Laipelí
Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié


“Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
huelo ʻo e māmá ʻoku fou mai ʻi he ngaahi ʻaó

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié

Ko e feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e ngaahi laumālié ʻi he vahaʻataimi ʻo ʻetau maté mo e toetuʻú

Kuó ke fifili nai ki he meʻa ʻoku hoko hili ʻetau maté? ʻOku akoʻi mahino mai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e moʻui ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ko e meʻa pē ia ʻoku ngata aí. Naʻe ʻi ai hotau sino fakalaumālié kimuʻa pea fāʻeleʻi kitautolú pea ʻe hokohoko atu ke moʻui hili ʻetau maté. Hili ʻa e maté, ʻoku tau ō ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ke tatali ai ki heʻetau toetuʻú. ʻOku toe akoʻi foki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Koeʻuhí ʻoku mahuʻinga ʻa e laumālie kotoa pē ki he ʻOtuá, naʻe ʻomi ai ʻe Sīsū Kalaisi ha founga ke fakamoʻui ai ʻa kinautolu naʻe pekia teʻeki maʻu ha faingamālie ke maʻu ʻa e ongoongoleleí.

Ko e Hā ʻa e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié?

Ko e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻa e feituʻu ʻoku nofo fakataimi ai ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kau pekiá lolotonga ʻenau tatali ki he toetuʻú. Ko e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻoku kau fakatouʻosi ki ai ʻa palataisi mo e fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he niʻihi fakafoʻituitui ko ia naʻe ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ʻi he moʻui fakamatelié ke tali ʻa e ongoongoleleí mo maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí: Palani ʻo e Fakamoʻuí, Toetuʻú, Ngaahi Ouau Fakafofonga maʻá e Kau Pekiá, Kau ʻi he Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

Konga 1

‘Oku ‘i Ai ha Moʻui ‘i he Hili ‘a e Maté

ʻĪmisi
Taʻahine ʻokú ne tuku ha ngaahi matalaʻiʻakau ʻi ha faʻitoka

ʻOku hoko fakataha mai ʻa e mālōlō ʻa ha kaungāmeʻa pe ʻofaʻangá mo e loto-mamahí mo e faingataʻaʻiá. Lolotonga ʻetau tengihia e mole ʻa e niʻihi kehé ko ha konga ia ʻo ʻetau aʻusia fakamatelié, ʻoku fakahā ʻe he folofolá naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e “huhu ʻo e maté” ʻo fakafou ʻi Heʻene Toetuʻu mei he maté (Mōsaia 16:8; ʻAlamā 22:14; Molomona 7:5). Koeʻuhí naʻe vete ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, ko ia ai te tau toe moʻui kotoa pē (vakai, ʻAlamā 11:42–43). ʻI he taimi ʻoku tau mate aí, ʻoku mavahevahe leva hotau sino fakamatelié mo hotau sino fakalaumālié. Ko hotau sino fakalaumālié “ʻoku vaheʻi ia ki ha feituʻu ʻo fakatatau ki [heʻetau] ngāué mo e angatotonu pe taʻe-angatotonu, ke tatali ai ki he toetuʻú.”1 (Vakai, ʻAlamā 40:11–13.)

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Uetafooti T. Keleitoni: “ʻOku vakai ʻa e māmaní ki he fanauʻí mo e maté ko e kamataʻangá mo e ngataʻangá ia. Ka ʻoku tuʻunga ʻi he palani māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻetau ʻiloʻi ko e fanauʻí mo e maté ko ha ongo makamaile ia ʻo ʻetau fononga ki he moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.”2 ʻE teuteuʻi fēfē nai koe ʻe he fakakaukau ko ʻení ki he taimi ʻoku mate ai ha taha ʻokú ke ʻofa aí?

  • Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:51–55, 57. Fakakaukau ki ha taimi naʻe mate ai ha taha ʻokú ke ʻofa ai. Naʻe tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he ʻilo naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e ʻilo ko iá ke fakamālohia ʻa e niʻihi kehe ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e molé mo e maté?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maheni mo e fakakaukau ʻo e ngaahi sino fakalaumālié, te ke ala fakaʻaongaʻi ha kofunima ke fakafofongaʻi ʻa e sino fakamatelié mo ho nimá ke fakafofongaʻi ha laumālie. Tui ho nimá ki he kofunimá pea fakamahinoʻi ange ko e kofunimá ʻoku “moʻui” pē ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ʻa e nimá. Hili iá pea toʻo ho nimá ki tuʻa pea fakamatalaʻi ange ʻoku hokohoko atu ke moʻui ʻa e nimá neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he kofunimá. Te ke lava leva ʻo toe tui ʻa e kofunimá pea fakamatalaʻi ange hili ʻetau toetuʻú, he ʻikai toe mavahevahe hotau laumālié mo hotau sinó. (Vakai, ʻAlamā 11:45.)

Ako lahi ange

Konga 2

Ko e Hā ʻOku Tau ʻIlo fekauʻaki mo e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié?

ʻĪmisi
Ngeʻesi fonualoto

ʻI heʻetau maté, ʻoku ʻalu hotau sino fakalaumālié ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻI he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ko e ngaahi laumālie ʻoku māʻoniʻoní “ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahi” (ʻAlamā 40:12). “[Ko] kinautolu kuo nau mate ʻi heʻenau ngaahi angahalá, teʻeki te nau ʻilo ki he moʻoní, pe ko ʻenau maumau-fonó, ʻo nau fakafisinga ʻa e kau palōfitá,” ko e ngaahi laumālie kinautolu ʻi he fale fakapōpulá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:32; vakai foki, 1 Pita 3:18–20).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • ʻE lava ke maʻu ʻe he ngaahi laumālie ʻoku ʻi he fale fakapōpulá ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka ʻoku faʻa ui ʻa e tuʻunga ʻo e ngaahi laumālie ʻe niʻihi ʻi he fale fakapōpulá ʻi he folofolá ko “heli,” pe ko e feituʻu fakataimi ʻoku mamahi ai ʻa e taʻe-angatonú mo kinautolu he ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongoleleí kae ʻoua kuo nau toetuʻu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:81–85). Ko kinautolu ʻoku nau fili ke ʻoua te nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pe tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te nau mamahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá kimuʻa pea fakahaofi kinautolu ki ha puleʻanga ʻo e nāunau ʻi he taʻengatá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16–18). ʻE tokoni fēfē nai ʻa e potufolofola ko ʻení ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e aʻusia ʻa kinautolu ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié?

  • Ko e ngaahi laumālie ʻi palataisí, ko e ngaahi laumālie ia ʻo e kau māʻoniʻoní ʻa ia “ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, … ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahí” (ʻAlamā 40:12). ʻOku fakatupulaki fēfē nai ʻe he moʻoni ko ʻení hoʻo holi ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo moʻui māʻoniʻoní?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá fekauʻaki mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, tā ha kōlomu ʻe ua ʻi ha laʻipepa pea fakahingoa ʻa e tafaʻaki ʻe taha ko e “Māʻoniʻoni” pea taha ko e “Faiangahala.” Ako leva ʻa e ʻAlamā 40:6–14 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:12–14, 20–22. Aleaʻi ʻa e meʻa naʻá ke maʻu ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení.

Ako lahi ange

Konga 3

ʻOku Malangaʻi ʻa e Ongoongoleleí ʻi he Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié

ʻĪmisi
finemui

Kuó ke fakakaukau nai ki he meʻa ʻoku hoko ki he kakai ʻoku mate teʻeki ai ke nau fanongo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pe ʻikai maʻu ha faingamālie ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí? Kuo teuteu ʻe ha Tamai Hēvani poto mo ʻofa ha founga ke foki kotoa ai ʻEne fānaú ʻo nofo mo Ia ʻo kapau te nau fili ke fai ia. Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kāingalotu ʻo e Siasí, “Tuku ke lea atu ʻa e kau pekiá ʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻo e fakafetaʻi taʻengata ki he Tuʻi ko ʻImanuelá, ʻa ia naʻá ne tuʻutuʻuni ʻi he teʻeki ai ke ʻi ai ʻa e māmaní, ʻa e meʻa te tau lava ai ʻo huhuʻi ʻa kinautolu mei honau fale fakapōpulá; he kuo pau ke tauʻatāina ʻa e kau pōpulá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 128:22).

Naʻe mamata ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he 1918, ki ha mata meʻa-hā-mai fakalangi ʻo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he fakaikiiki ʻo e meʻa-hā-mai ko iá, ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138, ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he founga naʻe ʻai ai ʻe Sīsū Kalaisi ke malava ʻa kinautolu ʻoku pōpula ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ʻo ako ʻa e ongoongoleleí, fakatomala, mo maʻu ʻa e ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:16–19, 50–52. Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha founga ʻoku tatau ai ʻa e maama tataliʻanga kotoa ʻo e ngaahi laumālié mo ha fale fakapōpula ʻo aʻu pē ki he ngaahi laumālie māʻoniʻoní? (vakai foki, 1 Pita 3:18–20; 4:6). Ko e hā ʻa e ngaahi ongo naʻe aʻusia ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ko iá ʻi palataisi ʻi he pekia ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne hā ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié?

  • Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:29–37, 57–59, ʻo kumi ki he founga ʻoku lava ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻe he niʻihi fakafoʻituitui naʻe pekia teʻeki ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi he moʻui ko ʻení. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻe lava ke fakahaofi hoʻo ngaahi kuí koeʻuhí ko e meʻa naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisí?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē—ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau ouau papitasó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.”3 Aleaʻi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu kuo pekiá ke huhuʻi mo maʻu ʻa e ngaahi ouau mahuʻingá. Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú kuo nau kau ʻi he ngāue ko iá ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

Ako lahi ange