2008
ʻOku ʻOfa mo Tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne Fānaú Kotoa
Nōvema 2008


ʻOku ʻOfa mo Tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne Fānaú Kotoa

ʻOku tau fie maʻu e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní. Ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻeni ʻoku fakafou ʻi he tokoni ʻa e tangatá ki hono kāingá, ʻo fakafou ʻi he lotu mo e tuku taha e tokangá ʻia Kalaisi.

ʻĪmisi
Keith B. McMullin

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ko e moʻoni ko ia ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻafio ʻi he langí, ko ha tangata kuo hākeakiʻi pea ʻi ai Hono sino ʻo e “kakano mo e hui,”1 pea ko e ʻOtua2 tatau pē ia ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni pea taʻengata, ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi lelei mo e moʻoni kotoa pē.

Ko ʻĀtama mo ʻIvi ʻEne ʻuluaki fānau ʻi he kakanó ke ʻi he māmaní. Naʻá Ne folofola ki hona fakatupú ʻo pehē: “Pea ko au, ko e ʻOtuá, naʻá ku ngaohi ʻa e tangatá ʻi hoku ʻīmisi ʻoʻokú, naʻá ku ngaohi ia ʻi he ʻīmisi ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; naʻá ku ngaohi ʻa kinaua ko e tangata mo e fefine.”3

ʻOku hanga ʻe he moʻoni ko iá ʻo hikiʻi hake ki ʻolunga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ha fakatupu fakaofo ʻa e tangatá mo e fefiné pea fakakoloa ʻaki kinaua ha ngaahi ʻulungāanga fakalangi. ʻI hono Fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻá Ne tuku ai kiate kinaua ʻa e mālohi fakalangi ke na lava ʻo fāʻeleʻi ha fānau ʻi hona tataú. Ko ia, ʻoku tau ʻi Hono tataú kotoa.

Neongo ia, ʻoku tau fetaulaki mo ha ngaahi vaivai pea mo ha ngaahi faingataʻa ʻi he moʻui matelié ni. ʻE ʻikai ke tau hao mei he mahakí, hoholo ki he motuʻá, mo e maté. Ko e faingataʻá mo e loto-mamahí ko e konga pē ia ʻo e fononga ʻi he moʻuí. ʻOku fie maʻu ke fakafiemālieʻi e ngaahi meʻa ʻoku tau anga fakafoʻituitui ki aí, ʻa e ngaahi uʻá mo e holí.

ʻOku tau fie maʻu e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi ʻuhinga kātoa ko ʻení mo ha ngaahi ʻuhinga lahi ange ai. Ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ki heni e tokoni ʻa e tangatá ki hono kāingá.4 Ko e fekaú ke “ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.”5 Ko e tuongaʻane mo e tuofāfine ʻa kitautolu kotoa, ko ia ko kitautolú ko e “kaungāʻapi,” neongo ʻoku fakamavahevaheʻi kitautolu he taimi ʻe niʻihi ʻe he nofo vāmamaʻó, anga fakafonuá, tui fakalotú, pe matakalí. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e tangata ʻoku fakafonu ʻaki e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fiemālie ia ʻi hono tāpuakiʻi ʻataʻatā pē hono fāmilí, ka ʻoku feʻaluʻaki ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo fiefia ke faitāpuekina ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”6 ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e sīpingá, he ko ia “ ʻokú ne fai ʻa ia ʻoku leleí ʻi he fānau ʻa e tangatá; … pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; pea ʻokú ne manatuʻi ʻa e kau hītení; pea ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”7

Ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ʻoku tau feinga ai ke tokangaʻi ʻa kitautolu pea feilaulau ke tokoniʻi ʻa e kakai faingataʻaʻiá. ʻOku ngāueʻi ʻe he masivá ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú pea kumi e tokoni ʻa e niʻihi kehé ke fakaleleiʻi ʻaki.8 Kuo tau maʻu ʻa e founga ko ʻení talu pē mei he kamataʻangá.9

ʻOku fālute ʻa e sīpinga fakalangi ko ʻení ʻe he palani uelofea ʻa e Siasí, pea ʻoku muimui ki ai e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí. ʻOku tokoni ʻenau ngaahi foakí ki he kau uitoú, ki hono tauhi ʻo e paeá mo fakanonga ʻa e faingataʻaʻiá.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne ʻaʻahi mai ha ʻōfisa māʻolunga mei Siaina ki he ʻIunaiteti Siteití ki Sōleki, ʻo lea ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. ʻI heʻene ʻilo ʻa e polokalama uelofea ʻa e Siasí, naʻá ne lea ai ʻo pehē, “Kapau naʻa tau feʻofaʻaki kotoa ʻo hangē ko ʻení, ʻe hoko ʻa māmani ko ha feituʻu melino ange.”

Naʻe puke ʻene tokangá ʻe he ʻaukai mo foaki ki he masivá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi houakai ʻoku ʻikai ke tau maʻú. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene ʻaʻahí ki Uelofea Sikueá, naʻá ne ʻoange ki he pulé ha kiʻi sila kulokula—ko ha “kato kulokula.” ʻOku foaki ʻa e “kato kulokulá” ʻi Siaina ko e fakahā ʻo e ʻofa, tāpuaki, mo e talamonū. Naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻaʻahi ko ʻení, “ʻOku ʻikai ke lahi, ka ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e paʻanga kuó u fakahaofi mei he ʻikai te u kai pongipongi he ʻaho ʻe ua kuo ʻosí. ʻOku ou fie ʻoatu ʻeku foaki ʻaukaí ki he polokalama Uelofea ʻa e Siasí.”10

Ko e palani uelofea ʻa e Siasí, ko e ʻomi ia mei he ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga hono ngaahi tefitoʻi moʻoní ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá.11 ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e tokoní, ko ha fakamoʻoni ki māmani kuo toe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e tokoni mai ia ʻa langi ʻi ha ngaahi founga fakapotopotó. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku ʻikai liliu e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakauelofeá ia. He ʻikai liliu ia. Ko ha ngaahi moʻoni ia kuo fakahā mai.”12

Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ke maʻu ai e tokoni ʻa e ʻOtuá ko e lotú. Kuo fekau ke tau lotu ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ʻeni ʻa e naʻinaʻí: “Kole pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu.”13 ʻOku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotu kotoa pē ʻoku fai fakamātoató.

ʻI he hoko ʻa Palesiteni Monisoni ko e palōfita ʻa e ʻEikí, kuó ne naʻinaʻi mai ai, “ ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi hangē ʻoku—ʻikai ha ʻutu-ia-ʻe hakeá pea siva mo e ʻamanakí… . ʻOku tau ongoʻi liʻekina, loto-mamahi mo tuēnoa. Kapau te ke aʻusia ha faʻahinga tuʻunga peheni, ʻoku ou kole atu ke ke kole ha tokoni mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he loto tui. Te Ne hiki hake koe mo tataki koe. He ʻikai te Ne toʻo maʻu pē ho ngaahi faingataʻaʻiá meiate koe, ka te Ne fakafiemālieʻi mo tataki koe ʻi he ʻofa lolotonga ha faʻahinga faingataʻa pē te ke fehangahangai mo ia.”14

ʻI heʻetau ngaahi fie maʻu ʻe niʻihi, ʻoku tau kole tokoni ai ki ha lotu ʻoku lava ke fai ʻe kinautolu pē ʻoku maʻu ʻa e mafai ke fai ia maʻá e ʻOtuá. Naʻe feʻaluʻaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻo “fakamoʻui ʻa e mahakí, fokotuʻu hake ʻo e maté”15 mo hiki hake ʻa e ngaahi loto faingataʻaʻiá. Naʻe Toe Fakafoki fakataha mai ʻa e ongoongoleleí mo e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke hokohoko atu ʻa e tafaʻaki ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá.16

ʻI he taimi ʻoku puke pe faingataʻaʻia lahi ai ha taha, “ke tala ia ki he kaumātuʻa ʻo e siasí; pea ke nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ia ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEikí: pea ko e lotu ʻi he tuí, ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻa e mahakí, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEikí.”17 ʻOku fekauʻi ʻa e kaumātuʻa faivelengá ke nau fai ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí kapau naʻá Ne ʻi heni.18

Kapau naʻe tauhi ha lekooti ʻo e ngaahi lotu kuo tali maí, he ʻikai hao ʻi māmani e ngaahi tohi lahi ʻe hiki aí. Naʻe fai ʻe ʻEletā Keleni L. Lati, ko ha Taki Māʻoluga mālōlō mo ha kaungāngāue ʻofeina, ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki:

“Ne u maʻu ha telefoni ʻo fakahā mai ʻoku ʻi falemahaki ha mēmipa ʻo e fāmilí, ko ha taʻahine taʻu 12 ko Seinisi ʻa ia ne lavelavea lahi. Naʻe fie maʻu ʻe heʻene faʻeé ke faingāue ki ai.

“Ne ma ō mo ʻEletā Kauli ki falemahaki. Ne ma ʻilo ai e fakaikiiki ʻo e fakatuʻutāmakí. Naʻe tuiʻi ʻa Seinisi ʻe ha pasi ʻi kolo. Ne kaka e ongo vaʻe muí ʻi hono ʻulú mo e sinó.

“Ne ma hū atu mo ʻEletā Kauli ki he loki naʻe tokoto ai ʻa Seinisí. Naʻe motu hono alangá, lavea lahi hono umá, motumotu mo e hui ʻo hono ihú, mo ha ngaahi lavelavea lalahi pē ki hono ʻulú he ʻikai toe lava ʻo faitoʻo. Neongo ia, ne ma ongoʻi ʻoku totonu pē ke ma faingāue mo tāpuakiʻi ia. Ne u tākai lolo ia kae fakamaʻu e tākaí ʻe ʻEletā Kauli. Naʻá ne tāpuakiʻi ia ʻi ha founga mālohi mo pau ke ne toe moʻui kakato pea hoko atu ʻene moʻui angamahení. Naʻá ne tāpuakiʻi ia ke ne sai pea ʻikai toe ongoʻi ha meʻa mei hono ngaahi lavelaveá. Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga mo ha momeniti fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni.”

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Lati ʻo pehē: “Ne ʻosi e māhina ʻe taha mo e ʻikai pē ke ngāue ʻa Seinisi. Ne ʻikai mole ʻemau tuí. Kuo ʻosi tāpuakiʻi ia te ne sai pea ʻikai ha ola kovi ki hono sinó.”

Naʻe fakaʻosi mai ʻe ʻEletā Lati: “Kuo ʻosi ʻeni ha ngaahi taʻu lahi mei he ʻaʻahi ko ia ki falemahakí. Ne u toki talanoa kimuí ni mai pē mo Seinisi. Ko hono taʻu 70 ʻeni, ko e faʻē ki ha fānau ʻe toko 3, mo e kui ki he makapuna ʻe toko 11. ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni mo e ʻikai hoko ha faʻahinga meʻa ki ai tupu mei he fakatuʻutāmaki ne hokó.19

Ko e taha pē ia ʻo e ngaahi fakamoʻui mahakí. Ka ʻoku ʻikai mo ha fakamoʻoni lahi ange ki hono tokoniʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne fānaú ʻo fakafou ʻi he lotú, ka ko e meʻa ko ia ne hoko ʻi ha loki ʻi falemahaki he taʻu ʻe 58 kuo hilí, ki he taʻahine taʻu 12 ko Seinisí mo e ongo tamaioʻeiki loto fakatōkilalo ʻa e ʻOtuá.”

Ko e tumutumu ʻo e tokoni mei he Tamai Hēvaní ʻoku fakafou mai ia kiate kitautolu ʻi Hono ʻAló, “he naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”20

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he fakaʻapaʻapa mo e ongoʻi ʻaʻapa moʻoni. ʻI heʻeku fai ʻení, ʻoku fakamanatu mai ai kiate au kuo pau ke tau tokanga ʻi hono fakaʻaongaʻi Hono huafá. Neongo ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia koeʻuhi ko Hono mālohí, ngaahi akonakí, mo ʻEne fakamoʻuí, ka ʻoku taau ke ʻoua naʻa tau lea ʻo kau kiate Ia ʻo hangē ko haʻatau fai ki hatau kaumeʻa he ʻapi hoko maí.

Ko e ʻUluaki Fānau Ia ʻi he fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamaí. Naʻá Ne fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fakanofo Ia ke faí—ko ia ʻoku ʻoatu ʻe he meʻa kotoa pē ʻa e fakaʻapaʻapa kiate Ia mo fakamoʻoniʻi Ia.21 Naʻá Ne fakahā ki he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻa e meʻa ke nau tohí mo fakahā Hono finangaló ki Heʻene kau palōfita ʻi he ʻaho ní—pea ʻokú Ne fakahoko ʻenau foʻi lea kotoa pē. 22

Ko e Fakatupu Ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻe he tāupoʻou ko Melé, ikunaʻi e maté, fai ʻa e fakalelei maʻá e angahala ʻa māmaní, pea fakahoko ʻa e fakamoʻuí ki he kakai moʻuí mo e kakai pekiá fakatouʻosi. ʻI Heʻene hoko ko hotau ʻEiki Toetuʻú, naʻá Ne kai ika mo e ngeʻesi hone fakataha mo e kau ʻAposetoló peá Ne fakaafeʻi ʻa e kakai ʻi he ongo feituʻú ke ala ki he matakafo ʻi Hono ongo nimá, ongo vaʻé, mo e vakavaká koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ko e ʻOtua Ia ʻo ʻIsilelí—ko e Kalaisi moʻuí Ia.

Naʻá Ne folofola ki he kakai kotoa pē:

“Ko au ko e toetuʻú, mo e moʻuí: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia:

“Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia.”23

Ko Ia hotau Faʻu Fonó mo e Fakamāú, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻI Heʻene hāʻele ʻangaua maí, “ ʻe ʻi hono umá ʻa e pulé; pea ʻe ui ʻa hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e Pilinisi ʻo e Melinó.”24 Ko ʻeku fakamoʻoni ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. T&F 130:22.

  2. Vakai, T&F 20:17.

  3. Mōsese 2:27; vakai foki, Sēnesi 1:27.

  4. Vakai, Mōsaia 2:17.

  5. Mātiu 22:39.

  6. History of the Church, 4:227.

  7. 2 Nīfai 26:33.

  8. Vakai, T&F 56:16–18; 78:13–14; 104:13–18.

  9. Vakai, Sēnesi 3:19; ʻEkesōtosi 23:10–11; Levitiko 19:9–10; Mātiu 25:40; Mōsaia 4:16–27; Mōsese 4:25; 5:1.

  10. ʻI he Neil K. Newell, “The Red Pocket,” (tohi ne teʻeki ai pulusi, 1999), 1.

  11. Vakai, Mōsaia 4:16–27.

  12. Thomas S. Monson, “Guiding Principles of Personal and Family Welfare,” Tambuli, Feb. 1987, 2;

  13. Mātiu 7:7–8.

  14. Thomas S Monson, “Vakai ki he Kuohilí pea Laka Ki Muʻa,” Liahona, Mē 2008, 90.

  15. Mōsaia 3:5.

  16. Vakai, T&F 13; 27:12–13; 110:11–16; 128:20–21.

  17. Sēmisi 5:14–15.

  18. Vakai, Sione 14:11–14; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:7; Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. (1996), 345.

  19. Mei ha fepōtalanoaʻaki mo Glen L. Rudd; vakai foki Glen L. Rudd, Treasured Experiences of Glen L. Rudd, (self-published manuscript, 1995), Ngaahi ʻĀkaivi ʻa e Siasí, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 270–72.

  20. Sione 3:16.

  21. Vakai, Mōsese 6:63.

  22. ʻĀmosi 3:7; T&F 1:38.

  23. Sione 11:25–26.

  24. 2 Nīfai 19:6; vakai foki, ʻĪsaia 9:6.