2008
Ngaahi Temipale Māʻoniʻoní, Ngaahi Fuakava Toputapú
Nōvema 2008


Ngaahi Temipale Māʻoniʻoní, Ngaahi Fuakava Toputapú

Ko e temipalé ko ha feituʻu toputapu mo māʻoniʻoni ia. Ko ha maʻuʻanga ivi mo e mālohinga fakalaumālie ia. Ko ha feituʻu ia ʻo e maʻu fakahā.

ʻĪmisi
Silvia H. Allred

ʻOku fonu hoku lotó ʻi he fiefia mo e houngaʻia ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he fakataha makehe ko ʻeni ʻo e kakai fefine ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko ha faingamālie lelei ia ke kau atu ki he feohi fakatokoua maʻongoʻonga ko ʻení, ʻo tau fāitaha ai ʻi heʻetau holi ke fakamālohia ʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo langa hake Hono Puleʻangá. ʻOku ou lotua ʻa e tokoni ʻa e Laumālié ke ne taki au ʻi heʻeku lea kiate kimoutolu ʻi he kaveinga toputapu ʻaupito ko ʻeni ko e lotu ʻi he temipalé.

Ko e ngaahi feituʻu māʻoniʻoni taha ʻi he māmaní ko e ngaahi temipalé. ʻI he temipalé, ʻoku maʻu ai ʻe he kāingalotu moʻui taau ʻo e Siasí ʻa e ngaahi tāpuaki fungani taha ʻe lava ke holi ki ai ha taha ʻi heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá. ʻOku tau tokoni foki ke lava ʻe heʻetau ngaahi kui kuo pekiá ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá, ʻa ia ko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ne teʻeki ke nau maʻú.

Te u lea ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga fau ʻo e langa temipalé, ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he temipalé ki hotau fakamoʻuí, pea mo e founga ke tau teuteu ai ke hū ki he temipalé.

Kuó u mamata tonu pea ongo moʻoni kiate au e ngaahi feilaulau ʻoku kātekina ʻe ha kāingalotu tokolahi ke nau lava ʻo ʻalu ki he temipalé. Tuku ke u vahevahe atu ha talanoa pehē.

ʻI he 1976, lolotonga ʻemau kei nofo ʻi Kositā Liká, naʻe kole ange ʻe he palesiteni fakamisioná ki hoku husepānití ke ne tokoni ʻi hono fokotuʻutuʻu e fuofua kulupu mei he misioná ke ʻalu ki he temipalé. Naʻe kau atu ki he Misiona ʻAmelika Lotolotó he taimi ko iá ʻa Kositā Lika, Panamā, Nikalākuá pea mo e Honitula. Ko e temipale ofi taha he taimi ko iá ko e Temipale Mesa ʻAlesoná. Naʻe pau ke mau fononga ʻi ha ʻaho ʻe nima ke aʻu pea toe ʻaho ʻe nima ke foki, pea ke mau fou atu ʻi ha ngaahi kauʻāfonua ʻe ono. Naʻe lahi fau e feilaulau fakapaʻanga ne siʻi fuesia ʻe he konga lahi ʻo e kau fonongá. Naʻa nau fakatau atu ʻenau ʻū seti televīsoné, pasikalá, sikeití, pea mo ha faʻahinga meʻa pē naʻe lava ke fakatau atu. Naʻa mau fononga he ʻaho mo e pō ʻi ha ongo pasi motuʻa. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotú ʻenau paʻangá kotoa ki heʻenau totongi pasí pea nau faʻo pē ha mā-pakupaku mo ha pata ke nau siʻi kai he halá.

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku loto fiemālie mo fiefia pehē ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fai e faʻahinga feilaulau lahi ko iá ke nau ʻalu ki he temipalé?

Kuo teʻeki ai pē ke ngalo ʻiate au hono nofoʻia moʻoni kimautolu ʻe he Laumālié lolotonga e ʻaho ʻe tolu ko ia ne mau ʻi he Temipale Mesá aí. Naʻe ongo ʻaupito kiate au ʻeku mamata ki he fefāʻofuaʻaki e kāingalotú ʻo fetāngihi hili ʻenau sila ki he taʻengatá.

Naʻe fakatapui e temipale ʻi Seni Hosei ʻi Kositā Liká, hili ha taʻu ʻe uofulu mā fā mei ai. Naʻe kau he niʻihi naʻe ʻi he fakatahaʻanga ne u ʻalu ki aí, ha konga lahi ʻo e ngaahi fāmili ne mau kau atu ki he fuofua kulupu temipalé. Ne nau tatali ʻi he faivelenga mo moʻui taau ki he momeniti toputapu ko ʻení. ʻE lava he taimí ni ke nau toutou ʻalu ki he temipalé he naʻe toki fakatapui ha temipale ʻi Panamā pea kuo ʻosi fanongonongo foki mo ha temipale ki Honitula.

Kuo kole maʻu mai pē ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ke nau langa ha ngaahi temipale. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Mōsese ʻo pehē: “Pea tuku ke nau ngaohi kiate au ʻa e potu toputapu; koeʻuhí ke u nofo ʻiate kinautolu.”1 Naʻe hoko ʻa e fale fehikitaki ne nau langá, ko ha tefitoʻi feituʻu ia ke fai ai ʻe ʻIsileli ʻenau moihuú, lolotonga ʻenau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa hono sīpingá mo e faʻungá kia Mōsese. Naʻe fakataumuʻa ia ke hoko ko e fale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí.

Naʻe toki langa ʻe he Tuʻi ko Solomoné ia ha temipale ʻi Selusalema, ʻo ne fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e nāunau langa lelei taha naʻe lava ʻo maʻú.2

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní, naʻá Ne folofola ko e temipalé ko ha feituʻu toputapu peá Ne akoʻi ke fakaʻapaʻapaʻi ia.

Naʻe langa foki ʻe he kau Nīfaí ha ngaahi temipale ki he ʻEikí ʻi he ongo ʻAmeliká. Naʻa nau fakatahataha mai ki he temipalé he taimi naʻe hā ai ʻa Kalaisi kiate kinautolu hili ʻEne Toetuʻú. 3

Hili pē ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e Siasí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau langa ha temipale: “Fokotuʻutuʻu ʻa kimoutolu; teuteu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē; pea fokotuʻu ha fale, ʻio ko ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai, ko ha fale ʻo e tui, ko ha fale ʻo e ako, ko ha fale ʻo e nāunau, ko ha fale ʻo e maau, ko ha fale ʻo e ʻOtuá.”4

Ne tali ia ʻe he Kāingalotú ʻaki ʻenau langa ʻa e Temipale Ketilaní, ʻi ha feilaulau lahi moʻoni. Naʻe toe fakafoki ʻi he temipale māʻoniʻoni ko ʻení, ʻa e ngaahi kī mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea hā mai foki ai ʻa e Fakamoʻuí.5

ʻI he lolotonga ní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe 128 ʻoku lolotonga ngāueʻaki ʻi he māmaní pea ʻoku lahi mo ha ngaahi temipale ʻoku kei langa.

Kuo fakahinohinoʻi kitautolu ke tau langa ha ngaahi temipale ke lava ʻo fakahoko ai e ngaahi ouau māʻoniʻoní, maʻá e kakai moʻuí mo e pekiá fakatouʻosi. ʻOku kau he ngaahi ouau ko ʻení ʻa e ngaahi ouau ʻinisitolí, ʻenitaumení, malí, silá, papitaiso maʻá e pekiá pea mo e fakanofó.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ouau ʻinisitolí ha ngaahi tāpuaki tukupau ‘i he taimí ni pea mo e kahaʻú foki.

ʻOku kau ki he ʻenitaumení ha ngaahi fuakava toputapu. ʻOku kau ai ʻa hono maʻu ʻo ha ngaahi fakahinohino, ko ha mālohi mei he langí pea mo e talaʻofa ʻo e ngaahi tāpuakí ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau tauhi faivelenga ʻetau ngaahi fuakavá.

Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa e ʻenitaumení ʻi he foungá ni:

“Ko ho ʻenitaumení, ko hono maʻu ia ʻo e ngaahi ouau kotoa pē ʻi he Fale ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻoku mahuʻinga kiate koe hili hoʻo mavahe atu mei he moʻuí ni, ke ke lava ai ʻo toe foki ki he ʻao ʻo e Tamaí … ʻo maʻu ho hākeakiʻi taʻengatá.”6

ʻOku hanga ʻe he ouau ʻo e silá, hangē ko e mali temipalé, ʻo haʻi fakataha e ngaahi fāmilí ke taʻengata.

Ko e ngaahi fuakava ko ia ʻoku tau faí, fakataha mo hono ngaahi ouau ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé, ko e fakamoʻoni ia ʻo ʻetau feʻunga mo taau ke hū atu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fuakava ko ʻení ʻo hikiʻi hake kitautolu ke tau mahulu ange ʻi he ngataʻanga hotau mālohí mo ʻetau fakakaukaú. ʻOku tau fai ʻa e ngaahi fuakavá ke fakahaaʻi ʻetau tukupā ke langa hake ʻa e puleʻangá. ʻOku tau hoko ko ha kakai ʻo e fuakavá ʻi heʻetau fai ha fuakava ki he ʻOtuá. ʻOku ʻatautolu e ngaahi tāpuaki kotoa pē kuo talaʻofa maí, ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau tauhi faivelanga ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení.

Ko e temipalé ko ha fale ia ʻo e ako. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakahinohino ʻoku fai ʻi he temipalé, ʻoku fakataipe pea ʻilo ia ʻi he Laumālié. Ko hono ʻuhingá, ʻoku akoʻi kitautolu mei langi. Ko e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau fakatemipalé, ko ha fakataipe moʻoni ia ʻo Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku tau maʻu ʻa e fakahinohino tatau pē, ka ʻe toe fakalahi ange ʻetau mahino ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi ouaú mo e fuakavá, ʻi heʻetau toutou foki ko ia ki he temipalé mo ha loto fie ako mo faʻa fakakaukau ki he ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku akoʻí.

ʻOku ʻomi ʻe he moihū [worship] ʻi he temipalé, ha ngaahi faingamālie ke tau tokoni ai ki he pekiá, ʻaki ʻetau fakahoko ha ngaahi ouau fakafofonga maʻanautolu. ʻE lava ke fakahoko ʻa e fekumi ki he hisitōlia fakafāmilí ʻe ha faʻahinga taha pē ʻi tuʻa he temipalé, ka ko e ngaahi ouau toputapu ko ia ʻoku fie maʻu ʻe heʻetau ngaahi kui kuo pekiá ki honau hākeakiʻí, ʻe lava ke toki fakahoko pē ia ʻi he loto temipalé.

Ko e temipalé ko e Fale ia ʻo e ʻEikí. ʻOkú Ne fakahinohino mai e ngaahi tūkunga ke fakaʻaongaʻi aí, ngaahi ouau ʻoku totonu ke fakahoko aí, pea mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻe lava ke tau feʻunga ai ke hū mo kau ai he moihū he temipalé.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Mōsese, “Toʻo ho topuvaʻé mei ho vaʻé, he ko e potu ʻokú ke tuʻu aí ko e kelekele tapu.” 7 ʻOku tau lau he tohi Sāmé ʻo pehē, “Ko hai ʻe ʻalu hake ki he moʻunga ʻo [e ʻEikí]? pe ko hai ʻe tuʻu ʻi hono potu māʻoniʻoní?

“Ko ia ʻoku nima maʻa, mo loto māʻoniʻoní; ʻa ia naʻe ʻikai te ne hiki hono laumālié ki he meʻa vaʻinga, pe fuakava ʻi he kākā.”8 ʻOku māʻoniʻoni Hono falé pea he ʻikai lava ke hū ki ai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa.9

Kuo vahe mai ʻe he ʻEikí ha pīsope mo ha palesiteni fakasiteiki ke na fatongiaʻaki hono fakapapauʻi ʻa e tuʻunga moʻui taau fakafoʻituitui ʻo e kakaí, ke nau maʻu ha lekomeni ke hū ki Hono falé. Kuo pau ke tau mātuʻaki faitotonu ki heʻetau pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí he taimi ʻokú na ʻinitaviu ai kitautolú, ki muʻa pea toki foaki mai ha lekomeni temipalé. Ko e meʻaʻofa ko ia ʻoku tau ʻomi ki he ʻōlitá, ko ha loto maʻa mo ha laumālie fakatomala. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tau moʻui taau fakafoʻituitui, ka tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

ʻOku tau teuteu ʻaki ʻetau talangofua ki he ngaahi fekaú mo feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kapau ʻoku teʻeki ai ke mou hū ki he temipalé, kamata teuteu leva he taimí ni he ko e taimi ʻe hoko mai ai e faingamālié, kuó ke ʻosi mateuteu mo taau ki ai.

ʻI he taimi ʻoku tau ō ai ki he temipalé, ʻoku tau fakaʻataʻatā ai hotau ʻatamaí mo e lotó mei he ngaahi fakakaukau mo e faʻahinga ongo ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi meʻa toputapu ʻoku tau aʻusia ʻi he temipalé. ʻOku tau tui foki ha vala ʻoku taau, lelei mo fakaʻeiʻeikí. ʻOku hoko hotau valá mo hotau fōtungá ʻi he meʻa toputapú ni, ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau ongoʻi ʻaʻapa mo fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí mo Hono fale māʻoniʻoní. Ko ʻetau hū pē ki loto he temipalé, ʻoku tau fetongi leva ʻo teunga hina, ʻa ia ʻokú ne fakataipe ʻa e maʻá mo e haohaoá. ʻOku tau mateuteu leva ai ke kau atu ki he ouau mamalu ʻi he temipalé. ʻOku ʻatā ʻa e tāpuaki taʻengata ko ʻení ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku moʻui taau ke ne maʻu iá.

Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí ke nau maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé?

ʻOku fakaafeʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku teʻeki ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, ke nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻú ke nau moʻui taau ai ke maʻu ia. ʻOkú Ne fakaafeʻi ʻa kinautolu kuo nau ʻosi maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení, ke nau toe foki ange he lahi taha ʻe ala lavá, ʻo ʻinasi mo fiefia ʻi he meʻa kuo nau aʻusiá, ke fakalahi ʻenau vīsoné mo e mahino ki Heʻene palani taʻengatá.

Tau moʻui taau muʻa ke maʻu ha lekomeni temipale. Tau ō muʻa ki he temipalé ʻo silaʻi hotau ngaahi fāmilí ki he taʻengatá. Tau toe foki muʻa ki he temipalé ʻi he lahi taha te tau lavá. Tau foaki muʻa ki hotau kāinga kuo pekiá, ʻa e faingamālie ke nau maʻu e ngaahi ouau ʻo e hākeakiʻí. Tuku muʻa ke tau fiefia ʻi he mālohinga fakalaumālie mo e fakahā ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ʻalu maʻu pē ki he temipalé. Tau moʻui faivelenga muʻa ʻo fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava fakatemipalé ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e Fakaleleí.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu, ko e temipalé ko ha feituʻu toputapu mo māʻoniʻoni ia. Ko ha maʻuʻanga ivi mo e mālohinga fakalaumālie ia. Ko ha feituʻu ia ʻo e maʻu fakahā. Ko e fale ia ʻo e ʻEikí. ʻI he huafa toputapu ʻo hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí, ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. ʻEkesōtosi 25:8.

  2. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 5:5–18; 6

  3. Vakai, 3 Nīfai 11:1.

  4. T&F 88:119.

  5. Vakai, T&F 110.

  6. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe 1971, 416.

  7. ʻEkesōtosi 3:5.

  8. Saame 24:3–4.

  9. Vakai, T&F 109:20.