2008
Ko e Siví
Nōvema 2008


Ko e Siví

Naʻe ʻikai lava ʻe he kau fakatangá pe ko e kau sōtiá ʻo fakatafoki e Kāingalotú mei he meʻa ne nau ʻiloʻi ʻoku moʻoní.

ʻĪmisi
Boyd K. Packer

Ko ‘eku taumuʻá ke fakahaaʻi atu kuo teuteu maʻu pē ʻe he ʻEikí ha founga malu ki he ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku tau moʻui he “kuonga fakatuʻutāmaki” ko ia naʻe kikiteʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻe hoko he ngaahi ʻaho fakaʻosí. 1 Kapau ʻoku tau fie malu fakafoʻituitui, fakafāmili pea pehē ki he Siasí, kuo pau ke fakafou ia ʻi he “talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí.”2

ʻI he ʻaho 24 ʻo Siulai 1849, ko e lava ia e taʻu ʻe ua ʻo e tūʻuta ʻa e Kāingalotú ki he teleʻá. Ne faifai pea nau tauʻatāina hili ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo hono fakamamahiʻi mo fakatangaʻi kinautolú. Ko ha ʻuhinga ia ke fai ai ha kātoanga fakafiefia.

Ka ʻi he ngaahi taimi fakamamahi he ngaahi taʻu kimuʻa ange aí, naʻe lau māhina e faingataʻaʻia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, lolotonga iá ʻoku tuli ʻe he kau fakatangá ʻa e Kāingalotú mei honau ngaahi ʻapí. ʻOku ʻikai fenāpasi lelei ʻa e ongo foʻi lea ko e tauʻatāiná [lipetií] pea mo e fale fakapōpulá.

Naʻe tangi ʻa Siosefa ʻo pehē:

“‘E ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻa ho fufūʻangá?

“ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú, pea ʻafio ʻa ho fofongá, ʻio, ʻa ho fofonga maʻá, mei he ngaahi langi taʻengatá ki he ngaohikovia ʻo ho kakaí pea mo hoʻo kau tamaioʻeikí, pea ongo ki ho telingá ʻa ʻenau ngaahi tangí?”3

Naʻe feinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke maʻu ha tataki, pea naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kāingalotú ke nau kumi totongi huhuʻi mei he kau fakamāú, kōvaná pea mo e palesiteni he taimi ko iá.4

Naʻe ʻikai tali ʻenau ngaahi tangi ki he kau fakamāú. ʻI he kei moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe laka hake he tuʻo 200 hono ʻave ia ki he fakamaauʻangá ʻi ha ngaahi tukuakiʻi loi. Ka naʻe ʻikai ʻaupito halaia ʻi ha taha ʻo kinautolu.

ʻI he taimi ne nau kumi huhuʻi ai meia Kōvana Pōkesi ʻo Mīsulí, naʻá ne tuku mai ha fanongonongo: “Kuo pau ke tau lau e kau Māmongá ko hotau fili pea kuo pau ke fakaʻauha kotoa pe kapusi kinautolu mei he vahefonuá, ʻo kapau ko e meʻa ia ʻe lelei ki he kakaí.”5 Naʻe kamata ai ha ngaahi tōʻonga angakovi mo fulikivanu fau.

Naʻa nau tangi kia Palesiteni Mātini Veni Piuleni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ka naʻá ne tala ange, “ ʻOku totonu hoʻomou taumuʻá, ka he ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa maʻamoutolu.”6

Te u lau atu e ngaahi palakalafi fakamuimuitaha ʻo ʻenau tohitangi hono tolu ne fakahū ki he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití:

“Kuo taulōfuʻu moʻoni ʻemau mamahí mo e faingataʻaʻiá, ʻo fuʻu tōtuʻa ia he meʻa ʻoku taau ke fai ki he tangatá, pea lahi faufaua ia ki ha kau tangataʻifonua/fefineʻifonua ʻAmelika ke nau kātekina loto pē mo taʻe lāunga. Kuo taʻu lahi ʻeni siʻemau toʻe ʻi he malumalu ʻo e pule fītaʻá mo e fakafepakí. Kuo kaihaʻasi homau kelekelé mo ʻemau koloá ʻo mei feʻunga mo ha paʻanga ʻe ua miliona. Kuo tuli kimautolu ke tāmateʻi ʻo hangē ha fanga manu kaivaó. Kuo mau mātā hono tāmateʻi ʻe homau kau fakatangá ʻa ʻemau ngaahi tamai toulekeleka ne nau kau he Tau Fakalotofonuá pea pehē ki siʻemau fānau tonuhiá foki. Kuo mau mātā ʻa hono tāpalasia mo ngaohikovia ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo e kau tangataʻifonua ʻo ʻAmeliká ʻi ha founga taʻe fakalotu moʻoni, pea kuo mātā hano tuli ʻo ha toko taha mano nima afe, ko ha kakai tangata, fafine, mo e fānau, ʻe ha kau tangata kuo fakamahafu ʻi he lolotonga e haʻahaʻa ʻo e faʻahitaʻu momokó mei honau ngaahi ʻapí mo e māfaná ke nau ō ki ha fonua muli taʻe ʻi ai ha paʻanga pe ko ha maluʻi. ʻI he lolotonga ʻemau tofanga ʻi he ngaahi tūkunga fakamamahi kotoa ko ʻení, ko ia ʻoku mau fakatangi atu ai ki he ngaahi fakataha tokoni māʻolunga ʻo hotau puleʻangá ʻo tautapa atu he loto fakatōkilalo ki he kau Senató mo e kau Fakafofonga ʻo ha kakai maʻongoʻonga mo tauʻatāina, ke mou tokoni mai ke huhuʻi mo maluʻi kimautolu.

“Fanongo mai! Mou fanongo muʻa ki he fakatangi ʻoku fai atu ʻe ha kau tangataʻifonua mo e fefineʻifonua ʻe lauiafe ʻo ʻAmeliká, ʻa ia ʻoku mau tautoʻe atu ʻi hono kapusi kimautolú … ! Fanongo mai! Mou fanongo muʻa ki he tangi mo e tangilāulau mamahi ʻa e kau uitou mo e kau paea kuo fakapoongi fakamāʻata honau ngaahi husepānití mo e tamaí ʻi he fonua ʻoku kapapuna laukau ai ʻa e … ʻīkalé! ʻOua muʻa naʻa tohi ʻi he lekooti ʻoku tauhi ʻi he puleʻangá … naʻe fakatangi atu ʻa kinautolu kuo kapusí ni ke maʻu ha maluʻi mo ha totongi huhuʻi meiate kimoutolu, ka naʻe iku launoa pē ia. ʻOku ʻi homou mafaí ke fakahaofi kimautolu mo homau uaifí mo ʻemau fānaú mei he lilingitoto ʻoku toutou hoko ʻi Mīsulí, pea ke mou tokoni ke fakafiemālieʻi moʻoni ʻa e ongoʻi ilifia ʻa ha kakai kuo fakatangaʻi mo kafó, pea ko e lotu ia ʻoku tautapa ki ai ʻa kimautolu ʻoku fakatangi atú.”7

Naʻe ʻikai ha ongoʻi fakaʻofaʻia, pea naʻe ʻikai tali ʻenau kolé.

ʻI he 1844, ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa Kōvana Tōmasi Footi ʻo ʻIlinoisí, naʻe fanaʻi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono tokoua ko Hailamé ʻo na mālōlō ʻi he Pilīsone Kātesí. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga te ne ala fakamatalaʻi ʻa e mamahi mo e faingataʻaʻia ne kātekina ʻe he Kāingalotú.

Ko ia ʻi he ʻaho 24 ko ʻeni ʻo Siulai ʻo e 1849, ʻi he faifai pea nau tauʻatāina mei he fakatangá, ne nau palani ai ha kātoanga fakafiefia.8

Ko e meʻa kotoa pē naʻe maʻu ʻe he Kāingalotú, ne nau kauvaha mai mo ia ʻi ha maile ʻe lauafe (kilomita ʻe 1, 600) ʻi ha saliote ne toho tangata pe saliote fale. Naʻe toe ha taʻu ia ʻe 20 pea toki aʻu atu ʻa e lēlué ki Sōleki Siti. Ka neongo e siʻi fau e meʻa ke nau ngāueʻakí, naʻe kei vilitaki pē ʻa e kāingalotú ia ʻe hoko ʻa e kātoanga ko ʻení ko hano fakahaaʻi fakaʻeiʻeiki ia ʻo e ngaahi ongo ne nau maʻú.

Naʻa nau langa ha kiʻi fale ʻakau ʻi he Temipale Sikueá. Ne nau fokotuʻu leva mo ha fuʻu pou naʻe fute ʻe 104 (mita ʻe 32) hono māʻolungá. Naʻa nau ngaohi leva mo ha fuʻu fuka fakafonua lahi naʻe fute ʻe 65 (mita ʻe 20) hono lōloá pea nau haʻihaʻi ia ki he tumuʻaki ʻo e fuʻu pou ko ʻení.

Mahalo pē ʻe ngali taʻemahino ia kiate kitautolu, ka naʻa nau fili ʻa e mateakiʻi fonuá mo e tauhi tōnunga ki he puleʻanga tatau pē ko ia naʻe fakafisi ke tokoni kiate kinautolú, ke hoko ia ko e kaveinga ʻo e ʻuluaki kātoanga ko ʻení. Ko e hā nai e meʻa ne nau fakakaukauʻí? Kapau ʻe mahino kiate kimoutolu ʻa hono ʻuhingá, ʻe mahino leva kiate kimoutolu ʻa e mālohi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí.

Naʻe ifi ʻenau kau ifí ʻi hono taki mai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ha laka fakaholomamata ki he Temipale Sikueá. Naʻe muimui ʻiate ia ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Fitungofulú.

Pea naʻe hoko mai leva ai ha kau talavou ʻe toko 24 kuo nau tui talausese hina; kote ʻuliʻuli; haʻihaʻi mo ha holoholo hinehina honau uma toʻomataʻú, pea tui mo ha tatā pe kalauni ʻi honau ʻulú pea ʻai mo ha heletā ʻi honau tafaʻaki toʻohemá. ʻI honau nima toʻomataʻú, neongo e lahi e meʻa ne nau mei fili ke toʻó, naʻa nau toʻotoʻo ai e Fanongonongo ʻo e Tauʻatāiná mo e Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe lau ʻe ha taha ʻo e kau talavou ko iá ʻa e Fanongonongo ʻo e Tauʻatāiná.

Ne hoko mai ai mo ha kau finemui ʻe 24 ne teunga hina, pea haʻihaʻi mo ha holoholo lanu pulū ʻi honau uma toʻomataʻú pea tui mo ha matalaʻi lose hinehina honau ʻulú. Naʻa nau takitaha toʻotoʻo mai ha Tohi Tapu mo ha Tohi ʻa Molomona.

Ka neongo ia, ko e meʻa naʻe fakaofo taha ʻi heʻenau fili ke kaveinga ʻaki e mateakiʻi fonuá, ko e niʻihi ko ia ne hokó: naʻe muimui mai ai ha kau sōtia toulekeleka ʻe toko 24 (he naʻe ui peheʻi kinautolu) ʻo taki mai ʻe Pēteliake ʻAisake Mōili. Naʻe ui kinautolu ko e kau Silver Greys[Kau ʻUlu Silivá]—ne nau ʻosi aʻu kotoa pē ʻo taʻu 60 pe lahi ange ai. Naʻe toʻo mai ʻe he tokotaha kotoa pē ha tokotoko naʻe vali lanu kulokula pea haʻihaʻi ʻi ʻolunga ha loufau hinehina. Naʻe toʻo mai ʻe ha taha ʻa e Fuka ʻo ʻAmeliká. Naʻe hoko e kau tangatá ni ko e fakaʻilonga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia naʻe “‘i ai talu mei he kamataʻangá ʻi he teʻeki ai ke ʻi ai ʻa māmaní,”9 pea kuo toe fakafoki mai ʻi he kuonga fakakōsipelí ni.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú kuo fakahā ange ʻe he ʻEikí ke nau “fakaongoongo ki he ngaahi tuʻi, kau palesiteni, kau pule, mo e kau fakamaau fakapuleʻanga ʻi he talangofua, fakaʻapaʻapaʻi mo poupou ki he laó.”10 Ko e fekau ko ia ne fakahā mai he taimi ko iá, ʻoku kei moʻoni pē ia ki hotau kāingalotú he ʻahó ni ʻi he puleʻanga kotoa pē. Kuo pau ke tau hoko ko ha kau tangataʻifonua mo e fefineʻifonua tauhi lao mo moʻui taau.

Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí kiate kinautolu, “Kuó u fokotuʻu … ʻa e Konisitūtone ʻo e fonua ko ʻení, ʻi he nima ʻo e kau tangata poto ʻa ia naʻá ku fokotuʻu hake ki he taumuʻa pē ko ʻení.”11

Pea ʻi ha veesi ʻe taha ne fakahā ange ai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu “ʻoku ʻikai totonu ke pōpula ha tangata ki ha toko taha kehe.”12 Ko ia ne ʻikai ai ke nau tali ke ʻi ai ha nofo pōpula pe hopoate. Ko ha meʻa ʻeni ia naʻe ʻita ai ʻa e kakai ne nau nofo ʻi Mīsulí.

Pea ko ia ʻi he ʻaho ʻo e kātoanga fakafiefia ko iá ʻi he 1849, naʻe fakafofongaʻi ai ʻe ʻEletā Fineasi Lisiate, ha kau toulekeleka ʻe toko uofulu mā fā ʻo ne fai ha lea fekauʻaki mo ʻenau ʻofa mo mateakiʻi fonuá.13 Naʻá ne lea ʻo kau ki he fie maʻu ke nau akoʻi ʻa e mateakiʻi fonuá ki heʻenau fānaú pea ke nau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tauʻatāiná. Hili haʻane fakamatala nounou ki he ngaahi faingataʻa ne nau fekuki mo iá, naʻá ne pehē leva:

“ʻE kāinga mo e kaungāmeʻa, ʻa kitautolu kuo moʻui ʻi he taʻu ʻe onongofulú, kuo tau mātā ʻa e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ʻi hono nāunaú pea tau ʻilo ʻa e fakamamahi fulikivanu ne tau foua ʻi he pule kovi mo taʻefaitotonú, ka ʻoku kei taʻeliliua pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni haohaoa ia ʻo hotau Konisitūtone ʻoku tau laukauʻakí… .

“… ʻI he tukuʻau mai ʻa e laumālie ʻo e tauʻatāiná pea mo e māfana ʻo e mateakiʻi fonuá mei heʻetau ngaahi tamaí, tau ʻohifo muʻa ia [taʻe toe filioʻi] ki hotau hakó.”14

Mahalo ʻe fakakaukau ha taha, ʻe feinga sāuni e Kāingalotú koeʻuhí he ko ha natula fakaetangata ia ke fai, ka naʻe ʻi ai ha meʻa ia ne mālohi ange ʻi honau natula fakaetangatá.

Naʻe fakamatala ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakaekakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá; he ko e vale ia kiate ia; pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia he ʻoku ʻilo fakalaumālie pē ia… .

“… ʻOku tau maʻu ʻa e finangalo ʻo Kalaisí.”15

Naʻe hanga ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo fakamatalaʻi mai ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi onoʻahó, ko ha kau muimui kinautolu ʻo Kalaisi.

Kapau ʻe lava ʻo mahino kiate kimoutolu ha kakai kātaki fuoloa, faʻa kātaki, faʻa fakamolemole mo anga faka-Kalisitiane pehē hili ʻenau faingataʻaʻia mo mamahí, ta kuó ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ʻikai ke nau tukulotoʻi ʻa e sāuní, ka naʻe tōkaki ʻiate kinautolu ʻa e fakahaá. Naʻe ʻosi tofa honau halá ʻe he ngaahi akonaki ʻoku kei maʻu he ʻahó ni ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Kapau ʻe lava ʻo mahino kiate kimoutolu ʻa e ʻuhinga ʻe lava ke nau kātoanga fakafiefia ai ʻo hangē ko ia ne nau faí, ʻe mahino leva kiate kimoutolu ʻa e ʻuhinga ʻoku tau tui ai ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná, “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malangaʻi ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”16

Pea ko ia ʻoku tau akoʻi mo moʻuiʻaki ai ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí17 ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻi he kuonga fakatuʻutāmaki fau ko ʻení.

Naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe tolu he kātoanga ko ia ne fai he 1849 naʻe fakatou hoko ko ha fakataipe mo ha kikite: ʻuluakí, ko hono toʻo ʻe he kau talavoú ʻa e Konisitūtone mo e Fanongonongo ʻo e Tauʻatāiná; uá, naʻe toʻotoʻo ʻe he finemui taki taha ha Tohi Tapu mo ha Tohi ʻa Molomona; pea fakaʻosí ko e kau tangata toulekeleká—ʻa e [Kau ʻUlu Silivá]—naʻe fakalāngilangiʻi kinautolu ʻi he laka fakatē ko iá.

Hili e polokalamá, ne nau fai ha kātoanga kai ʻi ha ʻū tēpile. Naʻe lau ngeau e kau kumi koula ne fakaafeʻi ki aí pea pehē mo ha kau ʻInitia ʻe toko 60.

Hili iá, ne nau foki leva ʻo ngāue.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻIongi, “Kapau ʻe tukunoaʻi kitautolu ʻe he kakai ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi ha taʻu ʻe hongofulu, he ʻikai ke tau kole ʻe kitautolu ha faʻahinga meʻa meiate kinautolu.”18

Hili ha taʻu ʻe valu mei he kātoanga ne fai he 1849, naʻe toe haʻu e Kāingalotú ki he Kenioni Kōtoniuti Lahí ke toe fakamanatu ʻa e ʻaho 24 ʻo Siulaí. Naʻe ʻi ai ha kau tangata heka hoosi ʻe toko fā ne nau omi ke fakahā mai ʻoku ʻi ai ha kau sōtia ʻe toko 2,500 ʻi he konga fonua tokaleleí. Ko e kau tau ia ʻa e ʻIunaiteti Siteití naʻe taki mai ʻe Kēnolo ʻAlapeti Senē Sonisoni ʻi hono tuʻutuʻuni mai ʻe Palesiteni Sēmisi Piukēnani ke nau fakaʻauha ha kau angatuʻu Māmonga, ka naʻe ʻikai ha kakai pehē ia.

Naʻe tuku leva e nofo ʻapitanga ʻa e Kāingalotú ka nau foki ki honau ʻapí ʻo teuteu ke maluʻi kinautolu. Naʻe ʻikai ke nau hola, ka naʻe fakahā ange ʻe Palesiteni ʻIongi, “Kuo ʻikai ke tau maumauʻi ha lao, pea ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke tau fai pehē ai, pea ʻoku ʻikai ke tau taumuʻa pehē; ka ko e meʻa ki he haʻu ha faʻahinga puleʻanga ke fakaʻauha ʻa e kakaí ni, ʻofa ke tokoni mai ʻa e ʻOtua Māfimafí ke ʻoua naʻa nau aʻu mai ki heni.”19

Naʻe tanu ʻe heʻeku ongo kui uá ha taha ʻo ʻena fānaú ʻi he fonongaʻanga mei he Hihifo Mamaʻó he taimi naʻe tuli ai kinautolu ki Nāvuú, pea tanu ha taha ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó he taimi naʻe tuli fakahihifo ai kinautolú.

Naʻe ʻi ai ha taha ʻo ʻeku kuifefine uá, ʻi heʻene kei finemuí, naʻá ne teke ha saliote toho tangata ʻi he matāfanga fakatonga ʻo e Vaitafe Palatí. Ne nau hiva:

[Te tau maʻu ʻa e fonua kuo teuteu ʻe he ʻOtuá moʻotautolú

ʻI he feituʻu mamaʻo ʻo e Hihifó,

ʻA ia he ʻikai fakamamahiʻi pe fakailifiaʻi ai kitautolu ʻe ha taha;

Pea ʻe faitāpuekina ai e Kāingalotú].20

Naʻe lava ke nau sio atu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé, ki he fetapaki mai e huelo ʻo e laʻá ʻi he peioneti ʻo e meʻafana ʻa e kau sōtiá.21

Naʻe fakatau ʻe heʻeku kui fefine hono uá ʻi Seni Luisi ha kiʻi pine ʻo e fuka ʻAmeliká. Naʻá ne tui ia ʻi hono kofú ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

Naʻe ʻikai lava ʻe he kau fakatangá pe ko e kau sōtiá ʻo fakatafoki e Kāingalotú mei he meʻa ne nau ʻiloʻi ʻoku moʻoní. Naʻe fai ha alea mo ha felotoi, pea ʻosi ai pē mo e Tau ʻo ʻIutaá (ʻa ia naʻe ui kimui ko e foʻi Tōʻanga ʻa Piukēnaní).

ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi fakahā tatau pē pea pehē ki ha palōfita. ʻI he taimi naʻe pekia ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe fetongi ia ʻe ha taha kehe. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e founga fetongitongi ko iá he ʻahó ni.

ʻI he konifelenisi lahi he māhina ʻe ono kuohilí, naʻe hikinimaʻi ai ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni hono 16 ʻo e Siasí, ʻi ha māhina pē ia ʻe nima kimuʻa pea hoko hono taʻu 81. Naʻá ne fetongi ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia ne pekia ʻi hono taʻu 98.

ʻE meimei ke taukei maʻu pē ʻa e kau taki matuʻotuʻa ʻo e Siasí, ko e tupu mei he ngaahi taʻu lahi fau ʻo e teuteú.

ʻOku ngali pē ʻa Palesiteni Monisoni ia pea mo e ngaahi faingataʻa ʻo hotau kuongá. ʻOku poupouʻi ia ʻe ha ongo tokoni pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ko e kau Palōfita, kau Tangata Kikite mo e Kau Tangata Maʻu Fakahā kotoa ʻa kinautolu.

ʻOku kei ngāue tōtōivi pē ʻa e Lusefā tatau ko ia naʻe kapusi mei he ʻao ʻo ʻetau Tamaí. Te ne hanga mo ʻene kau ʻāngelo ne muimui kiate iá, ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi e ngāue ʻa e ʻEikí mo fakaʻauha ia ʻo kapau te ne lava.

Ka te tau nofo maʻu pē ʻi he halá. ʻI heʻetau hoko ko e fāmili mo e siasí, te tau fakamaʻunga ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ʻení. Kuo pau ke tau hanga atu ki muʻa ʻi he tui. Ko e hā pē ha meʻa ʻoku toka mei muʻá, neongo kuo pau ke lahi, ka kuo pau ke tau faivelenga mo tuʻu maʻu.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, naʻe uiuiʻi ʻa Tōmasi S. Monisoni ʻi he fakahā.

“Kuo fokotuʻu ʻa e fuka ʻo e moʻoní; he ʻikai lava ʻe ha nima taʻe maʻa ke taʻofi e fakalakalaka ʻa e ngāué” (History of the Church, 4:540). ʻOku fiefia maʻu pē ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, 2 Tīmote 3:1–7.

  2. Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:3.

  3. T&F 121:1–2.

  4. Vakai, T&F 101: 86–88.

  5. History of the Church, 3:175.

  6. martin Van Buren, ʻi he Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Records of Lorenzo Snow, (1884), 77.

  7. Toʻo mei he Biography, 152–153.

  8. Vakai, Biography, 95–107.

  9. T&F 76:13.

  10. Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:12.

  11. T&F 101:80.

  12. T&F 101:79.

  13. Biography, 100

  14. Phineas Richards ʻi he Biography, 102–104.

  15. 1 Kolinitō 2:14, 16.

  16. 2 Nīfai 25:26.

  17. Vakai, T&F 1:30.

  18. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Sept. 23, 1857, 228.

  19. Deseret News, Sept. 23, 1857, 228.

  20. Ngaahi Himí, fika 18.

  21. Vakai, “By Handcart to Utah: The Account of C.C.A. Christensen,” Nebraska History, vol. 66, no. 4, winter 1985, p. 342.