2008
Ke Ako, ke Fakahoko, ke Aʻusia
Nōvema 2008


Ke Ako, ke Fakahoko, ke Aʻusia

ʻOfa ke tau ako e meʻa ʻoku totonu ke tau akó, fai e meʻa ʻoku totonu ke tau fakahokó pea aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke tau aʻu ki aí.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Kuo mou mamata he pooni ki ha fakamoʻoni ʻo e ivi mālohi ʻoku maʻu ʻe he ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluaki ko ʻení. ʻOku ou tuʻu ʻi homou ʻaó ʻo fakahaaʻi ʻa e uouangataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki ko ʻení, ʻo taha ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou fie ʻoatu ha fakamālō makehe ki he kuaea ko ʻeni ʻo e kau faifekaú. Ne ʻi ai ha meʻa ne hoko kiate au ʻoku ou tui pē te mou mahuʻingaʻia ai. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u maʻu ai ha telefoni mei he pule ʻo e senitā akoʻanga fakafaifekaú. Naʻá ne pehē mai, “Palesiteni Monisoni, ʻoku ʻi ai ha faifekau heni ʻe foki ki ʻapi. Kuo ʻikai ha meʻa ʻe ala taʻofi ia mei heʻene fakafisí.”

Ne u tali atu leva, “ʻOku ʻikai ko haʻane toki hoko ʻeni. Kuo ʻosi hoko ia. Ko e hā ʻene palopalemá?”

Naʻá ne pehē mai, “Kuo ui ia ki ha misiona ʻoku lea faka-Sipeini pea kuó ne ʻosi fakapapauʻi he ʻikai pē te ne lava ʻo ako ʻa e lea faka-Sipeiní.”

Naʻá ku pehē ange leva, “ʻOku ʻi ai ʻeku fokotuʻu. Ko ʻene aʻu ki ʻapongipongí, fekau ke ʻalu ki ha kalasi ako lea faka-Siapani. Ka hili ia pea fekau ke lipooti atu kiate koe ʻi he taimi 12:00 hoʻatā.”

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe telefoni mai ʻi he 10:00! Naʻá ne pehē mai, “Ko e talavoú ʻeni pea ʻokú ne loto ke u ʻiloʻi kuó ne ʻosi fakapapauʻi pē te ne lava ʻo ako ʻa e lea faka-Sipeiní.”

Te tau lava ʻo fai ha meʻa pē ʻo kapau te tau loto ki ai.

ʻI heʻeku lea kiate kimoutolu he pōní, ko e moʻoni kuo fakataha mai he pooni ha kau lakanga fakataulaʻeiki fakaʻeiʻeiki ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ka ʻi he uouangataha. Ngalingali ko e fakataha lahi taha ʻeni ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí kuo fakahoko. ʻOku fakamāfana moʻoni ʻa hoʻomou mateakiʻi homou uiuiʻi toputapú. ʻOku hā mahino pē ʻa hoʻomou fie ako ki homou fatongiá. ʻOku hanga ʻe he maʻa homou laumālié, ʻo ʻomi ʻa hēvani ke toe ofi ange kiate kimoutolu mo homou fāmilí.

Kuo aʻusia ʻe ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní ha ngaahi taimi faingataʻa fakaʻekonōmika. Kuo hōloa e ngaahi pisinisí, mole mo ha ngaahi ngāue pea taumuʻa valea mo ha ngaahi founga fakatupu koloa lahi. Kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻikai fiekaia pea ʻi ai ha vala pe nofoʻanga ʻo e niʻihi ʻoku tau tokangaʻí. ʻI he taimi ʻoku ngāue fakataha ai e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí ni ʻo taha pē ʻi hono feau e ngaahi tūkunga faingataʻá ni, ʻoku hoko leva ha ngaahi mana.

ʻOku mau tapou atu ai ki he Kāingalotu kotoa pē ke nau fakapotopoto ʻi heʻenau palaní, moʻui fakafeʻunga mo e meʻa ʻoku nau maʻú pea fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻua tōtuʻa mo taʻeʻaongá. ʻOku tokangaʻi peheni e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Siasí, ʻoku mau ʻiloʻi ko hoʻomou vahehongofulú mo e ngaahi tokoni kehé, naʻe fai ia ʻi he feilaulau pea ko ha paʻanga toputapu ia.

Tau ngaohi muʻa hotau ʻapí ke hoko ko e hūfangaʻanga ʻo e anga māʻoniʻoní, feituʻu ʻo e lotu, mo e lataʻanga ʻo e ʻofá, ka tau lava ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ko e Tamai Hēvaní pē te Ne foaki maí. ʻOku tau fie maʻu ʻEne tākiekiná ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

ʻOku ʻi he feohiʻanga tokolahi ko ʻení ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo ha ivi ke tau ala atu ʻo tokoni pea vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. Hangē ko ia kuó u ʻosi lea ʻakí, ʻoku tau maʻu ha ngaahi nima ke hikiʻi hake ʻa e niʻihi kehé mei he fakafiefiemālié mo e māmālohí. ʻOku tau maʻu ha loto ke ngāue faivelenga ʻi hotau ngaahi uiuiʻi fakataulaʻeikí pea tau ueʻi fakalaumālie ai e niʻihi kehé ke nau ʻaʻeva ʻi ha hala ʻoku māʻolunga angé ke nau fakaʻehiʻehi ai mei he ano ʻo e angahalá ʻa ia ʻoku tuʻunuku mai ke ne kāpui ha tokolahi. ʻOku mahuʻinga fau ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi laumālié. Ko hatau faingamālie pelepelengesi ia ke tau maʻu e ʻilo ko ʻení, pea ke tau fakahoko ha liliu ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻOku kaungatonu e ngaahi lea ʻi he tohi ʻa ʻIsikelí, kiate kitautolu kotoa pē ʻoku muimui ki he Fakamoʻuí ʻi he ngāue toputapú ni:

“Te u foaki ha loto foʻou kiate kimoutolu … pea te u tuku ki loto ʻiate kimoutolu ʻa hoku laumālie… .

“Pea te u fakalotoʻi ʻa kimoutolu ke ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi fekaú pea te mou tauhi ʻa ia ʻoku tuʻutuʻuní, pea fai ki ai.

“Pea te mou nofo ʻi he fonua naʻá ku foaki ki hoʻomou ngaahi tamaí, pea te mou ʻi ai ko hoku kakai, pea te u ʻi ai ko homou ʻOtua.”1

Te tau maʻu fēfē ʻa e talaʻofa ko ʻení? Ko e hā ha founga te tau feʻunga ai ke maʻu e tāpuaki ko ʻení? ʻOku ʻi ai ha tohi fakahinohino ke muimui ki ai?

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha ngaahi founga ʻe tolu ke tau fakakaukau ki ai. ʻOku kaungatonu ia ki he tīkoní mo e taulaʻeiki lahí foki. ʻOku faingofua pē kinautolu. ʻE tokoni mai ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ki heʻetau ngāué.

ʻUluakí, ako e meʻa ʻoku totonu ke tau akó.

Uá, fai e meʻa ʻoku totonu ke tau fakahokó.

Tolú, aʻusia e tuʻunga ʻoku totonu ke tau aʻu ki aí.

Tau talanoa muʻa ki he ngaahi kaveinga ʻe tolu ko ʻení, ke tau lava ʻo hoko ai ko ha kau tamaioʻeiki ʻaonga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

ʻUluakí, ako e meʻa ʻoku totonu ke tau akó. Naʻe fakatōmamafaʻi mai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá e mahuʻinga fau ke tau akó. Naʻá ne pehē ki he kakai Filipaí, “Ka ko ʻeni pē taha, ʻoku ou fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa kimuí, ka u mafao atu ki he ngaahi meʻa kimuʻá, ʻoku ou mafao atu ki he fakaʻilongá, ko e koloa ʻo e tui māʻolunga ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū.”2 Pea naʻá ne toe tapou foki ki he kakai Hepeluú ʻo pehē, “Siʻaki ʻa e … angahalá[;] … tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻa e ngaahi fakapuepué kuo tofa ʻi hotau ʻaó, ʻo sio [ki ha sīpinga] kia Sīsū, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e tuí.”3

Naʻe tuʻo lahi e taimi ne lea ai ʻa Palesiteni Sitīveni L Lisiate, ʻa ia ne taʻu lahi ʻene ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí mo ne fakamamafaʻi ʻene fakakaukau ki he meʻá ni. Naʻá ne pehē: “ʻOku faʻa fakaʻuhingaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē ko e ʻmālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku foaki ki he tangatá.’ ʻOku ou tui ʻoku tonu e fakaʻuhinga ko ʻení.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ka ʻi he tafaʻaki ngāué, ʻoku ou fie fakaʻuhingaʻi e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he tafaʻaki ki he tokoní, ʻo hangē ko ia ʻoku ou faʻa ui ko e ʻpalani haohaoa ki he ngāue tokoní.’ ʻOku ou fai iá he ʻoku hangē kiate au ko hono toki fakaʻaongaʻi pē ʻo e mālohi fakalangi ne foaki ki he tangatá, te nau toki lava ai ke maʻu ha ʻamanaki lelei ke ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga mo e ʻaonga kakato ko ia ʻo e fakakoloa ko ʻení. Ko ha meʻangāue ia ʻo e ngāue tokoní … pea ʻe mole ia mei he tangata ʻoku ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi iá, he ʻoku fakahā mahino mai ko ia ʻoku taʻetokanga ki aí, ʻhe ʻikai lau ia ʻoku taau ke tuʻu’”4

Naʻe fakalea mahino ange ʻa e naʻinaʻi ko ʻení ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ia ko e palesiteni hono hongofulu mā taha ʻo e Siasí pea ko e taha ʻo e kau faiako maʻongoʻonga taha ʻi he Siasí. Naʻá ne pehē: “Mou vakai ki ai, ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ne hoko leva ko ha fakafofonga ʻo e ʻEikí. ʻOku totonu ke ne lau ko hono uiuiʻí, ko ʻene fai ia ha fekau mei he ʻEikí.”5

Mahalo pē ʻoku natula mā hamou niʻihi pe fakakaukau ʻoku ʻikai ke mou feʻunga ke tali ha uiuiʻi. Manatuʻi ʻoku ʻikai ko haʻata ngāue ʻeni ʻataua. Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ko e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai leva ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ʻe fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí ho tuʻá ke ne mafeia e kavenga ʻe hilifaki ki aí.

Neongo pē ʻe faʻa fakatupu ʻita he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi kalasi ʻi lokiakó, ka ko e konga lahi ʻo e ngaahi faiako lelei tahá ʻoku hoko ia ʻi ha feituʻu kehe kae ʻikai ko e falelotú pe ko e lokiakó. ʻOku ou manatuʻi lelei e ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení, naʻe hanganaki fiefia atu ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ke fai haʻanau ʻeva ko e fakamanatu ʻa hono Toe Fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe heka pasi ai e kau talavou ʻo homau siteikí ʻo fononga fakatokelau ʻi ha maile ʻe 90 ki he Faʻitoka Kalakesitoní, ʻo mau vakai ai ki he faʻitoka ʻo Māteni Hālisí, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻemau tuʻu takatakai ko ia he maka kalānite ʻokú ne fakaʻilongaʻi hono faʻitoká, naʻe fai leva ʻe ha faiako ha fakamatala ki he hisitōlia ʻo e moʻui ʻa Māteni Hālisí peá ne lau ʻene fakamoʻoni ʻoku hā he Tohi ʻa Molomoná pea fakahoko leva ʻene fakamoʻoni ki he moʻoní. Ne fakafanongo tokanga pē ʻa e kau talavoú, pea nau ala ki he fuʻu maka kalānité, mo fakalaulauloto ki he ngaahi lea kuo nau fanongo ki aí mo e ngaahi ongo kuo nau maʻú.

Ne fai leva ha kai hoʻatā fiefia ʻi ha paʻake ʻi Lōkani. Ne tākoto leva ʻa e kau talavoú ʻi he musie ʻo e temipale Lōkaní ʻo siofi hono ngaahi taua māʻolungá. Ne pulia fakavavevave hake ha ngaahi konga ʻao ʻi he tauá, ʻi hano teketekeʻi ʻe ha kiʻi havilivili. Naʻe akoʻi mai e taumuʻa ʻo e temipalé. Naʻe mahulu ange ʻa e ngaahi fuakavá mo e ngaahi talaʻofá ia ʻi he leá ʻataʻatā pē. Naʻe tōkaki he loto ʻo e toʻu tupu ko iá ha holi ke moʻui taau ke hū he ngaahi matapā ʻo e temipalé. Naʻe ofi mai ʻa Hēvani. Naʻe fakapapauʻi mai ai ne mau ako ʻa e meʻa naʻe totonu ke mau akó.

Uá, fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakahokó. ʻI he fakahā fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he vahe 107 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku tau lau ai ʻoku fakatupu ʻe he “akó” ʻa e “ngāué” ʻi heʻetau lau ʻo pehē “Tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ke ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí ʻi he faivelenga kakato.”6

ʻOku maʻu ʻe he tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻoku ʻi he fakatahaʻanga ko ʻení he pooni ha ui ke ngāue, ʻa ia ko ha ui ke fai hono lelei tahá ʻi he ngāue kuo vahe kiate iá. ʻOku ʻikai ha fatongia ia ʻe maʻulalo ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, he ʻoku takitaha ʻi ai pē honau ola taʻengata. Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Sione Teila: “Kapau he ʻikai ke ke fua totonu ho ngaahi uiuiʻí, te ke haʻisia ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e niʻihi ko ia naʻá ke mei fakamoʻui kapau naʻá ke fai ho fatongiá.”7 Pea ko hai ʻiate kitautolu ʻe fie haʻisia ki hano fakatoloi hano maʻu ʻe ha tangata ʻa e moʻui taʻengatá? Kapau ko e fiefia maʻongoʻongá ko e pale ia ʻo hano fakamoʻui ʻo e laumālie ʻe tahá, ta ko e toki meʻa fakamamahi moʻoni ia ʻe hoko mai kiate kinautolu ne hanga ʻe heʻenau ngāué ʻo fakatupunga hano taʻe fakatokanga pe taʻetokoniʻi ʻo ha fānau ʻa e ʻOtuá, peá ne tatali ai kae ʻoua ke toki haʻu ha tamaioʻeiki falalaʻanga ʻa e ʻOtuá.

ʻOku moʻoni e lea motuʻa ko ia ʻoku pehē: “Ko e lelei tahá pē ke tuku ki he ʻEikí ke ne fakaʻosi e toengá.”

Ko e konga lahi e tokoni ʻoku fai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fakahoko fakalongolongo mo taʻe fakahāhā ia. ʻE hanga ʻe ha fofonga malimali, lulululu fiefia, mo ha fakamoʻoniʻi fakamātoato ʻo e moʻoní, ʻo langaki hake ha moʻui ʻo liliu e natula ʻo e tangatá mo fakahaofi ha ngaahi laumālie pelepelengesi.

Ko e sīpinga ʻo e faʻahinga ngāue tokoni peheé, naʻe hoko ia ʻi he ngāue fakafaifekaú kia Suliasi mo Tolofī Fūseki, ʻa ia ne ui kinaua ke na ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu ʻe ua ʻi Pōlani. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Misa Fūseki ʻi Pōlani. Naʻá ne poto he lea fakafonuá. Naʻá ne ʻofa he kakaí. Ko e fefine ʻIngilani pē ʻa Sisitā Fūseki pea naʻe siʻi ʻene ʻilo ki Pōlani mo hono kakaí.

Ka ʻi heʻena falala ki he ʻEikí, naʻá na fakahoko ai ʻa hona fatongiá. Naʻe kei tuai e tūkunga ʻo e moʻuí, tuēnoa ʻa e ngāué pea mafatukituki hona fatongiá. Ne teʻeki ai ke fokotuʻu he taimi ko iá ha misiona ʻi Pōlani. Naʻe vahe ange ki he ongo mātuʻa Fūsekí, ke na teuteu e halá, kae lava ke fokotuʻu ha misiona pea lava ʻo uiuiʻi mo ha kau faifekau ke ngāue, akoʻi mo e kakaí, papitaiso mo ha kau ului, fokotuʻu mo ha ngaahi kolo pea langa mo ha ngaahi falelotu.

Naʻe ongoʻi lotofoʻi nai ʻa ʻEletā mo Sisitā Fūseki ʻi he hulutuʻa hona fatongiá? Halaʻatā. Naʻá na ʻiloʻi naʻe uiuiʻi kinaua ʻe he ʻOtuá. Naʻá na lotua ʻEne tokoní, peá na tukupā ke lotoʻaki ʻena ngāué. Naʻá na nofo ʻi Pōlani ʻi ha taʻu ʻe nima kae ʻikai ko e ua pē. Naʻe lavaʻi kotoa e ngaahi kaveinga ne u ʻosi fakalau atu ki muʻá.

Ne u ʻalu fakataha mo ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni, Hani B. Lingikā pea mo ʻEletā Fūseki ʻo fai ha fakataha mo e Minisitā ko ʻĀtama Uopata ʻo e puleʻanga Pōlaní, pea ne mau fanongo ki heʻene pehē, “ ʻOku talitali lelei heni homou siasí. Te mou lava ʻo langa ha ngaahi fale; ʻomi haʻamou kau faifekau. ʻOku talitali lelei kimoutolu ʻi Pōlani. Ko e tangatá ni,” mo ne tuhu pē kia Suliasi Fūseki, “kuó ne tokoni lelei ki homou siasí. ʻE lava ke mou fakamālō koeʻuhí ko ʻene tā sīpingá mo ʻene ngāué.”

Hangē ko e ongo mātuʻa Fūsekí, tau fakahoko muʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Pea te tau toki lava ke lea fakataha ai mo Suliasi mo Tolofī Fūseki pea mo e tangata Sāmé: “ʻOku haʻu hoku tokoní [mei he ʻEikí] ʻa ia ne ne ngaohi ʻa e langí mo e māmaní … : ko ia ʻokú ne tauhi koé ʻe ʻikai tulemohe ia. Vakai ko ia ʻokú ne tauhi ʻa ʻIsilelí ʻe ʻikai te ne tulemohe pe mohe.” 8

Tolú, aʻusia e tuʻunga ʻoku totonu ke ke aʻu ki aí. Naʻe naʻinaʻi ʻa Paula ki hono kaumeʻa ʻofeina ko Tīmoté, “Ke ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga mo e ʻofa, mo e [laumālie], tui mo e māʻoniʻoni.” 9

ʻOku ou tapou kiate kitautolu kotoa ke tau lotu ʻo fekauʻaki mo hotau takitaha fatongia, pea tau fekumi ke maʻu ha tokoni fakalangi, ke tau lavameʻa ʻi hono fakahoko ʻa e ngāue kuo ui kitautolu ke fakahokó. Naʻe pehē ʻe ha taha “ko hono ʻiloʻi ko ia ʻoku ʻi ai ha mālohi maʻolunga ange ʻi he meʻa ʻe lava ke fai ʻe he tangatá, ʻoku ʻikai ko hano fakasiʻia ia ʻo ha taha.”10 Ka kuo pau ke ne fekumi, tui, lotua mo ʻamanaki atu te ne maʻu ia. ʻOku ʻikai ha feinga fakamātoato mo faʻa lotua pehē ʻe taʻe tali mai: ko e tefitoʻi fakakaukau ia ʻo e tuí. ʻE hoko mai ha tokoni fakalangi kiate kinautolu ʻoku fekumi ki ai he loto fakatōkilaló.

ʻOku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e naʻinaʻi ʻokú ne fakamahino kotoa mai iá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “Ko ia, ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú.”11

Pea ko e tangata ʻulungāanga fēfē Ia? Ko e hā e sīpinga naʻá Ne tā ʻi Heʻene tokoní? ʻOku tau ako mei he Sione vahe 10:

“Ko au ʻa e tauhi leleí, ʻoku foaki ʻe he tauhí ʻene moʻuí koeʻuhí ko e fanga sipí.

“Ka ko ia ʻoku unga ki he ngāué, ka ʻoku ʻikai ko e tauhí, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaʻana ʻa e fanga sipí, ʻoku mamata ia ʻoku haʻu ʻa e ulofí pea siʻaki ʻa e fanga sipí kae hola: pea moʻua ia ʻe he ulofí, ʻo fakaheeʻi ʻa e fanga sipí.

“ʻOku hola ʻa e unga ngāué koeʻuhí he ko e unga ngāue pē ia, pea ʻoku ʻikai ʻofa ia ki he fanga sipí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “Ko au ʻa e tauhi leleí [ʻoku pehē ʻa ʻeku ʻilo ʻa ia ʻoku ʻaʻakú mo e ʻilo ʻe au ʻa kinautolú].

“[Hangē ʻoku ʻilo au ʻe he Tamaí, peá u ʻilo ʻa e Tamaí] ʻoku ou tukuhifo ʻeku moʻuí koeʻuhí ko e fanga sipí.”12

ʻE ngaahi tokoua, ʻofa ke tau ako e meʻa ʻoku totonu ke tau akó, fakahoko ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakahokó pea aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke tau aʻu ki aí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe hoko mai e ngaahi tāpuaki ʻo e langí. Te tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa. ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he Tokotaha ʻokú Ne ʻafioʻi e tō ʻa ha foʻi manupuná, ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí ne u maʻu ai ha tohi mei haku kaumeʻa fuoloa. Naʻá ne fai ʻene fakamoʻoní ʻi he tohí. ʻOku ou fie vahevahe atu ia he pooni, he ʻoku fakatātaaʻi mai ai e ivi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha taha ʻokú ne ako e meʻa ʻoku totonu ke ne akó, fai e meʻa ʻoku totonu ke ne fakahoko mo feinga maʻu pē ke aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke aʻu ki aí. Te u lau atu ha konga mei he tohi ʻa hoku kaumeʻa ko Teiloni B. Pōlapú, ʻa ia ne mālōlō he taʻu ʻe tolu kuohilí ʻi hono taʻu 90:

Ne u papitaiso ʻi hoku taʻu valú peá u maʻu ai e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻe ongo ʻaupito kiate au ʻa e lelei mo e malava ko ia ke hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tokoni ʻi he kotoa ʻeku moʻuí. Naʻe talamai te u toki maʻu pē e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kapau te u fai lelei pea te ne mavahe he taimi ʻe hū mai ai e koví ki heʻetau moʻuí. ʻI he ʻikai ko ia ke u ʻiloʻi e taimi te u fie maʻu ai ʻene ngaahi ueʻí mo e tatakí, ko ia ne u feinga ke moʻui taau ke ʻoua naʻa mole ʻa e meʻafoaki ko ʻení. Naʻe tuʻo taha ʻene fakahaofi ʻeku moʻuí.

Lolotonga e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, ne u hoko ai ko ha tangata ʻenisinia—meʻafana ʻi ha vakapuna fakakautau B-24 ʻi he Pasifiki Tongá. Naʻe fai mai ha fanongonongo he ʻaho ʻe taha ko e puna ʻohofi fakakautau lōloa taha ʻe fakahokó, ko hano fakaʻauha ʻo ha fale kumiʻanga lolo. Naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié te u ʻalu he puna ko ʻení pea he ʻikai ke mole ʻeku moʻuí. Ko e taimi ia ne u palesiteni ai he kulupu ʻa e kau sōtia Siasí.

Naʻe fakalilifu e taú ʻi heʻemau puna ʻi Puenó. Naʻe tau homau vaká ʻi ha ʻū vakapuna ʻa e filí pea vela pea naʻe talamai ʻe he pailaté ke mau puna. Ko au ne puna fakamuimuitahá. Naʻe fanaʻi kimautolu ʻe he kau pailate ʻa e filí ʻi heʻemau tō hifó. Naʻe faingataʻa ke puhi ʻa e kiʻi vaka leta fakahaofi moʻuí. Ko ia ne kamata ke u toutou meleuku ʻi he vaí pea ofi ke u melemo ʻo pongia. Ne u ake hake ʻo kaila, ‘ ʻE ʻOtua fakahaofi au!’… Ne u toe feinga ke puhi e kiʻi vaka letá pea naʻe ola lelei. Ne u puhi pē ha ʻea feʻunga ki ai ke u lava ʻo tētē, pea ne u vilo hake leva he funga vaká kuó u ongosia ke u toe ngaue.

“Ne feʻunga mo ha ʻaho ʻe tolu ʻemau tētē pē he feituʻu ʻo e filí pea ʻātakaiʻi kimautolu ʻe ha ʻū vaka pea mo ha ʻū vakapuna mei ʻolunga. Naʻe fakamisiteli pe ko e hā naʻe ʻikai ke nau lava ai ʻo sio ki he fanga kiʻi vaka lanu engeenga ʻi he fukahi vaí. Naʻe tō mai ha matangi pea aʻu e māʻolunga ʻo e peaú ki he fute ʻe tolungofulú ʻo ne haveki homau fanga kiʻi vaká. Ne ʻosi mo ha ʻaho ʻe tolu ʻemau hala meʻakai pe vai. Naʻe kole mai e niʻihi kehé ke u lotu. Ne u tali ange kuó u ʻosi lotu pea ʻe fakahaofi kimautolu. Ne mau sio ki hamau vakauku he efiafi ko iá, pea ne mau pehē ko ʻene haʻú ke fakahaofi kimautolu, ka naʻe fakalaka hake pē ia ʻo ʻalu. Naʻá ne toe fai e meʻa tatau pē he pongipongi hono hokó. Ne mau ʻiloʻi ko e ʻaho fakaʻosi pē ia ʻene ʻi he feituʻú. Naʻe hoko mai ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ‘ ʻOkú ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. Fekau ki he vakaukú ke haʻu ʻo ʻave kimoutolu.’ Ne u lotu fakalongolongo leva, ‘‘ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, tafoki mai ʻo ʻave kimautolu.’ Hili mei ai ha ngaahi miniti siʻi, ne nau fakalavalava hake homau tafaʻakí. ʻI heʻeku aʻu ki he funga vaká, naʻe pehē mai e kapitení, “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe founga fēfē ʻemau maʻu kimoutolú, he naʻe ʻikai ke mau kumi kimoutolu.” Ka naʻá ku ʻiloʻi ia ʻe au.13

ʻOku ou tuku atu ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻoni e ngāue ʻoku tau kau ki aí. Ko e Eikí ʻoku ʻi he fohe ʻulí. ʻOfa ke tau muimui maʻu pē kiate Ia, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakamātoato moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. ʻIsikeli 36:26–28.

  2. Filipai 3:13–14.

  3. Hepelū 12:1–2.

  4. Stephen L Richards ʻi he Conference Report, Ap. 1937, 46.

  5. Harold B. Lee, Stand Ye In Holy Places (1974), 255.

  6. T&F 107:99.

  7. John Taylor, “Discourse,” Deseret News, Aug. 7, 1878, 2.

  8. Saame 121:2–4

  9. 1 Tīmote 4:12.

  10. Stephen L. Richards, ʻi he Conference Report, Oct. 1937, 10.

  11. 3 Nīfai 27:27.

  12. Sione 10:11–15.

  13. Tohi fakafoʻituitui; toki tānaki atu e fakamamafá.