2008
Tali Lelei ‘A ia ʻOku Hoko Maí
Nōvema 2008


Tali Lelei ‘A ia ʻOku Hoko Maí

Ko e founga ko ia ʻoku tau tali ʻaki e ʻahiʻahí, ko ha meʻa mahuʻinga ia ʻi he founga ʻe lava ke tau fiefia mo lavameʻa ai ʻi he moʻuí.

ʻĪmisi
Elder Joseph B. Wirthlin

ʻI heʻeku kei siʻí, ne u manako he sipotí pea ʻoku lahi e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻoku ou manatu ki ai. Ka ʻoku ʻikai ke fakafiefia kotoa ia. ʻOku ou manatuʻi ʻeku foki lotosiʻi ki homau ʻapí hili ha ʻulungia ʻeku timi ʻakapulú. Naʻe ʻi api ʻeku fineʻeikí. Naʻá ne fanongo ki heʻeku talanoa loto mamahí. Naʻá ne akoʻi ʻene fānaú ke nau lototoʻa pea mo fefalalaʻaki, kae ʻoua ʻe tukuakiʻi e niʻihi kehé koeʻuhí ko ha meʻapango kuo hoko, pea nau feinga ke fai honau lelei tahá he meʻa kotoa pē.

ʻO ka maú ka tō, naʻá ne tuku pē ke mau tuʻu ki ʻolunga ʻo hoko atu ʻemau fonongá. Ko ia naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou e faleʻi ia ʻeku fineʻeikí he ʻaho ko iá. Kuo ʻikai toe ngalo ia he kotoa ʻeku moʻuí.

Naʻá ne pehē mai, “Siosefa, tali lelei ʻa ia ʻoku hoko maí.”

Kuó u faʻa fakakaukau ki he akonaki ko iá.

ʻOku ou tui mahalo naʻá ne ʻuhingá ʻoku ʻi ai ha taimi fakafiefia mo fakamamahi ʻi he moʻuí neongo ʻene hangē ʻoku ʻikai ha fiefia ʻi he māmaní. Ka neongo ʻa e lotofoʻí mo e ʻahiʻahí, ko e niʻihi ʻoku fiefia tahá, ʻa e niʻihi ko ia ʻoku nau ako mei he ngaahi taimi faingataʻá, ʻo nau hoko ʻo mālohi, poto mo fiefia ange aí.

Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakakaukau ʻoku ʻikai faʻa aʻusia ʻe he Kau Taki Māʻolungá ia ʻa e felāngaakí, faingataʻá pe loto mamahí. Pehē ange mai ne moʻoni ia. Neongo kuo aʻusia ʻe he tangata mo e fefine kotoa pē mei he tuʻunga malangá ni ha fiefia taʻe-hano-tatau, ka kuo nau takitaha inu kotoa pē mei he ipu ʻo e loto mamahí, faingataʻá mo e molé. ʻOku ʻikai hanga ʻe he ʻEikí ʻi Hono potó, ʻo taʻofi ha taha mei he mamahí pe loto mamahí.

ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke u fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi tāpuaki kuo lilingi mai ʻe he ʻEikí kiate au mo hoku fāmilí. Kae hangē ko e tokotaha kotoa pē, kuo ʻi ai ha ngaahi taimi ne u ongoʻi ha loto mafasia moʻoni ʻi heʻeku moʻuí, ʻo mahulu hake he meʻa ne u lava ke kātekiná. ʻI he ngaahi taimi ko iá, ʻoku ou fakakaukau ai ki he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku kei tupu haké, he taimi naʻe hoko ai e ʻulungia he ʻakapulú ko ha meʻa fakamamahi moʻoni.

He siʻi moʻoni ʻeku ʻilo he taimi ko iá ki he meʻa ʻoku fakatatali mai kiate au ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai. Ka ko e taimi kotoa pē ne u fou ai he hala ʻo e mamahí mo e loto mamahí, naʻe toe ongo mai pē kiate au e lea ʻeku faʻeé: “Tali lelei ʻa ia ʻoku hoko maí.”

Te tau tali lelei fēfē ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku fonu mamahí? He ʻikai ke tau lava—ʻi he momeniti foki ko iá. ʻOku ʻikai ke u tui naʻe fokotuʻu mai ʻe heʻeku fineʻeikí ke tau taʻofi ʻa e lotofoʻí pe fakaʻikaiʻi ʻa e moʻoni ʻo e mamahí. ʻOku ʻikai ke u tui naʻá ne fokotuʻu mai ke tau fūfuuʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku ʻikai fakafiefiá, ʻo tanu ʻaki ia ʻa e fiefia fakangalingalí. Ka ʻoku ou tui ko e founga ko ia ʻoku tau tali ʻaki e ʻahiʻahí, ko ha meʻa mahuʻinga ia ʻi he founga ʻe lava ke tau fiefia mo lavameʻa ai ʻi he moʻuí.

Kapau te tau vakai fakapotopoto pē ki he ngaahi ʻahiʻahí, ʻe lava leva ke hoko hotau ngaahi taimi faingataʻa tahá, ko e taimi ia ʻoku tau tupulaki lahi taha aí ʻo ne tataki kitautolu ki ha ngaahi taimi fakafiefia moʻoni.

Kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa kuó u ako ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, pea kuo nau tokoniʻi au lolotonga e ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá. ʻOku ou fie vahevahe ia mo kimoutolu.

Ako ke ke Kata.

Ko e ʻuluaki meʻa ʻe lava ke tau faí ko e ako ke kata. Kuó ke ʻosi sio nai ha fakaʻuli loto ʻita, ko e taimi ko ia ʻoku fehālaaki ai ha taha kehé, ʻoku hangē ko ē naʻe kapekapeʻi ia ʻe he tokotaha ko iá ʻʻo kau ai mo hono fāmilí, ʻene kulií pea mo ʻene ngaahi kuí ʻo aʻu kia ʻĀtama? Pe kuó ke sio nai ha matapā ʻo ha kōpate naʻe tuku fakaava pē ʻi ha feituʻu hala mo e taimi hala, pea kuo kapekapeʻi, fakamanamanaʻi mo tauteaʻi ia ʻe he taha ne tau aí?

ʻOku ʻi ai ha faitoʻo ki he ngaahi taimi pehení: ako ke ke kata.

ʻOku ou manatuʻi hono fakaheka ʻema fānaú ki heʻemau kaá pea mau fononga ki Losi ʻEniselesi. Naʻa mau toko hiva nai pea naʻa mau hē. Ka naʻe ʻikai ke mau ʻita ka mau kakata. Ko e taimi kotoa pē ne mau afe hala ai, ne toe lahi ange ʻemau katá.

ʻOku ʻikai foki ko ha meʻa foʻou e heé ia kiate kimautolu. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻe taha ne mau lele ai ki he fakatonga ʻo Sita Sití, ʻi ʻIutā, ka ne mau afe ʻi ha hala kehe pea mau toki ʻiloʻi hake pē kuo mau hē ko e ʻosi ia ha houa ʻe ua, ʻi heʻemau sio ki he fakaʻilonga ko e “Talitali Lelei Koe ki Nevata.” Naʻe ʻikai ke mau ʻita. Naʻa mau kata pea ko hono olá leva ko e ʻikai faʻa hoko ai ʻa e ʻitá ia mo e tāufehiʻá. Naʻe hanga ʻe heʻemau kakatá ʻo fakatupu ha ngaahi manatu fakaʻofoʻofa maʻamautolu.

ʻOku ou manatuʻi e taimi naʻe teiti ai ha taha ʻo homa ngaahi ʻofefiné mo ha taha naʻe teʻeki ai ke na fetaulaki. Naʻá ne ʻosi maau pea lolotonga ʻene talitalí, ne tatangi e fafangu ʻo e matapaá. Naʻe hū ange ha tangata hangē ne taʻu motuʻá, ka naʻe feinga pē homa ʻofefiné ke anga fakaʻapaʻapa. Naʻá ne fakafeʻiloaki mai e tangatá kiate au mo hoku uaifí pea mo e toenga ʻo e fānaú peá ne tui leva hono koté ʻo hū ki tuʻa. Ne mau fakasio atu pē ki heʻene heka he kaá, ka naʻe tuʻu maʻu pē ʻa e kaá ia. Faifai pea hifo homa ʻofefiné kuo kula hono matá ʻo lele mai ki fale. Ta ko e haʻu e tangata ia naʻá ne pehē ko ʻene teití, ke ʻave ha taha ʻo homa ngaahi ʻofefine kehé ke ne tokangaʻi ʻena fānau mo hono uaifí.

Ne maʻu oliʻia he meʻa ne hokó. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai lava ke tuku ʻemau katá. ʻI he taimi ne toki ʻaluange ai ʻa e tangata totonú ia ke teiti mo hoku ʻofefiné, naʻe ʻikai ke u toe lava au ʻo hū mai mei peito ke feʻiloaki mo ia he naʻá ku kei kata pē. ʻOku ou toki fakatokangaʻi he taimí ni mahalo pē naʻe ongoʻi ngalivale mo mā homa ʻofefiné. Ka naʻá ne kakata fakataha pē mo kimautolu pea ʻoku mau kei kata pē ai he ʻahó ni.

Ko e ʻamanaki pē ke ke lāunga, feinga leva ke ke kata. Te ne toe fakalōloa hoʻo moʻuí pea ngaohi ke toe fakafiefia ange e moʻui ʻa e kakai ʻoku mou feohí.

Fekumi ki he Ngaahi Meʻa ʻOku Taʻengatá.

Ko e meʻa hono ua te tau lava ʻo faí, ko e fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá. Mahalo pē te ke ongoʻi ʻo hangē ʻoku filiʻi pē koe ia ke hoko atu ki ai e faingataʻá. ʻOku kalokalo ho ʻulú peá ke fifili, “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú?”

Ka ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe hao mei he mamahí. Kuo pau pē ke ʻi ai ha taimi ʻe mamahi ai e tokotaha kotoa. ʻOku ʻikai lava ke kalo ha taha mei ai.

ʻOku ou manako he folofolá, he ʻoku fakahā mai ai ha ngaahi sīpinga ʻo ha kau tangata mo ha kau fafine fakaʻeiʻeiki hangē ko ʻĒpalahame, Sela, ʻĪnoke, Mōsese, Siosefa, ʻEma pea mo Pilikihami. Ne aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo kinautolu ha faingataʻa mo ha mamahi naʻe ʻahiʻahiʻi, fakamālohia mo siviʻi ai honau ʻulungāangá.

Ko e konga ia hono akoʻi kitautolu he ngāué, ʻa ʻetau ako ko ia ke kātaki lolotonga e ngaahi taimi ʻo e lotofoʻí, faingataʻaʻiá mo e mamahí. ʻOku hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku tau aʻusiá, neongo ʻene faʻa faingataʻa ke kātekiná, ko e ngaahi meʻa ia ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahinó, langaki hotau ʻulungāangá pea mo fakalahi ʻetau ongoʻi manavaʻofa ki he niʻihi kehé.

Koeʻuhí ne foua ʻe Sīsū Kalaisi ha mamahi lahi, ʻoku mahino ai kiate Ia hotau faingataʻaʻiá. ʻOku mahino kiate Ia hotau mamahí. ʻOku tau aʻusia ai e ngaahi faingataʻá, kae lava ʻo fakatupulaki ʻetau ongoʻi manavaʻofa mo loto mahino ki he niʻihi kehé.

Manatuʻi e folofola fakaʻeiʻeiki ʻa e Fakamoʻuí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá he taimi naʻá ne faingataʻaʻia ai mo hono kaungā-ngāué ʻi he fakapoʻuli-lōlō ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií: “ ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“Pea ʻe toki hākeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē.”1

ʻI he fakakaukau taʻengata ko iá, naʻe ongoʻi fiemālie ai ʻa Siosefa ʻi he ngaahi leá ni, pea ʻe lava foki ke tau fai pehē. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi momeniti faingataʻa taha ko ia ʻoku ngalingali te ne ikunaʻi kitautolú, ko e ngaahi momeniti ia te tau ikuna aí.

Ko e Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Totongi Huhuʻí

Ko e meʻa hono tolu te tau lava ʻo faí, ko e maʻu ha loto mahino ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e totongi huhuʻí. ʻOku totongi huhuʻi ʻe he ʻEikí ki he kau faivelengá ʻa ʻenau mole kotoa pē. Ko e meʻa ko ia ʻoku toʻo meiate kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻEikí, te Ne tānaki ange ia kiate kinautolu ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana. Neongo he ʻikai hoko mai ia he taimi ʻoku tau loto ki aí, ka ʻe ʻiloʻi ʻe he kau faivelengá ko e loʻimata kotoa pē ʻoku tō he ʻaho ní, ʻe iku fakafoki ange ia ʻo liunga teau, ʻaki e loʻimata ʻo e fiefiá mo e fakafetaʻí.

Ko e taha e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, ko e ʻilo ko ia neongo ʻo ka fakaʻilonga mai e puipui ʻo e maté ke fakangata ʻetau moʻui fakamatelié, ʻe kei hokohoko atu pē ʻa e moʻuí ia ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻE foaki mai ai kiate kitautolu ha ngaahi faingamālie foʻou. Naʻa mo mate he ʻikai ke ne lava ʻo toʻo meiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata kuo talaʻofa mai ʻe he Tamai Hēvani ʻofá.

Koeʻuhí ko e mohu ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, ko ia ʻoku tuʻuloa ai e tefitoʻi moʻoni ʻo e totongi huhuʻí. Kuó u mātā tonu ia heʻeku moʻuí. ʻOku faingataʻaʻia fakaesino (autism) ʻa hoku mokopuna tangata ko Siosefá. Ko ha meʻa fakamamahi moʻoni ki heʻene ongo mātuʻá ke na tali ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo ʻene puké.

Naʻá na ʻiloʻi mahalo he ʻikai pē tatau ʻa Siosefa ia mo e fānau kehé. Naʻe mahino kiate kinaua naʻe ʻikai ʻuhinga ʻeni kia Siosefa pē ka ki he fāmilí kotoa foki. Ka kuo hoko e tokotahá ni ko ha fiefia lahi kiate kimautolu. ʻOku faʻa faingataʻa foki ki he fānau faingataʻaʻia pehení, ke nau fakahaaʻi ha faʻahinga ongo ʻi honau lotó, ka ko e taimi kotoa pē ʻoku ou feohi ai mo Siosefa, ʻokú ne fāʻofua ʻo ʻuma kiate au. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻá, ka kuó ne fakafonu ʻemau moʻuí ʻaki ha fiefia foki.

Kuo poupouʻi ia ʻe heʻene mātuʻá ke ne kau ki he sipotí. ʻI he taimi naʻá ne fuofua vaʻinga peisipolo aí, naʻá ne tuʻu ʻi he tautuaʻaá. ʻOku ou tui naʻe ʻikai ke mahuʻingaʻia ia he lele ʻo pukeʻi mai e ngaahi foʻi pulu naʻe tāʻí. He naʻá ne fakakaukauʻi ʻe ia ha founga lelei ange ke vaʻingaʻi ai e sipoti ko ʻení. Ko e taimi ko ia naʻe taaʻi atu ai ha foʻi pulu ki hono feituʻú, ʻe tuʻu pē ʻa Siosefa ia ʻo siofi ʻene maʻali haké peá ne toʻo hake leva ha foʻi pulu peisipolo mei hono kató ʻo tolongi atu ki he tokotaha teká.

Kapau naʻe ʻi ai ha faʻahinga ongoʻi momou ʻi he fāmilí ʻi hono tauhi ʻo Siosefá, kapau naʻe ʻi ai ha feilaulau kuo nau fai, kuo ʻosi totongi fakafoki ange ia ʻo liunga hongofulu. Koeʻuhí ko e laumālie makehe ko ʻení, ko ia kuo ako lahi ai ʻene ongo mātuʻá ʻo fekauʻaki mo e fānau ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó. Kuó na sio tonu ʻi he angaʻofa mo e manavaʻofa ʻa e fāmilí, kaungāʻapí mo e kaungāmeʻá. Kuo nau fiefia fakataha ʻi he fakalakalaka ʻa Siosefá. Kuo nau ofo ʻi heʻene ngaahi leleí.

Falala ki he Tamai Hēvaní mo e ʻAló

Ko e meʻa hono fā te tau lava ʻo faí, ko ʻetau falala ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

“Naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú.”2 Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa hotau hoa-ngāué, tokoní mo e taukapó. ʻOkú Ne finangalo ke tau fiefia. ʻOkú Ne finangalo ke tau lavameʻa. Te Ne tokoni mai ʻo kapau te tau fakakakato ʻetau tafaʻakí.

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Ia naʻe hifo ʻo māʻulalo ange he meʻa kotoa peé. Te Ne fakafiemālieʻi mo poupouʻi kitautolu. Te Ne fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi vaivaí mo hotau ngaahi mamahí. Te Ne liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ke hoko ʻo mālohi.3

Hili ha fāʻele ha taha ʻo homa ngaahi ʻofefiné, naʻá ne puke lahi ʻaupito. Naʻa mau lotua ia, faingāue ki ai mo poupou kiate ia he lelei taha ne mau lavá. Ne mau ʻamanaki pē te ne maʻu e tāpuaki ʻo e fakamoʻuí, ka naʻe aʻu ia ʻo lau māhina mo lau taʻu. Naʻe ʻi ai ha taimi ne u talaange ai, mahalo te ne fefaʻuhi mo e faingataʻa ko ʻení he toenga ʻo ʻene moʻuí.

ʻI ha pongipongi ʻe taha, ʻoku ou manatuʻi haʻaku toʻo hake ha laʻipepa ʻo mono heʻeku taipé. Naʻe kau ʻeni he ngaahi lea ne u taipeʻi kiate iá: “Ko e fakapulipuli faingofua tahá ʻeni: falala ki he ʻEikí, fai ho lelei tahá pea tuku kiate Ia ke Ne fakaʻosi e toengá.”

Naʻá ne falala ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai mōlia ai hono mamahí he naʻe laui taʻu ʻene faingataʻaʻiá, pea naʻe faitāpuekina ia ʻe he ʻEikí ʻi he taimi totonu, pea iku pē ʻo ne toe moʻui lelei.

ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e ʻofefine ko ʻení, ʻoku ou tui neongo kapau naʻe ʻikai ke ne maʻu ha fiemālie, naʻá ne mei falala pē ki he Tamai Hēvaní pea tuku “ke Ne fakaʻosi ʻa e toengá.”

Fakaʻosí

Neongo kuo fuoloa e mavahe atu ʻeku faʻeé ke maʻu hono pale taʻengatá, ka ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻene ngaahi leá. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻene akonaki kiate au he ʻaho fuoloa ko ia ne ʻulungia ai ʻemau timi ʻakapulú: “Tali lelei ʻa ia ʻoku hoko maí.”

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga kuo pau ke ʻi ai ha faikehekehe ʻi he meʻa kotoa peé. Kapau te tau tali totonu ʻa e ʻahiʻahí, ʻe lava ke hoko ia ko ha tāpuaki ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava ke tau ako ke tali lelei ia.

ʻI heʻetau feinga ke tūkuhuá, fekumi ki he fakakaukau taʻengatá, ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e totongi huhuʻí pea mo ʻunu ke toe ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻe lava ke tau kātekina ai ʻa e faingataʻá mo e ʻahiʻahí. Te tau lava ʻo lea fakataha mo ʻeku faʻeé, “Tali lelei ʻa ia ʻoku hoko maí.” Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. T&F 121:7–8.

  2. Sione 3:16

  3. Vakai, ʻEta 12:27