki he ʻitá kae vave ki he fakamolemolé.

ʻOku ʻuluaki ako pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení ʻi he ʻapí mo e fāmilí, pea ʻe lava ke fai ia ʻi heʻetau ngaahi fetuʻutaki kotoa pē. Ko e taʻe ʻi ai ha kākaá ʻa e tomuʻa fakasio ʻetau fehālaaki ʻatautolú. ʻI hano tukuakiʻi kitautolu, ʻoku totonu ke tau fehuʻi ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí, “ʻEiki, ko au ia?” (Mātiu 26:22). Ka tau fakafanongo ki he tali ʻa e Laumālié, ʻe lava ke tau fai ha ngaahi fakatonutonu, kole fakamolemole, feinga ke fakamolemoleʻi kitautolu, mo fai lelei ange, ʻo ka fie maʻu.

ʻOku fakaʻehiʻehi ʻa e kau ākonga moʻoní mei hono fakamāuʻi e ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé, taʻe ha kākā. ʻOku kaungāmeʻa lelei hatau tokolahi mo kinautolu ʻoku ʻikai kau ki hotau Siasí—ko e kaungāako, kaungāngāue, kaungāmeʻa mo e kaungāʻapi ʻi māmani kotoa. ʻOku tau fie maʻu kinautolu pea nau fie maʻu kitautolu. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “Tau ako ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e niʻihi kehé… . ʻOku ʻikai ha taha ʻi hotau koló, puleʻangá, pe ʻi hotau māmaní ʻe nofo toko taha pē.”3

Hangē ko ia ne fakaʻaliʻali ʻe he Fakamoʻuí kia Hēlotá, ʻe ʻi ai e taimi kuo pau ke fakaʻaliʻali ai ʻe he kau ākonga moʻoní ʻa e loto-toʻa faka-Kalaisí ʻaki ʻenau fakalongo pē. ʻI ha tami ʻe taha ne u tā-pulu ai, ne u tau ʻi ha fuʻu kakatisi ne hangē hono talatalá ko e kili ʻo ha pokiupainí. Ne pipiki e talatalá ʻi hoku valá neongo ne u kiʻi tau siʻisiʻi pē ai. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻo tatau pē mo e fuʻu ʻakau ko ʻení: ko e meʻa pē ʻoku nau faí ko hono fakalaveaʻi kitautolu. Hangē ko ʻení, ʻe lelei ange pē ʻetau fakamamaʻo pea mavahe mei aí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe feinga ha niʻihi ke fakaʻitaʻi kitautolu pea ʻai ke tau fakakikihi. ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau kia Lehonitai mo e ʻapitanga ʻene kau taú he funga moʻungá. Naʻe feingaʻi ʻe he tangata lavaki ko ʻAmalekaiá ke “ʻalu hifo” ʻa Lehonitai ke na fetaulaki he teleʻá. Ka ʻi he hifo ʻa Lehonitai mei he feituʻu māʻolungá, naʻe fakakonahi “fakasiʻisiʻi” ia kae ʻoua kuó ne mate pea tō ai ʻene kau taú ki he nima ʻo ʻAmalekaiá (vakai, ʻAlamā 47). ʻOku tauheleʻi kitautolu ʻe ha kakai ʻi he fakakikihí mo e tukuakiʻí ke tau hifo mei he potu māʻolungá. Ko e potu māʻolungá ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e māmá. Ko e feituʻu ia ʻoku tau sio ai ʻi he ʻuluaki maama ʻo e pongipongí mo e maama fakaʻosi ʻi he efiafí. Ko ha feituʻu ia ʻoku malu. ʻOku moʻoni ia pea ko ha feituʻu ia ʻoku maʻu ai ʻa e potó. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ʻe he niʻihi kehé ia ke tau hifo mei he potu māʻolungá ʻo kau fakataha mo kinautolu ʻi ha fakakikihi fakalotu. ʻOku ʻosi fakapapauʻi ʻe he kau fakakikihi fakafoʻitutui ko ʻení ke kamata ha fepaki fakalotu, ʻi he ʻinitanetí pe fakahangatonu. ʻOku lelei maʻu pē ʻetau nofo ʻi he potu māʻolunga ange ʻo e feveitokaiʻakí mo e ʻofá.

ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau mumui ai ʻi he sīpinga ʻa e palōfita ko Nehemaiá ʻa ia naʻá ne langa takatakai ha ʻā ʻi Selusalema. Naʻe kole ʻa e ngaahi fili ʻo Nehemaiá ke nau fetaulaki ʻi he toafá, ʻo nau “fifili ke fai ha kovi kiate [ia].” Ka naʻe ʻikai hangē ʻa Nehemaia ko Lehonitaí, he naʻá ne fakapotopoto ʻo fakafisi ke tali ʻenau kolé ʻaki ʻa e pōpoaki ko ʻení: “ʻOku ou fai ʻa e ngāue ʻoku lahi, ko ia ʻoku ʻikai te u faʻa ʻalu hifo: ko e ʻumaʻā ʻa ʻeku tuku ʻa e ngāué, ʻi he liʻaki iá, pea ʻalu hifo ai kiate kimoutolu?” (Nehemaia 6:2–3). ʻOku ʻi ai mo ʻetau ngāue lahi ke fai, pea ʻe ʻikai ʻosi ʻeni kapau ʻe tuku ia ka tau fakakikihi mo hohaʻa. ʻOku totonu ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa faka-Kalaisí pea hoko atu. Hangē ko ʻetau lau ʻi he Sāmé, “ʻOua naʻá ke fakamamahiʻi koe koeʻuhí ko e kau fai koví” (Saame 37:1).

ʻE ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e koví ʻi he māmani ko ʻení. Ko e konga ʻo e sivi lahi taha ʻo e moʻui matelié ke tau ʻi māmani kae ʻoua naʻa ʻo māmani ʻa kitautolu. ʻI he Lotu Hūfekina ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne kole ki Heʻene Tamai Hēvaní, “ʻOku ʻikai te u lotu ke ke ʻave ʻa kinautolu mei he māmaní, ka koeʻuhí ke ke fakamoʻui ʻa kinautolu mei he koví” (Sione 17:15). Pea neongo ʻa e fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ʻo kau ki he fakatangá, naʻá Ne talaʻofa te nau maʻu ʻa e melinó: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu… . ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27). ʻOku ou fakamoʻoni ko ʻetau maʻu ko ia ʻa e tāpuaki ʻo ʻEne melinó, ʻe fakahoko ai e talaʻofa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻE hoko ʻa e fakafepaki ʻoku ngali faingataʻa ke talí, ko ha tāpuaki ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.”4

Ko ʻeku tali ki hoku tuofefine naʻe ʻaʻana e fehuʻí pea kiate kinautolu kotoa ʻoku fekumi ki he founga totonu ke tali ʻaki ki hotau kau tukuakiʻí, ke tau ʻofa ʻiate kinautolu. Kapau te tau muimui ʻia Kalaisi pea fakahā ʻEne loto-toʻá, kuo pau ke tau ʻofa ʻiate kinautolu, pe ko e hā honau matakalí, ʻenau tuí, lotú, pe tui fakapolitikalé. ʻOku ʻikai ke tau ongoʻi ʻoku tau lelei ange ʻiate kinautolu. Fakataha mo ʻetau ʻofá ʻoku tau loto ke fakahā kiate kinautolu ha founga lelei ange—ʻa e founga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fou atu ʻene foungá ʻi he matapā ʻo e papitaisó, ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻo e moʻui angamāʻoniʻoní, mo e temipale ʻo e ʻOtuá. Ko Ia ʻa e “halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí” (Sione 14:6). Ko Ia toko taha pē ʻe lava ke tau maʻu ai mo hotau kāingá ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻoku lava ke tau maʻú—ʻa e moʻui taʻengatá mo e fiefia taʻengatá. ʻOku ʻikai maʻá e vaivaí ke tokoniʻi kinautolu mo hoko ko honau faʻifaʻitakiʻanga. Ko e meʻa ia ʻa e mālohí. Ko e meʻa ia ʻataua ʻokú ta totongi e fie maʻu ʻo e hoko ko ha ākongá, ke tau tali ʻi he loto-toʻa faka-Kalaisí ki hotau kau tukuakiʻí.

Te u fakaʻosi ʻaki ʻeku fakaʻaongaʻi pē ʻa e fakamoʻoni ʻa Molomoná: “Vakai, ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Kuó Ne ui au ke u malanga ʻaki ʻa ʻEne folofolá ʻi he lotolotonga ʻo Hono kakaí, koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá”(3 Nīfai 5:13). ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoni makehe kiate Ia—ʻa ia ʻe lava ke taʻengata ʻetau moʻuí he ʻoku taʻengata ʻa ʻEne ʻofá. Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo ke tau vahevahe ʻEne ʻofa taʻengata mo taʻefilifilimānakó mo hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻAho 1 ʻo Tīsema, 1983.

  2. Webster’s Third New International Dictionary, 1986.

  3. Thomas S. Monson, “In Quest of the Abundant Life,” Ensign, Mar. 1998, 3.

  4. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻAho 1 ʻo Tīsema, 1983.