2008
ʻE Laka Atu e Moʻoni ʻa e ʻOtuá
Nōvema 2008


ʻE Laka Atu e Moʻoni ʻa e ʻOtuá

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku kei lahi ʻa e meʻa ke faí.

ʻĪmisi
M. Russell Ballard

ʻE kāinga ʻofeina, ʻi he ʻaho 19 ʻo Siulai ʻo e taʻu ní, naʻe fokotuʻu ai ʻe he kautaha ko e Ngaahi Foha ʻo e Kau Paionia ʻo ʻIutaá ʻi he Paʻake Ko e Feituʻú ʻEni, ha maka fakamanatu ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono fetongí, ko Palesiteni Pilikihami ʻIongi. ʻOku ui ʻa e maká ni ko e Eyes Westward, (Hanga Fakahihifó) pea ʻoku ʻasi ai ʻa e ongo palōfita tuʻukimuʻá ni mo ha mape ʻo e ngaahi vahefonua fakahihifó.

ʻOku ngalo ʻi he kakai tokolahi, kau ai e Kāingalotú, naʻe ʻosi ʻiloʻi lelei pē ʻe Siosefa Sāmita ia ʻe iku nofoʻi ʻe he Siasí ʻa e feituʻu faka-Hihifo ʻo ʻAmeliká. Naʻá ne kikiteʻi ʻi ʻAokosi ʻo e 1842 “ʻe hokohoko atu pē e tofanga ʻa e Kāingalotú ʻi ha ngaahi faingataʻa lahi pea e tuli kinautolu ki he ʻOtu Moʻunga Maká, ʻe hē hanau tokolahi mei he moʻoní, ʻe fakapoongi ha niʻihi ʻe honau kau fakatangá pe mole ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e momokó pe mahakí, pea ʻe moʻui hamou niʻihi ke … fokotuʻu ha ngaahi nofoʻanga mo langa ha ngaahi kolo lalahi pea mamata ʻi he hoko ʻa e Kāingalotú ko ha kakai mālohi ʻi he lotolotonga ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká” (History of the Church, 5:85).

Naʻa mo e kaungāngāue ofi taha ʻo Siosefa ʻi he ngaahi taʻu ko iá, naʻe ʻikai mahino kakato kiate kinautolu ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe kātekina ʻe he Kāingalotú ʻi he teka atu ʻa e Siasí mei heʻene kamakamata he konga ki muʻa ʻo e ngaahi taʻu 1800. Ka ne ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita he ʻikai maʻu ʻe ha fili ʻi he taimi ko iá pe ʻi he kahaʻú, ha mālohi ke veteki pe taʻofi e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maheni kotoa pē mo e ngaahi lea fakakikite ko ʻení: “Kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e Fuka ʻo e Moʻoní; pea he ʻikai lava ʻe ha nima taʻemāʻoniʻoni ke taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka ki muʻá; ʻe lava ke taulōfuʻu ʻa e ngaahi fakatangá, kau fakataha mo e kakai koví, fakatahataha mo e ngaahi kau taú, lau koví mo e kakai loí, ka he ʻikai ufi e laka atu ki muʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi he anga fakaʻeiʻeiki mo tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he potu kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa pē, mo fakaongo ʻi he telinga kotoa pē, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova [Māfimafi] kuo lava e ngāué” (History of the Church, 4:540).

Ko e meimei taʻu ʻeni ʻe 180 mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he 1830. Kuo lava ha taʻu ʻe 178 ke tau sio ai ki hono fakahoko ʻo e kikité mo vakai ki he “moʻoni ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻene laka atu ki muʻa ʻo “ ʻikai ha ufi ʻi he anga fakaʻeiʻeiki mo tauʻatāina.”

Naʻe tokosiʻi pē ʻa e kāingalotú ʻi he fuofua taʻu ʻe hongofulu ʻo e Siasí. Neongo ʻa e fakatangá, ka naʻe uiuiʻi ha kau faifekau ʻe toko 597 lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻo e 1830, pea naʻe laka hake he kau ului ʻe toko 15,000 naʻe papitaiso ki he Siasí. Naʻe fakangofua ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he ʻIunaiteti Siteití, Kānata mo Pilitānia Lahi.

Naʻe tokolahi e kau uluí ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1840 lolotonga ia ʻoku kei hokohoko atu pē hono fakatangaʻi ʻo e Siasí kae tautautefito ki he Palōfita ko Siosefá. Lolotonga e ngaahi faingataʻa ko ʻení pea neongo e faingataʻa ʻo e fefonongaʻakí, ka naʻe kei aʻu atu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí ki he konga lahi ʻo māmani ʻi he ngāue faivelenga ʻa ha kau faifekau ʻe toko 1,454 ne uiuiʻi lolotonga e ngaahi taʻu ʻo e 1840, pea naʻe tupu e tokolahi ʻo e Siasí ʻo laka hake he toko 48,000. ʻI he ʻaho 27 ʻo Sune 1844, naʻe fakamulituku ʻaki e fakatangaʻi ʻo Siosefa Sāmitá, ʻa hono fakapoongi ia mo hono tokoua ko Hailamé ʻe ha kau fakatanga ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.

Taimi nounou pē mei hona Fakapōngí, naʻe fakahoko e kikite ʻa Siosefá ʻo kamata teuteu ʻa Pilikihami ʻIongi mo e Siasí ke hiki ki he ʻOtu Moʻunga Maká. Ne kei ʻi ai pē ʻa e faingataʻá, ngaahi mahakí, maté, mo e hē mei he moʻoní. Ka naʻe kei laka pē ki muʻa e ngāué. ʻI he ngaahi taʻu ʻo e 1850 tupú ne uiuiʻi ai ha kau faifekau ʻe toko 705 ke ngāue ʻi ha ngaahi feituʻu kau ai ʻa Sikenitinēvia, Falanisē, ʻĪtali, Suisalani mo Hauaiʻi. Naʻe kamata foki e ngāue fakafaifekaú he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo māmani ʻo hangē ko ʻInitia, Hongo Kongo, Taileni, Pema, ʻAfilika Tonga mo e ʻOtu Motu Kalipiané.

Naʻe kau ʻi he kau papi ului faivelenga mei Sikenitinēvia mo Pilitānia ne papitaiso lolotonga e ngaahi taʻu 1850 tupú, ʻa kinautolu ne faingataʻaʻia pea mate ʻi he fonuá pea ʻi tahi, lolotonga ʻenau fononga ke fakataha mo e Kāingalotu ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká.

ʻI he 1875 ne uiuiʻi ai e fuofua kau faifekau ʻe toko fitu ki Mekisikoú, pea naʻe moʻui e ngāué ai neongo e liliu ʻa e puleʻangá mo ha ngaahi faingataʻa kehe pē. Pea ʻi he taʻu ʻe fā pē kuo hilí, ʻi he 2004, ne aʻu ai e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Mekisikoú ki he taha milioná.

Naʻe siviʻi e tui ʻa e Kāingalotú ʻi he foʻi laka kotoa pē lolotonga hono taki kinautolu ʻe Pilikihami ʻIongi ke langa e ngaahi temipalé mo fokotuʻu ha ngaahi kolonia ʻe 350 ʻi he feituʻu fakahihifó. ʻI he pekia ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he 1877, ne laka hake he toko 115,000 e tokolahi ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Neongo kotoa e fakatanga ne hokó ka naʻe kei laka pē ki muʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he anga fakaʻeiʻeiki pea ʻikai ha ufi.

ʻOku siʻi e taimí ke fakamatala fakaʻāuliliki ki he tupu ʻa e Siasí he ngaahi taʻu ʻe hongofulu hoko mai aí. Ka ʻoku totonu ke fakatokangaʻi naʻe kei fakaangaʻi pē e Siasí mo ʻene tokāteliné ʻi ha taʻu ʻe 40 mei he 1890 ki he 1930. Naʻe fili ʻa ʻEletā Liti Simuti ki he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití pea ko e feinga lahi ia naʻá ne fai ke maʻu e tuʻunga ko ʻení. Naʻe lahi ʻa e lau ki he Siasí mo ʻene ngaahi akonakí he taimi ko ʻení—ko e konga lahi naʻe fakamamahi pea fai fakahangatonu pē kia Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. Ka naʻe kamata ke hā he ngaahi fakamatala ʻe niʻihi ʻa e nusipepá ko ha kakai mahuʻinga mo lelei e kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻI he ʻaho 3 ʻo Sepitema 1925, ne fakahā ai ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻe kamata e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí ʻi ʻAmelika Tonga. Naʻe kau ʻeku kui tangatá ko ʻEletā Melevini J. Pālati—ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ʻi he faʻahinga ne fekauʻi atu mo ha niʻihi kehe ki ʻAmelika Tonga ke fakatapui e fonuá ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻo muimui pē ʻi he sīpinga ʻa e ʻEikí ki hono ʻave ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ki he puleʻanga kotoa pē.

ʻI ʻĀsenitina ʻi he pongipongi Kilisimasi ʻo e 1925, naʻe fakatapui ai ʻe ʻEletā Pālati ʻa e ngaahi fonua ʻi ʻAmelika Tongá peá ne kamata ʻa e ngāue fakafaifekaú. Ki muʻa peá ne mavahe mei ai ʻi Siulai hono hokó, naʻá ne kikite ʻo pehē: “ʻE tupu māmālie pē e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi heni ʻo hangē ko e tupu māmālie ʻa ha fuʻu ʻoke mei ha kiʻi foʻi tenga. ʻE ʻikai tupu vave ʻi ha ʻaho pē ʻe taha ʻo hangē ko e tupu vave ʻa e siolaʻaá pea maté. Ka ʻe kau ha lauiafe heni ki he Siasí. ʻE vahevahe ia ki ha ngaahi misiona lahi ange pea ʻe hoko ko e taha ʻo e ngaahi misiona mālohi taha ʻi he Siasí. He ʻikai toe siʻisiʻi peheni ʻa e Siasí heni ʻi ha taimi” (ʻi he Melvin R. Ballard, Melvin J. Ballard: Crusader for Righteousness [1996], 84).

ʻE ʻiloʻi ʻe ha taha pē ʻoku maheni mo e tupu ʻa e Siasí ʻi ʻAmelika Tongá, ʻa hono fakahoko ʻo e kikite ko iá. ʻOku laka hake he taha milioná e kāingalotu ʻi Palāsilá pē he ʻahó ni.

Lolotonga e taʻu ʻe fāngofulu mei he 1930 ki he 1970, ne uiuiʻi ai ha kau faifekau ʻe toko 106,000 tupu ke ngāue he funga māmaní. Ne liunga fā ʻa e tupu e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he māmaní ʻo aʻu ki he toko 2,800,000 tupu. Ne laka hake he kāingalotu foʻou ʻe toko taha milioná ne kau mai lolotonga e ngaahi taʻu pē ko ia ʻo e 1960. ʻI heʻene aʻu ki he 1970, naʻe ngāue ha kau faifekau ʻi he ngaahi puleʻanga ʻe 43 mo e ngaahi konga fonua tauʻatāina ʻe 9. Ne fakaava ha ngaahi fonua ʻi ʻAmelika Tonga ko Silei, Palāsila, ʻUlukuai, Palakuai, ʻEkuatoa, Kolomupia, Pelū mo Venesuela ke fai ai e ngāue fakafaifekaú lolotonga e taʻu ʻe 40 ko ʻení. Naʻe fakaava ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí e ngaahi fonua ʻi ʻAmelika Lotolotó ko Panamā, Kositā Lika, Kuatemala, ʻEle Salavatoa, Honitulasi mo Nikalākuā. Naʻe kamata ke ola lelei e ngaahi ngāue foʻou ʻi ʻĒsiá ʻi Kōlea, Taiuani, Singapoa mo e ʻOtu Filipainí.

Naʻe ʻikai faingofua ha taha ʻo e ngāué ni. Naʻe ʻi ai ʻa e faingataʻá, ngaahi fakatūkia ki he ngāué, mo e fakatangá ʻi he feinga kotoa pē naʻe fai ke ʻave “e moʻoni ʻa e ʻOtuá” ki he konitinēniti mo e fonua kotoa pē ke lava ʻo “fakaongo ʻi he telinga kotoa pē.” Ka ne mau kei laka pē ki muʻa ʻi he tuí; ne fakaleleiʻi e ngaahi faingataʻá pea lavaʻi e ngaahi meʻa naʻá ne felei e ngāué

Naʻe kole ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke toe lahi ange ʻenau ngāué ʻi hono fakamafola mo vahevahe atu e moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne kole ki he siteiki kotoa pē ʻi māmani ke fakatokolahi ange e kau faifekaú, peá ne tataki e Siasí ke fakaʻaongaʻi e mītiá ke tokoni ʻi hono ʻave ʻetau pōpoakí ki he kakai ko ia ʻe lauimiliona ʻi he māmaní.

Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 12 naʻá ne hoko ai ko e Palesiteni ʻo e Siasí, meimei ko e kau faifekau ʻe toko 200,000 naʻe ngāue faifekau taimi kakató. Ne meimei liunga ua e tokolahi ʻo e Siasí, pea meimei liunga tolu e lahi ʻo e ngaahi siteikí. Naʻe fakaava pe toe fakaava foʻou e ngāue fakafaifekaú ʻi ha ngaahi fonua lahi, pea naʻe hoko ʻa e mana ʻo e fakauluí ʻi ha ngaahi fonua neongo ʻa e feinga e filí ke taʻofi e ngāue ʻa e ʻEikí pe fakalotosiʻi ki he kau ngāue ʻa e ʻEikí.

Kuo laka siʻi hake ʻi he taʻu ʻe uofulú mei he taimi ne ʻosi ai e ngāue ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi he māmaní. Kuo ʻiloa ange kitautolu ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tui fakalotu ʻa māmaní ʻi ha toe taimi ki muʻa lolotonga e vahaʻataimi ko ʻení. Mahalo ko hono anga pē, ka kuo toe lahi ange hono fakaangaʻi ʻi he mītiá ʻa hotau kakaí, hotau hisitōliá, mo ʻetau tokāteliné.

Ka neongo ia ʻoku kei hokohoko atu pē tupu ʻa e Siasí. Kuo laka hake he liunga uá e tokolahí—ʻo ʻalu hake mei he 5.9 miliona ʻi he 1985 ki he 13 miliona tupu he ʻahó ni. Pea naʻe ui ʻi he taʻu kuo ʻosí ʻa e faifekau ʻaki ia hono taha milioná ke ngāue ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení.

ʻE kāinga ʻofeina, ko e taumuʻa ʻo ʻeku kiʻi fakamanatu nounou e kikite ʻa Siosefa kau ki he ikuʻanga ʻo e Siasí ni mo hono fakahoko moʻoni ia ʻi he ngaahi taʻu hokohoko aí, ke fakamanatu kiate kitautolu ʻa e moʻoni mahinongofua ko ʻení:

“ʻOku ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai lava foki ke iku noa ia.

“He ʻoku ʻikai ke hāʻele ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi hāʻeleʻanga pikopiko, … pea ʻoku ʻikai foki te ne fai ʻo kehe mei he meʻa kuó ne folofola ʻakí, ko ia ʻoku hangatonu ʻa hono ngaahi hāʻeleʻangá, pea ko hono halá ʻoku tatau ai pē ʻo taʻengata.

“Manatu … ʻoku ʻikai ko e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻofí, ka ko e ngāue ʻa e tangatá” (T&F 3:1–3).

Kuo folofola mai ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene palōfitá, ʻo fakahā ki māmani “kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e Fuka ʻo e Moʻoní,” pea “he ʻikai lava ʻe ha nima taʻemāʻoniʻoni ke taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka ki muʻá.” ʻOku ʻikai toe fakaʻikaiʻi ʻene moʻoní. Kuo tau mātā tonu pē ia, mei he taʻu ʻe hongofulu kotoa pē, mei he taimi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he taimi ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoní. Kuo taulōfuʻu e ngaahi fakatangá. Kuo feinga ʻa e lauʻi koviʻí mo e loí mo e fakaʻuhingaʻi halá ke fakaongoongokoviʻi ia. Ka ʻi he taʻu ʻe hongofulu kotoa pē mei hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo hokohoko mai ai, kuo laka atu e moʻoni ʻa e ʻOtuá “taʻetoe ufi, ʻi he anga fakaʻeiʻeiki mo e tauʻatāina.” Kuo tupu ʻa e kiʻi Siasi ko ʻeni ne kamata ʻe ha tokosiʻi ʻi he 1830, ʻo aʻu ki ha Kāingalotu ʻe toko 13 miliona tupu ʻi he ngaahi fonua lahi ʻi he māmaní kotoa, pea ʻoku tau fakalakalaka atu pē ke hū ki he konitinēniti kotoa ʻo aʻu ki he potu kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e potu kotoa pē mo fakaongo ʻi he telinga kotoa pē.

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá pea ʻe ʻikai taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku kei lahi ʻa e meʻa ke faí ki muʻa pea toki lava ke fakahā ʻe Sihova Māfimafi kuo lava ʻa e ngāué. Neongo ʻetau fakahīkihikiʻi mo fakalāngilangiʻi e Kāingalotu faivelenga kuo nau ʻomi kitautolu ki he tuʻunga ʻoku ʻiloa ai kitautolu ʻe he kakaí, ka he ʻikai lava, ʻe kāinga ʻofeina, ke tau fiemālie pe nonga pē ai.

ʻOku fie maʻu ke tau fakaʻosi ʻa e ngāue ko ia ne kamata ʻe he Kāingalotu paionia ne laka hake he taʻu ʻe 175 kuo hilí, pea ʻi he ngaahi taʻu hokohoko mai aí, ʻe he Kāingalotu faivelenga ʻo e toʻu tangata kotoa pē. ʻOku fie maʻu ke tau tui ʻo hangē ko ʻenau tuí. ʻOku fie maʻu ke tau ngāue ʻo hangē ko ʻenau ngāué. ʻOku fie maʻu ke tau tokoni ʻo hangē ko ʻenau tokoní. Pea ʻoku totonu ke tau ikuna ʻo hangē ko ʻenau ikuná.

Ko e moʻoni ʻoku kehe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fetaulaki mo ia he ʻaho ní, ka ʻoku siʻisiʻi ange hono faingataʻá. ʻOku ʻikai ha kau fakatanga loto-ʻita ka ʻoku tau fehangahangai mo kinautolu ʻoku feinga maʻu pē ke fakaongoongokoviʻi e Siasí. ʻOku ʻikai ke tau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e fonongá ka ʻoku tau fehangahangai mo e kava mālohí mo e ngāue hala ʻaki e faitoʻo kona tapú, ponokalafí, ʻa e ngaahi anga ʻuli mo māʻulalo kotoa pē, mānumanú, taʻefaitotonú, mo e mavahe mei he meʻa ʻoku fakalaumālié. ʻOku ʻikai ke tau mamata ki hano toʻo hake ʻo e ngaahi fāmilí ʻo ʻave fakamālohiʻi mei honau ngaahi ʻapí, ka ʻoku tau sio ki hono ʻohofi ʻo e ngaahi fāmilí, kau ai ʻa e faʻunga fakalangi ʻo e nofo-malí, ʻi he feinga ʻa ha ngaahi kulupu pe niʻihi fakafoʻituitui ke veteki ʻa e fatongia mahuʻinga mo fakalangi ʻo e fāmilí ʻi he sosaietí.

ʻOku ʻikai ko e pehē atu ʻeni ia ʻoku faingataʻa ange e ngaahi meʻa ʻoku tau fetaulaki mo ia he ʻaho ní ʻiate kinautolu naʻe ʻi muʻá. ʻOku nau kehekehe pē. ʻOku ʻikai kole mai e ʻEikí ia ke tau fakaheka ha saliote teke; ʻokú Ne kole maí ke fakamālohia ʻetau tuí. ʻOku ʻikai te Ne kole mai ke tau kolosi ʻi ha konitinēniti; ʻokú Ne kole maí ke tau kolosi ki he kauhala ʻe tahá ʻo ʻaʻahi ki hotau kaungāʻapí. ʻOku ʻikai te Ne kole mai ke tau foaki kotoa ʻetau koloa fakamāmaní ke langa ʻaki ha temipale; ʻokú Ne kole maí ke tau foaki mei heʻetau koloá mo hotau taimí neongo e ngaahi fie maʻu ʻa e moʻui ʻi onopōní, ke kei hokohoko atu hono langa e ngaahi temipalé pea ke tau ʻalu maʻu pē ki he ngaahi temipale kuo ʻosi langá. ʻOku ʻikai te Ne kole mai ke tau mate fakamāʻata; ʻokú Ne kole maí ke tau moʻui ʻo hangē ha ākongá.

ʻE kāinga ʻofeina, ko ha taimi maʻongoʻonga ʻeni ke moʻui ai, pea ʻoku ʻatautolu ke hokohoko atu e tukufakaholo fakaʻofoʻofa ʻo e moʻui līʻoa ne ʻulungāanga ʻaki ʻe he Kāingalotu ʻo e ngaahi toʻu tangata ki muʻá. ʻOku ʻikai ko ha taimi ʻeni maʻá ha kakai lotosiʻi ʻi he meʻa fakalaumālié. He ʻikai ke tau ʻai ke hā pē ki tuʻa ʻoku tau anga māʻoniʻoni. Kuo pau ke mālohi ʻetau ngaahi fakamoʻoní, pea fokotuʻu maʻu e ngaahi aka fakalaumālié ʻi he maka ʻo e fakahaá. Pea kuo pau ke hokohoko atu ʻetau ʻunuaki ki muʻa e ngāué, ko ha kakai kuo fai ha fuakava pea kuo fakatapui, pea tui ʻi he foʻi laka kotoa pē, “kae ʻoua kuo fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá pea fakahā ʻe Sihova Māfimafi kuo lava ʻa e ngāué.” Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo, ʻe hoko pehē kiate kitautolu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.