2008
Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu
Nōvema 2008


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ko Hono Ngaohi ʻo e Konifelenisí ke Hoko ko e Konga ʻo ʻEtau Moʻuí

ʻE anga fēfē haʻo ʻai ke hoko ʻa e ngaahi akonaki ʻo e konifelenisi lahí ko e konga ʻo hoʻo moʻuí pea mo e moʻui ʻa e kau mēmipa ho fāmilí? Fakakaukau ke ngāue ʻaki ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke kamata ʻaki ha fealēleaʻakí pe fakakaukau loto fakafoʻituituí.

ʻE lava foki ke ke lau, fanongo pe mamata ʻi he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí ʻi he ʻInitanetí ʻi he www.lds.org.

Maʻá e Fānaú

  • “ʻOfa ke tau hoko ko ha kau tangataʻifonua mo e fefineʻifonua lelei ʻo e ngaahi puleʻanga ʻoku tau nofo aí pea ke tau hoko ko ha ngaahi kaungāʻapi lelei ʻi hotau tukui koló pea tau tokoni ʻi he ʻofa ki he niʻihi ʻoku ʻikai ke tatau ʻetau tuí pea pehē foki ki hotau kāinga ʻi he tuí.”—Palesiteni Thomas S. Monson (vakai, peesi 106).

  • “Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku faitatau ai e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku mahulu ange ia ʻi honau ngaahi faikehekehé… . ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ʻoua naʻa tau lau ʻoku fakatupu ʻita honau faikehekehé kae hoko ia ko ha tokoni. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke ʻiloʻi pea mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻoku malava ʻe he tokotaha kehé ka ʻoku ʻikai ke ke malavá.” —Palesiteni Henry B. Eyring (vakai, peesi 68).

  • “ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he ako e folofolá, fakataufolofola fakaʻaho ki heʻetau Tamai Hēvaní, [pea] tukupā ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.” —Palesiteni Dieter F. Uchtdorf (vakai, peesi 21).

Maʻá e Toʻu Tupú

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi fekauʻaki mo hono fakatupulekina ʻo e uouangatahá ʻaki e lea ʻaki e ngaahi lea ʻofá: “ ʻOku ou palōmesi atu te ke ongoʻi ʻa e melino mo e fiefia ʻi hoʻo lea ʻofa kau ki he niʻihi kehé ʻi he Maama ʻo Kalaisí” (vakai, peesi 68).

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi, “Ki he toʻu tupú, [ko e taimi sākalamēnití] ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ke talanoa fanafana ai pe feʻaveʻaki pōpoaki ʻi he telefoni toʻotoʻó,” (vakai, peesi 17).

  • Naʻe pehē ʻe ʻIleini S. Tolotoni, “ʻOku ou tui moʻoni ʻe lava ʻe he finemui pe talavou ʻulungāanga maʻa ʻe toko taha ʻoku tataki ʻe he Laumālié, ʻo liliu ʻa e māmaní, ka kuo pau ke tau foki ki he ʻulungāanga maʻá kae lava” (vakai, peesi 78).

  • Ke lau e ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he toʻu tupú ʻi he konifelenisí, hū ki he newera.lds.org.

Maʻá e Kakai Lalahí

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki ha ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo e Kāingalotú ʻo e kuonga muʻá (vakai, peesi 88). Ne fakamālohia fēfē kinautolu ʻe heʻenau tuí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení? ʻE fakamālohia fēfē koe ʻe hoʻo tuí? (Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau kehe, vakai ki he lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻi he peesi 72.)

  • Ne fakahā mai ʻe ʻEletā Toti D. Kulisitofāsoni ha ngaahi meʻa ʻe tolu te tau fie maʻu ka tau hoko ko ha kakai ʻo Saione (vakai, peesi 37). Hiki ha lisi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke ke fakalakalaka ai ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ʻení.

  • Ne lea ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati mo Silivia H. ʻOloleti fekauʻaki mo e mafola atu ko ia ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi fonua ʻo e funga māmaní (vakai, peesi 81 mo e 10). Naʻe lea foki ʻa Palesiteni Monisoni ʻi heʻene lea fakafeʻiloakí ʻo pehē, “ ʻOku ou tapou kiate kimoutolu ke mou lotua ke fakaava mai e ngaahi feituʻu ko ʻení, [ʻa ia ʻoku ʻikai ngofua ke tau vahevahe tauʻatāina ai ʻa e ongoongoleleí] ke tau lava ʻo vahevahe atu kiate kinautolu ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí.” Kapau ʻoku mou manatuʻi, ne fai mai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e faleʻi tatau, vahevahe ʻa e meʻa kuó ke aʻusia ʻi hoʻo muimui ki he faleʻi ko iá. Ko e hā ʻa e meʻa kuó ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e tupu ʻa e Siasí ʻi homou feituʻú? Talanoa mo homou fāmilí fekauʻaki mo haʻamou lotu fakataha ke ʻi ai ha ngaahi faingamālie ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi ha toe ngaahi feituʻu lahi ange.

  • Neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa te tau fehangahangai mo iá, he ʻikai tuku ʻe he Tamai Hēvaní ke tau tuēnoa (vakai ki he ngaahi lea ʻi he peesi 21, 29, 32, 41, 75 mo e 102). Ko e hā ha founga kuó ke mamata ai ki hano tali ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo ngaahi lotú ʻi hoʻo fehangahangai mo ha ngaahi tūkunga faingataʻá?