2008
Ko Hono Fakakakato e Taumu‘a ‘o e Fineʻofá
Nōvema 2008


Ko Hono Fakakakato e Taumu‘a ‘o e Fineʻofá

Na‘e fokotu‘u ‘e he ‘Eikí ‘a e Fineʻofá ke fokotu‘utu‘u, ako‘i, mo ue‘i fakalangi Hono ngaahi ‘ofefiné ke nau teuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e mo‘ui ta‘engatá.

ʻĪmisi
Julie B. Beck

Si‘i ngaahi tokoua ‘ofeina, ‘oku mou hā faka‘ofo‘ofa pea ‘oku hounga kiate kimautolu ‘etau ‘i hení. ‘Oku mau ‘ofa atu mo hounga‘ia ‘aupito ‘iate kimoutolu.

‘I he‘emau hoko ko e kau palesitenisī lahi ‘o e Fine‘ofá, na‘a mau ma‘u ai ha faingamālie ‘i he ta‘u kuo ‘osí ke mau ‘a‘ahi kiate kimoutolu ‘i he ngaahi feitu‘u kehekehe ‘o e māmaní. Na‘a mau fe‘inasi‘aki mo kimoutolu ‘i Siamane, Tenima‘ake, ‘Aositelēlia pea mo Kana. Na‘a mau lotu fakataha mo kimoutolu ‘i Singapoa, Hongo Kongo, ‘Initia, pea mo Sulī Lengikā. Kuo langaki hake mo fakamāmaʻi fakalaumālie kimautolu pea pehē kiate kimoutolu ‘i Palāsila, Sīlei, Pueto Liko, Kānata pea mo ‘Ameliká.

‘Oku mau fiefia ‘i he‘emau ʻiloʻi ‘oku mou “fe‘alu‘aki ‘o fai lelei,” ʻo hangē ko ia na‘e fai ‘e he Fakamo‘uí. ‘Oku mou fakahoko ha ngāue ma‘ongo‘onga. Ka neongo ia, ‘oku mau ongo‘i ‘oku kei lahi pē ʻa e ngāue ke faí. Kuo mau fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie mei he ‘Eikí ki ha founga te tau lava ai ʻo tokoni ki he lakanga fakataula‘eikí ‘i hono langa hake ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘i he māmaní. Ko e taimi ‘eni ke fakahoko ai ‘e he Fineʻofá ‘ene taumu‘á, ‘o lelei ange ia ‘i ha toe taimi kimu‘a. Ke tau laka ki mu‘a pea a‘usia e finangalo ʻo e ‘Eikí, kuo pau ke mahino kiate kitautolu e taumu‘a ʻa e Fineʻofá.

Te u kamata‘aki hano toe fakamanatu ha konga ʻo e hisitōlia ‘o e Fineʻofá, ke mahino e ‘uhinga ne fokotu‘u ai iá. Te u ‘oatu mo ha ngaahi fatongia ‘e tolu ‘oku ‘inasi ai e fefine kotoa pē ‘i he Fineʻofá. Ko hono faka‘osí, te u fakamatala leva ki he founga ʻoku ‘amanaki lelei mai ʻa e ‘Eikí ke tau fakahoko ʻaki e tu‘utu‘uni fakalangi kuo tau ma‘ú, ʻo tatau pē ki he tuʻunga fakafo‘ituituí pe ʻi he houalotú ni.

I. Ko e ‘Uhinga Na‘e Fokotu‘u ai e Fineʻofá

ʻE faingataʻa ke mahino ‘a e ‘uhinga ‘oku tau ma‘u ai ha kautaha ma‘á e houʻeiki fafiné ‘i he Siasí, ʻo kapau he ʻikai kau ai ‘a e mahino ki hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí. ‘I he ‘afio‘i ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi fakatu‘utāmaki ‘e hoko ʻi he ngaahi ‘aho faka‘osí ni, naʻá Ne folofola ai ki He‘ene tamaio‘eiki ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí, “mo fai kiate ia ‘a e ngaahi fekau;

“Koe‘uhí ko e tuí, … [ke] tupulaki ‘i he māmaní;

“Koe‘uhí ke lava [‘Ene] fuakava ta‘engatá ‘o fokotu‘u;

“Koe‘uhí ke lava ‘o malanga‘aki hono kakato ‘o [‘Ene] ongoongoleleí ‘e he kau vaivaí mo e kau ma‘ulaló ki he ngaahi ngata‘anga ‘o e māmaní.”1

‘Oku fokotu‘u e ngāue ‘a e ‘Eikí ‘i hono “malanga‘aki ‘Ene ongoongoleleí ko ʻení ki he pule‘anga kotoa pē, mo e fa‘ahinga, mo e lea, mo e kakai”2 pea ʻi hono fokotu‘u ‘Ene fuakava ta‘engatá ‘o fakafou ‘i he ngaahi ouau ʻo e temipalé.

Hangē ko e fakaafe na‘e fai ‘e he Fakamo‘uí kia Mele mo Mā‘ata ‘i he kuonga ʻo e Fuakava Fo‘oú3 ke na kau ‘i He‘ene ngāué, ʻoku maʻu ʻe he kau fafine ‘o e kuongá ni ha tufakanga ke kau atu ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Talu mei he ngaahi ‘aho hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, mo e faivelenga e kau fafiné ‘i hono langa hake ʻo e Siasí ‘aki ‘enau poupou ki he ngāue fakafaifekaú, tokoni ki hono langa ʻo e ngaahi temipalé, pea mo fokotuʻu ha ngaahi kolo ke lava ai e kāingalotú ‘o lotu fakataha. Naʻe hanga ʻe hono fokotu‘u ʻo e Fineʻofá ‘i he 1842, ʻo fakataha‘i e mālohi ‘o e kau fafiné pea mo honau ngaahi fatongia takitaha, ke langa hake e pule‘anga ʻo e ‘Eikí, ‘o hangē pē ko hono hanga ʻe he fokotuʻutu‘u ʻo e ngaahi kōlomu fakataula‘eikí, ʻo ‘oange ki he hou‘eiki tangatá honau takitaha fatongia.

Talu mei hono fokotu‘u ʻo e Fineʻofá mo ʻene mafola ʻi he funga ʻo e māmaní, pea kuo lau ia ko e “kautaha lahi taha mo ma‘ongo‘onga taha maʻá e kakai fefiné ‘i he māmaní.”4 Naʻe fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ʻetau ʻilo ko e Fineʻofá ko ha konga pau ia ‘o e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, pea na‘e ‘i ai ha kautaha tatau ma‘á e kakai fefine ʻo e Siasí ‘i he kuonga mu‘á.5 Na‘e ako‘i mai ‘e Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko e Fineʻofá na‘e “faʻu, fakamafai‘i, pea mo fokotuʻutuʻu fakalangi ia ‘e he ‘Otuá,”6 ʻo “fakatatau ki he fono ʻo e langí,”7 ke tokoni ki he ‘Eikí ʻi hono “fakahoko ‘a e … mo‘ui ta‘engata ‘a e tangatá.”8

Talu mei hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá, mo hono ma‘u ‘e he kakai fefiné ha fatongia fakataki pea mo ha ngaahi ngafa mahuʻinga ‘i he Siasí, ʻo “kau ai e ngāue ‘i he temipalé mo hono ako‘i ʻo e ongoongoleleí.”9 ʻIkai ngata aí, ko e taumuʻa ʻo e Fineʻofá ke tokoniʻi ʻa e kau fefiné ke nau “tō mo fakatupulaki ha fakamo‘oni kia [Sīsū Kalaisi] pea mo e Ongoongoleleí,”10 pea mo “fakamālohia e fāmilí mo e ‘apí,”11 pea “tokanga ki he ngaahi fatongia fakafāmili kotoa pē.”12 ‘Oku fatongia‘aki ‘e he Fineʻofá hono tokanga‘i e ngaahi “fie ma‘u ‘a e masivá, kau mahakí mo e paeá,” ka na‘e pehē ‘e Palesiteni Siosefa F. Sāmita ko e konga lahi ʻo ʻene ngāué “ke” tokangaʻi e tuʻunga fakalaumālie mo e fakamo‘ui … [‘o e] kāingalotu fefine kotoa ‘o e Siasí.”13

Ko hono fakalūkufuá, ko e taumu‘a ʻo e Fineʻofá ‘i hono fokotu‘u ‘e he ‘Eikí, ke fokotu‘utu‘u, ako‘i pea mo ue‘i fakalaumālie Hono ngaahi ‘ofefiné ke teuteu‘i kinautolu ki he ngaahi tāpuaki ‘o e mo‘ui ta‘engatá. ‘Oku ou loto ke toe fakaongo atu ia. Ko e taumu‘a ʻo e Fineʻofá ‘i hono fokotu‘u ‘e he ‘Eikí, ke fokotu‘utu‘u, ako‘i pea mo ue‘i fakalaumālie Hono ngaahi ‘ofefiné ke teuteu‘i kinautolu ki he ngaahi tāpuaki ‘o e mo‘ui ta‘engatá.

II. Ko Hotau Ngaahi Fatongiá

Ke fakahoko e taumu‘a ‘o e Fineʻofá, kuo tu‘utu‘uni ‘e he ‘Eikí ki he fefine takitaha ‘i he Fineʻofá mo e kautahá fakalūkufua ke nau:

  1. Fakatupulaki e tuí mo e anga mā‘oni‘oni fakafo‘ituituí.

  2. Fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e ʻapí

  3. Tokoni ki he ‘Eikí mo ‘Ene fānaú.

ʻOku hanga ʻe he ngaahi fatongia takitaha ko ‘ení, ‘o poupou‘i mo fakamālohia ‘a e ongo taumu‘a ‘e ua ko eé. ‘I he‘etau fakatupulaki ‘etau tuí, ʻe fakamālohia leva hotau fāmilí ʻe he ola ‘o e ngāue ko iá. ʻI he taimi ‘oku tau tauhi ai ki he ‘Eikí mo ʻEne fānaú, ‘oku tupulaki ai ‘etau tuí pea mo e malava ko ia ke mo‘ui mā‘oni‘oní. ʻOku fehokotaki vāofi moʻoni e ngaahi fatongiá ni ‘e tolu. Tau kamata mei he fatongia ‘uluakí.

1. Fakatupulaki e tuí mo e anga mā‘oni‘oni fakafo‘ituituí. Ke tau ngāue ʻo fakatatau mo e palani ‘a e ‘Eikí, ‘oku fie ma‘u ia ke fakatupulaki ‘etau tuí mo e anga mā‘oni‘oni fakafo‘ituituí. ʻOku fie maʻu ʻa e tuí ʻi heʻetau hoko ko ha mēmipa ‘o e Siasí, ‘a ia ‘oku tau tanumaki ʻeni he kotoa ‘etau mo‘uí ‘i he “faivelenga, mo e fa‘a kātaki, mo e kātaki fuoloa.”14 ‘I he tala tukufakaholo ko ia ʻoku tau ʻinasi aí, ‘oku tau ma‘u ha ngaahi sipinga fakaofo ‘o e tuí ʻa ia ne tā ʻe he kau fafine he kamakamata mai ʻa e Siasí. Naʻe tuli e kau fafine paionia ko ‘ení mei honau ngaahi ‘apí, pea fakatanga‘i koe‘uhi ko ‘enau tuí. Ko e ni‘ihi ne mālō pē si‘enau hao mo‘ui mei he afí mo e tāfeá. Ne nau folaua e ngaahi tahí pea fononga ʻi ha kilomita ‘e laui afe, ‘o kātekina e ‘ulí, mahamahakí, mo e mei mate he fiekaiá, kae kehe pē ke nau tokoni ki hono langa e pule‘anga ʻo e ‘Eikí ‘i he māmaní. Ne tokolahi hanau ni‘ihi ne nau tanu honau husepānití, fānaú, ongo mātu‘á, mo e tokoua pe tuofefine lolotonga e fonongá. Ko e hā ne nau fai ai ‘ení? Na‘a nau fai ia koe‘uhí he na‘e mālohi ‘enau tuí. Naʻe ʻikai fekumi ʻa e kau fafine fakaofo ko ‘ení ki he kofu leleí, pe ko ʻenau fiemālié, pe ngaahi fale fakaemāmāní, pe ke toe koloa‘ia ange. Naʻa nau hangē pē ko kimoutolú ʻo ma‘u ha tui mālohi mo ha fakamo‘oni ‘oku mo‘oni ‘a e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, pea ‘oku fie ma‘u kinautolu ‘e he ‘Eikí ke fakahoko honau fatongia ‘i hono langa hake Hono pule‘angá ‘i he māmaní. Naʻe hoko ‘enau tūlifua ki he angatonu fakafo‘ituituí ko ha ngāue fakaʻaho ne nau fai ke nau hoko ai ʻo hangē ko e Fakamo‘uí, tu‘unga ‘i he‘enau fakatomala, ako e folofolá, lotu, talangofua ki he ngaahi fekaú, pea mo ‘enau fekumi ki he me‘a kotoa pē na‘e “mā‘oni‘oni, faka‘ofo‘ofa, pe ongoongolelei pe fe‘unga mo hono vīkiviki‘í.”15

2. Fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e ʻapí. Ko hotau fatongia hono uá, ko hono fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e ʻapí. ‘Oku hanga ʻe he ngāue kākaá mo e ngaahi akonaki halá ʻo ʻohofia mo tāpalasia e ngaahi fāmilí mo e ʻapí ‘i he funga ʻo e māmaní. ‘I he‘ene pehē, tatau ai pē pe kuo tau ‘osi mali pe te‘eki mali, motu‘a pe kei talavou, ‘oku ‘i ai hotau fatongia ke malu‘i pea mo‘ui‘aki e ngaahi mo‘oni ‘oku hā ‘i he “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani.”

Kuo naʻinaʻi mai e Kau Palesitenisī ‘Uluakí ‘o pehē, “Neongo e lelei mo taau ʻa ha ngaahi fie maʻu pe ʻekitivitī kehe, kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke nau fetongi e ngaahi fatongia fakalangi ko ia ko e ngaahi mātuʻá pē te nau fakahoko leleí.”16 ʻOku tupu hake ʻa e fānau he taimi ní, ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e fai angahalá. Kuo pau ke hoko hotau ngaahi ‘apí ko honau hūfangaʻanga ʻi heʻenau fekuki faka‘aho mo e koví.

ʻOku totonu ke fokotu‘utu‘u, fakatonutonu mo fakafā‘ūtahaʻi e Fineʻofá ke nau fakamālohia e ngaahi fāmilí mo tokoni ke hoko hotau ngaahi ʻapí ko ha hūfangaʻanga toputapu mei he māmaní. Na‘á ku ako ‘eni ‘i he ngaahi ta‘u lahi kimu‘á ‘i he‘eku kamata nofo malí. Na‘e fakahā mai ‘e he‘eku ongo mātu‘á, ‘a ia na‘e hoko ko hoku kaungā‘apí, te na hiki kinaua ki ha feitu‘u kehe. Na‘á ku fakafalala pē foki ki he tokoni, poto, mo e tā sīpinga fakalotolahi ‘eku fa‘eé. Naʻe pau ke hiki atu ia ‘i ha taimi lōloa. Naʻe hoko ʻeni kimuʻa pea toki ngāue‘aki e ʻī-meilí, misini fax, telefoni to‘oto‘ó, me‘a faitā he ʻInitanetí, pea kanoni‘aki e tuai ‘a e founga tufaki meilí. ‘I ha ‘aho ‘e taha kimu‘a peá ne hiki atú, na‘á ma tāngutu pē ‘o fetāngihi peá u ‘eke ange kiate ia, “Ko hai ‘e hoko ko ‘eku fa‘eé?” Na‘e fakakaukau fakamātoato ‘eku fa‘eé, pea ʻi he Laumālié mo e mālohi ‘o e fakahaá ‘oku fa‘a fakafou mai ʻi he kau fefine pehení, naʻá ne pehē mai kiate au, “Kapau he ʻikai ke u toe foki mai, kapau he ‘ikai ke ta toe fesiofaki, pea kapau he ‘ikai ke u toe ako‘i atu ha me‘a, hanga ʻo fakamālohia ho‘o fetu‘utaki mo e Fineʻofá. ʻE hoko e Fineʻofá ko ho‘o fa‘ē.”

Na‘e ‘ilo‘i ʻe he‘eku fa‘eé kapau te u puke, ‘e tauhi au ‘e hoku ngaahi tokouá, pea ‘i he fāʻeleʻi ʻeku fānaú, te nau tokoni‘i au. Ka ko e tumutumu e fakaʻamu ʻa ʻeku faʻeé, ke hoko e kau fafine ‘i he Fineʻofá, ko ha kau takimu‘a fakalaumālie mo mālohi kiate au. Naʻá ku kamata ‘i he taimi pē ko iá ke u ako lahi ange mei he kau fafine ma‘ongo‘onga mo loto-tui ko ‘ení.

Ne ‘i ai ha kau fefine kehekehe ‘e toko tolu na‘a nau hoko ko ha kau palesiteni Fineʻofa ‘i he uooti ne u ‘i aí, lolotonga e ngaahi ta‘u ne mama‘o ai ‘eku ongo mātu‘á. Na‘e fakaafe‘i au ‘e ‘Aita Semipaleini ke u akoʻi ki he kau fafine kehé ʻa e ngāue fakapotopoto ‘aki e taimí mo e fokotu‘utu‘u ‘o e ‘apí, he mahalo naʻá ne fakatokanga‘i e fie ma‘u ke u toe taukei ange ‘i he ngaahi ‘ilo ko ‘ení. Ne fakalotolahi‘i au ‘e Seini Hone ke u fakakakato ‘eku fuofua ako fakamāatoato mo fakafo‘ituitui e Tohi ‘a Molomoná. Ko Noma Heili naʻá ne fuofua vahe mai ke u ngāue ‘i he fa‘o‘anga fo‘i ‘akaú, peá ne akoʻi lahi au ʻo fekau‘aki mo e ngāue tokoní. Naʻe mahino ki he kau fafine fakaofó ni e taumu‘a ‘o e Fineʻofá.

3. Tokoni ki he ‘Eikí mo ‘Ene fānaú. Ko e fatongia hono tolu ‘o e houʻeiki fafine ‘o e Siasí, ke nau tokoni ki he ‘Eikí mo ‘Ene fanaú. ‘Oku fakafiefia kiate au, he ko e lolotonga e ngaahi ta‘u ko ia ne mama‘o ai ‘eku fa‘eé, na‘á ku hoko foki ko ha palesiteni Palaimeli, peá u hoko kimui ange ai ko ha palesiteni ‘o e Kau Finemui ‘i he uōtí. Na‘á ku hoko ko ha mēmipa ‘o e fakataha alēlea fakauōtí, peá u ngāue ‘i he malumalu ‘o e kau pisopelikí. Na‘e ‘ako‘i kimautolu ‘e Palesiteni Poiti K. Peeka, “‘oku tatau pē hono fakamālohia ʻo e Lakanga Taula‘eiki Faka-Melekisētekí ʻe he fua fatongia ‘a e kau maʻu lakanga Taula‘eiki Faka-ʻĒloné, … mo hono faitāpuekina e Fineʻofá ‘i he ngāue ta‘e siokita ‘a kinautolu ‘i he [Kau Finemuí mo e Palaimelí].”17 ‘I he taimi ʻoku tau ngāue ai ‘i ha houalotu kehe, ʻoku ‘ikai tukuange ai kitautolu ia mei heʻetau feohi fakatokoua ‘i he Fineʻofá. Koe‘uhí ‘oku ʻikai tukuange kitautolu mei heʻetau kau atu ki he Fineʻofá, ko ia ʻoku tau fetu‘utaki ma‘u pē mo e taumu‘a mo e ngaahi fatongia ‘o e Fineʻofá, pea ʻoku faitāpuekina kitautolu ‘aki e faingamālie kotoa pē ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha kau tauhisipi lototui ki he fānau ‘a e Tamai Hēvaní.

‘Oku maʻu ‘i he taumu‘a ‘a e Fineʻofá, ha ni‘ihi ʻo e ngaahi faingamālie tokoni fakaofo taha ʻe lava ke maʻu ʻe he kau fafine kotoa pē ‘i he funga ʻo e māmaní. ‘I he‘eku ‘a‘ahi ki he ngaahi feitu‘u kehekehe ‘i he māmaní, na‘á ku mātā ha toko laui afe ‘o kimoutolu ‘oku ‘ikai hamou husepāniti pe fānau, ka ‘oku mou hoko ko e ma‘u‘anga tui fakaofo, mohu talēniti mo mo‘ui mateaki. ‘Oku ʻikai ha taha ʻe ʻi ha tu‘unga lelei ange ʻo hangē ko kimoutolú ke ngāue ‘i he ngaahi temipalé, ngāue fakafaifekau, ako‘i e to‘u tupú mo tokoni‘i ʻa kinautolu ‘oku faingata‘a‘iá. ‘Oku fie ma‘u kimoutolu ‘e he Fineʻofá.

Na‘á ku toe fakatumutumu foki ‘i he to‘u tupú, pea pehē ki he ivi ‘o kimoutolu ne toki kau mai ki he Fineʻofá mei he polokalama ‘a e Kau Finemuí. Na‘á ku mātā e holi homou lotó ke fai ha ngāue lelei ‘i he māmaní. ‘Oku ou fa‘a fakakaukau ki he ngaahi lelei lahi ‘e lava ke hoko ‘i he ngāue hisitōlia fakafāmilí, ʻo hangē ko ʻení, ʻo ka mou vahevahe mai homou ngaahi poto fakatekinikalé ki he kau fefine matu‘otu‘á (hangē ko aú). ‘Oku ‘ikai te mau loto ke maumau‘i ho‘omou longomo‘uí mo e ivi mālohí ‘i ha‘amou nofonoa pē, kae tuku ki he kau fafine matu‘otu‘a mo taukei angé ke nau fai kotoa e palaní, fokotu‘utu‘ú, mo e ngāue ‘i he Fineʻofá.

III. Ko Hono Fakakakato e Taumu‘á

‘I he taimi te tau fekumi, ma‘u, mo ngāue ai ‘o fakatatau mo e fakahā fakafo‘ituituí, te tau lava leva ke fai e ngāue ‘a e ‘Eikí ‘i He‘ene foungá. He ‘ikai ola ‘etau ngāué, ta‘e kau ai e fakahā fakafo‘ituituí. Kapau he ʻikai ke tau muimui ki he fakahā fakafo‘ituituí, he ‘ikai ke tau ikuna. ‘Oku fakamahino mai ‘e he palōfita ko Nīfaí ‘e hanga ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní ‘o fakahā kiate kitautolu ‘a e “me‘a kotoa pē ‘oku totonu ke [tau] faí.”18 Na‘e ‘osi kikite‘i ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí ‘e huaʻi hifo ‘e he ‘Eikí Hono Laumālié ki He‘ene kau kaunangá.19 ‘E hoko ‘eni ʻo kapau te tau lava ‘o tu‘u maʻu mo fakalongolongo ke fakafanongo ki he le‘o ʻo e Laumālié. Naʻe akoʻi mai ‘e ‘Eletā Niila A. Mekisuele ko e ma‘u ko ia ‘o e fakahā ki hotau uiui‘í mo ‘etau mo‘ui fakafo‘ituituí kuo pau “ke tau fakakaukau fakamātoato … Ko e fakahaá ‘oku ‘ikai tatau ia mo hano lomi‘i ha me‘a ke hoko, ka ko hano teke ʻo ʻetau moʻuí, ʻo faʻa faitokonia ma‘u pē ‘e he ‘aukaí, ako folofolá, mo e fifili fakafo‘ituituí.

“Ko hono fakalūkufuá, ʻoku fie maʻu kitautolu ʻe he fakahaá ke tau aʻusia ha tuʻunga angatonu fakafoʻituitui ʻoku feʻungá, koeʻuhí ke lava ʻo hoko mai e fakahaá ki he kau angatonú, ʻo ʻikai toe fakakounaʻi.”20

IV. Ko Hono Faka‘osí

Na‘e pehē ‘e Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ‘i he ngaahi ta‘u lahi kuohilí ‘oku “ʻi ai ha mālohi ‘i he houalotu ko ʻení kuo te‘eki ai ke fakaʻaongaʻi kakato ke fakamālohia e ngaahi ‘api ‘o Saioné mo langa hake ʻa e Pule‘anga ʻo e ‘Otuá—pea he ‘ikai ke hoko ‘eni kae ‘oua kuo a‘usia ‘e he hou‘eiki fafiné mo e kau ma‘u lakanga fakataula‘eikí ‘a e vīsione ‘o e Fineʻofá.”21 Na‘e fokotu‘u ‘a e Fineʻofá ‘e he ‘Eikí ke fokotu‘utu‘u, ako‘i, mo ue‘i fakalangi Hono ngaahi ‘ofefiné ke nau teuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e mo‘ui ta‘engatá. Ko ‘etau taumu‘á, ke poupou‘i e kau fafine ‘o e Siasí ‘i honau ngaahi fatongia fakafo‘ituituí, ‘aki hono fakapapau‘i ko e fakataha kotoa pē, lēsoni kotoa pē, mo e ‘ekitivitī kotoa pē ‘oku tau fakahoko, ‘okú ne tokoniʻi kinautolu ke fakatupulaki ‘enau tuí mo e angatonu fakafo‘ituituí, fakamālohia honau ngaahi fāmilí mo honau ngaahi ʻapí, pea tokoni ki he ‘Eikí mo ‘Ene fānaú.

Ko e founga pē te tau lava ʻo fakahoko ai ‘ení, ko ‘etau fekumi, ma‘u, pea mo muimui ki he ngaahi fakahā fakafo‘ituituí. ʻOku maʻu ʻe he fefine takitaha e mālohinga ʻo e kautaha maʻongoʻonga fakaemāmani lahi ko ‘eni ʻo e kakai fefiné. Neongo te tau pehē ‘oku tau vaivai mo mā‘ulalo, ka ‘oku tau ‘inasi tatau pē ‘i ha tofi‘a faka‘ei‘eiki pea tau tupulaki ‘i he tuí, ‘o hangē ko ia ne ma‘u ‘e he kau fafine fakaofo mo tui māteaki ne nau mu‘omu‘a ‘iate kitautolú. ‘Oku ʻi ai hotau fatongia mahu‘inga ke tokoni ki hono langa e pule‘anga ʻo e ‘Otuá pea mo teuteu ki he hā‘ele mai ‘a e ‘Eikí. Ko hono mo‘oní, he ‘ikai lava ‘e he ‘Eikí ke fakahoko ‘Ene ngāué ta‘e kau ai e tokoni Hono ngaahi ‘ofefiné. ‘I he ‘uhinga ko iá, ‘oku fie ma‘u ai ‘e he ‘Eikí ke toe lahi ange ‘etau feilaulaú. ‘Okú Ne fie ma‘u ke tau fakakakato e taumu‘a ‘o e Fineʻofá ‘o lelei ange ia ‘i ha toe taimi ki mu‘a. ‘Oku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko ‘eku fakamo‘oni ki hono mo‘oni ‘o e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, pea mo e palōfita mo‘ui he ‘aho ní, ‘a ia ‘okú ne tataki ‘Ene ngāué. ‘I he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. T&F 1:17, 21–23.

  2. T&F 133:37.

  3. Vakai, Luke 10:38–42.

  4. Boyd K. Packer, “The Circle of Sisters,” Ensign, Nov. 1980, 109.

  5. Vakai, Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” Deseret News, Apr. 22, 1868, 1.

  6. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (Tohi lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 1998), 215.

  7. T&F 102:4.

  8. Mōsese 1:39.

  9. Dallin H. Oaks, “Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Houalotú,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 10 Sānuali, 2004, 18.

  10. The First Presidency, “Memorandum of Suggestions,” Mar. 29, 1940, 2.

  11. Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 10 Sānuali, 2004, 18.

  12. T&F 20:47; vakai foki veesi 51.

  13. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 216.

  14. ʻAlamā 32:43.

  15. Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13.

  16. First Presidency letter, Feb. 11, 1999.

  17. Ensign, Nov. 1980, 110.

  18. 2 Nīfai 32:5.

  19. Vakai, Soeli 2:29.

  20. Neal A. Maxwell, “Fakahaá,” ʻUluaki Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 11 Sānuali, 2003, 5.

  21. Spencer W. Kimball, “Relief Society—Its Promise and Potential,” Ensign, Mar. 1976, 4.