Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 11: Te fanahonahoraa e te hopearaa no te Ekalesia mau e te ora


Pene 11

Te fanahonahoraa e te hopearaa no te Ekalesia mau e te ora

« Aita to outou ite no ni‘a i te hopearaa o teie nei Ekalesia e te basileia, i hau atu i te ite o te hoê aiû i ni‘a i te turi o to’na ra metua vahine. Aita outou e taa maitai nei i te reira… E faaî teie nei Ekalesia i te fenua Amerika Apatoerau e Apato‘a—e e faaî te reira i te ao nei ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te ava‘e tiunu 1829, ua faaoti te peropheta Iosepha Semita i te iritiraa o te Buka a Moromona. Ua papa‘i te peropheta e « te hope ra ta matou nei iritiraa, ua haere atu matou i Palmyra, mataeinaa no Wayne, New York, ua paruru i te parau faturaa, e ua faaau ia Egbert B. Grandin tane ia nene‘i e pae tauatini buka no te tino moni e toru tauatini tara marite ».1 E taure‘are‘a apî o Egbert B. Grandin, hoê matahiti apî a‘e ia Iosepha Semita, e ua fatu oia i te hoê fare nene‘iraa i Palmyra. Ua hoo mai oia i te hoê matini nene- ‘iraa apî e te aravihi no te nene‘i-vitiviti-raa. E mea faahiahia mau i to te peropheta iteraa e, te vai nei te hoê taata nene‘i parau i roto i teie mataeinaa no Palmyra o te nehenehe e nene‘i e rave rahi mau api mai te Buka a Moromona. No te mea hoi e ua riro te nene‘iraa o te Buka a Moromona i te hoê opuaraa rahi e te moni, ua piri o Martin Harris i to’na faaapu ia Grandin tane no te haapapû i te aufauraa o te moni o te nene‘iraa.

I te hopea no te tau mahanahana o te matahiti 1829, ua haaputuputu mai Iosepha Semita, o Martin Harris e e rave rahi atu â mau taata i te fare nene‘iraa no te hi‘opo‘a i te api upoo parau o te Buka a Moromona, e ia nene‘ihia te api matamua o te buka. I to te Peropheta parauraa e ua oaoa oia i te hoho‘a o te api, ua tere vitiviti atura te nene‘iraa.Ua oti teie nei ohipa i roto e hitu ava‘e te maoro, e ua nehenehe i te mau taata ia farii i te Buka a Moromona i te 26 no mati 1830.

Na roto te ohipa iritiraa e te haaparareraa i te Buka a Moromona o tei ‘oti i teie nei, ua ti‘a ia Iosepha Semita ia faanahonaho i te Ekalesia. I roto i te heheuraa tei itehia i teie nei i roto i te tuhaa 20 no te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, « ua heheu te Fatu i te peropheta » i te mahana e ti‘a’i ia matou, mai te au i To’na hinaaro e Ta’na faaueraa, ia faanahonaho faahou â i Ta’na Ekalesia i ni‘a i te fenua nei ».2 E te mahana i faataahia o te 6 ïa no Eperera 1830.

Ua parau te peropheta e « ua faaite matou i to matou mau taea‘e e, ua farii matou i te hoê faaueraa no te faanahonaho i te Ekalesia; e no reira ua ruru amui matou no taua tumu ohipa ra, i te fare o Peter Whitmer metua, (e ono hoi taata), i te Mahana Piti, te onoraa o te mahana no eperera, hoê tauatini e vau hanere e toru ahuru ».3 Fatata e 60 taata tei ta‘iruru atu i roto i te fare o Whitmer, ma te faaî i na piha e piti i roto i te fare i Fayette, New York, ua faarirohia e ono o te mau taata i reira ei mau melo haamau no te Ekalesia apî no te faati‘a i te ture no New York—te peropheta Iosepha Semita, Oliver Cwodery, Hyrum Smith, Peter Whitmer tamaiti, Samuel Smith, e David Whitmer.4

Noa’tu e e mea na‘ina‘i roa te Ekalesia i te haamataraa, e ite tohuhia to Iosepha Semita no te hopearaa faahiahia o te Ekalesia. Ua haamana‘o o Wilford Woodruff i roto i te hoê pureraa autahu‘ araa i Ketelani, Ohio, i te ava‘e eperera 1834, e ua tamata te peropheta i te tauturu i te mau taea‘e ia taa maitai i te huru a muri atu o te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei:

« Ua pii te peropheta i te feia ato‘a o tei mau i te autahu‘araa ia amui atu i roto i te fare haapiiraa iti hamani-raau-hia te vai ra i reira. E fare iti na‘ina‘i, peneia‘e 18 metera tuea. Ua ô râ te taato‘araa o te autahu‘araa a te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e vai ra i taua taime ra i roto i te oire no Ketelani… I to matou amuiraa’tu, ua pii te peropheta i te mau peresibutero no Iseraela e vai ra i reira ia faaite i te iteraa papû no teie nei ohipa… I te otiraa ratou i te faaite, ua parau te peropheta, ‘e te mau taea‘e, ua faaitoito e ua haapii rahi to outou mau iteraa papû ia‘u i teie nei pô, te hinaaro nei râ vau i te parau atu ia outou i mua i te Fatu, e aita to outou ite no ni‘a i te hopearaa o teie nei Ekalesia e te basileia, i hau atu i te ite o te hoê aiû i ni‘a i te turi o to’na ra metua vahine. Aita outou e taa maitai nei i te reira.’ Ua maere roa vau. Ua parau oia e ‘e mea iti roa te autahu‘araa ta outou e ite nei i ŏ nei i teie nei pô, e faaî râ teie nei Ekalesia i te fenua Amerika apatoerau e apato‘a—e faaî te reira i te ao nei’ ».5

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ua faanahonahohia te Ekalesia mau a Iesu Mesia e Iosepha Semita i te tau tuuraa no te îraa o te mau tau ato‘a ra

Ua faaite mai Iosepha Semita i te mau mea tei tupu i roto i te rururaa no te 6 no eperera 1830 no te faanahonaho i te Ekalesia: « I muri a‘e i te iriti-raa-hia te rururaa na roto i te pure hanahana i to matou Metua i te Ao ra, ua haamata matou, mai te au i te faaueraa na mua’tu, i te pii i to matou mau taea‘e no te ite e ua farii anei ratou ia matou ei mau haapii no ratou i roto i te mau mea no te basileia o te Atua, e mai te mea ua mauruuru anei ratou e ia nuu matou i mua, e ia faaineinehia matou ei hoê Ekalesia mai te au i te faaueraa ta matou i farii. Ua farii ratou i teie nei mau mana‘o na roto i te ma‘itiraa a te mau taata ato‘a.

« I reira ua tuu vau i to‘u na rima i ni‘a ia Oliver Cowdery, e ua faatoro‘atu ia’na ei peresibutero no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei,’ e i muri iho, ua faatoro‘a ato‘a oia ia‘u i te toro‘a peresibutero no taua Ekalesia ra. I muri iho ua rave matou i te faraoa, ua haamaitai e ua vavahi i te reira no te mau taata tei tae mai; te uaina ato‘a, ua haamaitai matou e ua inu i te reira e o ratou ato‘a. I muri iho ua tuu matou i to matou rima i ni‘a i te melo tata’itahi no te Ekalesia tei tae mai, ia nehenehe ia ratou ia farii i te horo‘araa a te Varua Maitai, e ia haamauhia ei melo no te Ekalesia a te Mesia. Ua ninii rahihia mai te Varua Maitai i ni‘a iho ia matou—ua tohu te tahi, ua arue paato‘a ai matou i te Fatu, e ua oaoa roa matou…

« Ua haamata ihora matou i te pii e i te faatoro‘a i te tahi o te mau taea‘e i te mau toro‘a huru rau no te autahu‘araa, mai ta te Varua i faaite mai ia matou: e i muri a‘e i te hoê taime oaoa tei ravehia no te ite mataraa’tu e te iteraa no matou iho i te mau mana e te mau haamaitairaa no te Varua Maitai, tei horo‘ahia mai i ni‘a iho ia matou na roto i te maitai o te Atua, ua hope te rururaa mai te ite maitai mau ra e, e melo matou tata’itahi, e ua ite te Atua i te reira, ‘Te Ekalesia a Iesu Mesia’, ua faanahonahohia mai te au i te mau faaueraa e te mau heheuraa Ta’na i horo‘a mai ia matou i teie nei mau mahana hopea, mai te au ato‘a i te faanahoraa o te Ekalesia tei papa‘ihia i roto i te Faufaa Apî ».6

I te amuiraa rahi matamua a te Ekalesia, tei tupu i Fayette, New York, i te 9 no tiunu 1830, ua faaterehia te oro‘a no te pane, ua haamauhia e rave rahi mau taata ei melo no te Ekalesia, ua faatoro‘ahia vetahi i te mau toro‘a i roto i te autahu‘araa, e ua niniihia mai te Varua Maitai i ni‘a iho i te feia mo‘a. Ua papa‘i te peropheta Iosepha e: « Ua opuahia teie nei mau mea tei tupu no te faaî i to matou mau aau i te oaoa e ore roa e noaa i te parauhia, e no te faaî ia matou i te maere e te tura no taua Taata Mana Hope ra, e na roto hoi i to’na ra maitai i piihia’i matou ei mauihaa no te faatupu no te mau tamarii a te taata nei, te oaoaraa i taua mau haamaitairaa hanahana mai tei niniihia i teie nei taime i ni‘a iho ia matou. No te iteraa ia matou iho i roto i te hoê â faanahoraa o te mau mea tei haapa‘ohia e te mau aposetolo mo‘a no mutaa ihora; no te iteraa i te faufaa rahi e te hanahana o taua mau ohipa ra; e no te ite mataraa’tu e te fariiraa na roto i to matou iho mau iteraa natura, te mau faaiteraa hanahana no te mau mana o te autahu‘araa, te mau horo‘araa e te mau haamaitairaa a te Varua Maitai, e te maitai e te aroha o te Atua e ia haapa‘ohia te evanelia mure ore a to tatou Fatu o Iesu Mesia, ua amuihia teie mau mea ato‘a no te faatupu i roto ia matou te mau mana‘o mauruuru oaoa, e no te faaûrû ia matou i te anaanatae e te itoito apî no te paruru i te parau mau ».7

Ua faanahonahohia te Ekalesia a te Mesia mai te au i te haapa‘oraa a te Atua.

« O te Mesia te upoo no te Ekalesia, te ofai tihi, e i ni‘a i teie păpă varua i patuhia’i te Ekalesia, e e ore roa ïa e noaa i te uputa o hade [a hi‘o Mataio 16:18; Ephesia 2:20]. Ua patu Oia i te basileia, ua ma‘iti i te mau aposetolo e ua faatoro‘a ia ratou i te autahu‘araa a Melehizedeka, ma te horo‘a’tu ia ratou te mana no te faatere i te mau oro‘a no te evanelia ».8

« Ua haapa‘o te Mesia… i te tahi pae ei aposetolo, e te tahi pae ei peropheta, e te tahi pae ei haapii evanelia; e te tahi pae ei ti‘ai e ei orometua’ [Ephesia 4:11]. E nahea te mau aposetolo, te mau peropheta, te mau ti‘ai, te mau orometua e te mau haapii evanelia i maitihia’i? Na roto i te tohuraa (heheuraa) e na roto i te tuuraa rima—na roto i te faaiteraa a te ra‘i, e te oro‘a faataahia e te ra‘i—na roto i te rave‘a no te autahu‘araa, tei faanahonahohia mai te au i te haapa‘oraa a te Atua, na roto i te ma‘itiraa no ô mai i te ra‘i ».9

« Te parau mai nei te [Buka a Moromona] ia tatou e ua fâ mai to tatou Faaora i ni‘a i teie nei fenua [Amerika] i muri a‘e i To’na ti‘a-faahou-raa; e ua haamau Oia i te evanelia i ŏ nei i roto i to’na îraa ato‘a, e to’na faufaa, e to’na mana, e to’na haamaitairaa ato‘a; e ua farii te mau taata no te fenua Amerika i te mau aposetolo, te mau peropheta, te mau ti‘ai, te mau orometua, e te mau haapii evanelia; te hoê â haapa‘oraa, te hoê â autahu‘araa, te hoê â mau oro‘a, horo‘araa, mana, e haamaitairaa, mai tei fana‘ohia i te fenua i te hitiaa o te râ ».10

« Te hoê haapii evanelia o te hoê ïa patereareha… I te mau vahi ato‘a ua haamauhia te Ekalesia a te Mesia i ni‘a i te fenua nei, e ti‘a ia vai mai te hoê patereareha no te maitai o te huaai o te Feia mo‘a, mai ia Iakobo i te horo‘araa i ta’na haamaitairaa patereareha i ta’na ra mau tamaroa ».11

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:6: « Te ti‘aturi nei matou i te tuuraa o te mau toro‘a i roto i te Ekalesia nei, mai tei tuuhia mai i roto i te Ekalesia i mutaa ihora; oia hoi, te mau aposetolo, te mau peropheta, te mau ti‘ai, te mau haapii, te mau haapii evanelia, e te tahi atu â mau toro‘a ».12

Te arata‘ihia nei te Ekalesia na te Peresideniraa Matamua, te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, e te mau Pŭpŭ no te Hitu Ahuru

« Te ti‘aturi papû nei au i te mau peropheta e te mau aposetolo, e o Iesu Mesia te tihi rahi, e te parau nei oia ma te mana i rotopu ia ratou, e ere mai ta te mau papa‘i e parau ra ».13

« Tei ni‘a te mau Peresideni aore râ te Peresideniraa [Matamua] i te Ekalesia; e te mau heheuraa no te mana‘o e te hinaaro o te Atua i te Ekalesia, e tae mai ïa na roto i te Peresideniraa. Teie te haapa‘oraa o te ra‘i, e te mana e te haamaitairaa no te autahu‘araa a [Melehizedeka] ».14

« Eaha te faufaa e vai nei no ni‘a i te piiraa o teie mau Ahuru ma Piti Aposetolo, taaê atu i te tahi atu mau piiraa aore râ feia toro‘a o te Ekalesia? … E hoê Ahuru ma Piti Aposetolo ratou, tei piihia i te toro‘a no te Apooraa Teitei Hahaere, o te faatere i te mau ekalesia a te Feia mo‘a… Ua mau ratou i te mau taviri no teie nei ohipa, no te iritiraa mai i te uputa no te basileia no te ao i te mau nunaa ato‘a, e no te poro haere i te evanelia i te taata ato‘a. Teie te mana, te mana faatere, e te piiraa no to ratou ti‘araa aposetolo ».15

Ua faaite o Orson Pratt, tei tavini na i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo: « Ua faaue te Fatu e ia faanahonahohia te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, e ta’na ohipa o te pororaa ïa i te Evanelia i te mau nunaa ato‘a, i te matamua ra i te mau Edene e i muri a‘e i te ati Iuda ra. Ua pii amuihia te autahu‘araa i muri a‘e i te paturaahia te hiero no Ketelani, e, a parau ai oia no ni‘a i na Ahuru ma Piti Aposetolo, ua parau te peropheta Iosepha e ua farii ratou i te toro‘a aposetolo e te mau mana ato‘a, mai te mau aposetolo no mutaa ihora ».16

Ua faaite o Wilford Woodruff, te maharaa o te Peresideni no te Ekalesia: « Ua pii Iosepha e hoê ahuru ma piti aposetolo. O vai ratou? Ua parau te Fatu ia’na: ‘E o te Pŭpŭ no te Tino Ahuru e ma Piti ïa o te rave i to‘u nei i‘oa i ni‘a iho ia ratou ma to ratou aau ato‘a. E mai te mea te hinaaro ra ratou i te rave i to‘u nei i‘oa ma to ratou aau ato‘a, ua parauhia ïa ratou ia haere i roto i te ao paato‘a nei no te poro haere i ta‘u nei evanelia i te mau taata’toa’ [PH&PF 18:27–28]… I te taime a faanahonaho ai te peropheta Iosepha i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru e ma Piti Aposetolo, ua haapii oia i te ture no te hoêraa ia ratou. Ua haamaramarama oia ia ratou e e ti‘a ia ratou ia hoê te aau e te mana‘o, e e ti‘a ia ratou ia rave i te i‘oa o te Mesia i ni‘a iho ia ratou, e mai te mea e faaue te Atua ia ratou ia rave i te tahi mea e ti‘a ïa ia ratou ia haere e rave i te reira ».17

« Te mau Hitu Ahuru e mau pŭpŭ hahaere ïa, ia haere na te ao ato‘a, ia piihia ratou e na Ahuru ma Piti Aposetolo ».18

Aita te mau Hitu Ahuru i piihia no te tavini i te mau iri amuraa maa [a hi‘o i Te Ohipa 6:1–2]… no te poro râ i te Evanelia e no te patu [i te mau ekalesia], e ia faataa i te tahi atu mau taata e ere no teie nei mau pŭpŭ autahu‘araa ia faatere i te [mau ekalesia], o tei riro ei mau tahu‘a rahi. Ua riro ato‘a na Ahuru ma Piti Aposetolo… ia ta‘ita‘i atu i te mau taviri no te basileia i te mau nunaa ato‘a, e ia iriti i te uputa no te Ekalesia ia ratou, e ia pii i te mau Hitu Ahuru ia pee atu ia ratou, e ia tauturu ia ratou ».19

Noa’tu e e imi te mau puai no te ino i te haamou i te Ekalesia, « aore roa e rima viivii e nehenehe e tape‘a i te ohipa ia haere i mua ».

« Mai te taime mai â i faanahonahohia’i te Ekalesia a te Mesia… i te 6 no eperera 1830, ua mauruuru tatou i te ite mataraa’tu i te parareraa o te parau mau na te mau tuhaa e rave rahi o to tatou nei fenua, noa’tu e ua rave tamau noa to’na mau enemi i te tape‘a i to’na tereraa e i te haamarirau i to’na haereraa i mua; noa’tu e ua amui te mau taata peu iino e te mau opuaraa iino i te haamou i te taata hara ore… te parare noa’tu ra te Evanelia hanahana i roto i to’na îraa, e te rahi noa’tura te feia faafariuhia i te mau mahana ato‘a; e ta tatou pure i te Atua, ia tamau noa ïa te Ekalesia i te faafariu mai i te taata, e te feia o te tomo atu i roto i te Ekalesia, ia riro ïa ei mau taata o te faaorahia e a muri noa’tu ».20

« Ua faati‘ahia te reva no te parau mau, aore roa e rima viivii e nehenehe e tape‘a i te ohipa ia haere i mua; e u‘ana paha te mau hamani-ino-raa, e amui paha te mau taata iino, e amui paha te mau nuu, e faahitihia paha te mau parau haavare, e haere noa râ te parau mau a te Atua i mua, ma te măta‘u ore, ma te hanahana, e te ti‘amâ, e tae noa’tu i te taime ua tomo atu te reira i roto i te mau fenua ato‘a, ua tae atu te reira i te mau tuhaa fenua ato‘a, ua parare te reira i roto i te mau hau ato‘a, e ua faaroohia te reira e te mau taata ato‘a, e tae noa’tu ua hope te mau opuaraa a te Atua i te faatupuhia e a parau mai ai o Iehova Rahi e ua oti te ohipa ».21

« Ua tuu faahou atura [Te Faaora] i te tahi parabole ia ratou, ma te faaau i te basileia o te faati‘ahia na mua noa‘e aore râ i te taime no te auhuneraa, mai teie te huru—E au te basileia o te Ao i te hoê huero sinapi na te hoê taata i tanu i roto i ta’na ra aua: e huero iti ha‘iha‘i ïa i te mau huero ato‘a nei, ia tupu râ e rahi ïa i te mau raau rii ato‘a, e e riro ei raau rahi e e tau noa mai te mau manu o te reva i roto i te mau amaa ». [Mataio 13:31–32]. E nehenehe ta tatou e ite papû i teie nei e ua horo‘ahia mai teie nei hoho‘a ei faahoho‘araa i te Ekalesia ia ti‘a mai te reira i te mau mahana hopea nei. Inaha, ua faaauhia’tu te basileia o te Ao i te reira. I teie nei, eaha tei au i te reira?

« E rave na tatou i te Buka a Moromona, ta te hoê taata i rave e i huna i roto i ta’na ra aua, ma te tape‘a-maite-raa i te reira e to’na ra faaroo no te faahaere mai i te mau mahana hopea, aore râ i te taime tano; ia hi‘o na tatou i to’na fâraa mai, mai raro mai i te repo, e o tei faaauhia i te huero ha‘iha‘i roa o te mau huero, a hi‘o na ra e te amaahia ra, oia, o te tupu mai e te mau amaa teitei e mai te hanahana o te Atua, e tae noa’tu, mai te huero sinapi ra, e riro mai ei matie rahi roa‘e o te mau matie ato‘a. E e parau mau ïa, e ua ti‘a mai e ua fâ mai mai raro mai i te repo e ua haamata te parau-ti‘a i te hi‘o mai i raro no te ra‘i mai [a hi‘o Salamo 85:11; Mose 7:62], e te tono mai ra te Atua i To’na ra mau mana, ta’na mau horo‘araa, e ta’na mau melahi ia parahi i roto i te mau amaa raau.

« E au te Basileia o te Ao mai te hoê huero sinapi. Inaha, e ere anei teie te Basileia o te Ao o te haamaraa mai nei i to’na upoo i te mau mahana hopea nei ma te hanahana o to’na Atua, oia hoi te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, mai te hoê ofa‘i paari e ore e aueue i roto i te moana hohonu, o te faaruru i te mau vero e te mau mata’i puai a Satane, o tei faaea aueue ore noa, e o te ti‘a noa nei â ma te itoito i mua i te mau haamani-ino-raa tamau, o tei tura‘ihia e te mau mata’i vero no te mau ohipa ti‘a ore, o tei ta‘irihia e o te ta‘iri-noa-hia nei â e te puai miti rahi ma te upooti‘a i ni‘a i to’na are; tei tura‘ihia i mua ma te puai rahi tei tapitihia e te enemi no te parau-ti‘a? »22

Ei tuhaa no ta’na pure i te haamo‘araahia te hiero no Ketelani, tei tapa‘ohia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 109:72–76, ua parau te peropheta Iosepha Semita: « E haamana‘o na i to ta oe Ekalesia ato‘a nei, e te Fatu e, ma to ratou mau utuafare ato‘a ra, e o tei herehia e ratou ra, ma to ratou feia ma‘i e tei ati ato‘a ra, ma te feia veve e te feia haehaa no te ao nei; ia ti‘a i te basileia ta oe i faatupu ma te rima ore, ia riro mai ei mou‘a rahi e ia faaî roa i te ao ato‘a nei; ia haere mai ta oe Ekalesia mai roto mai i te medebara no te pouri, e ia anaana mai mai te ateate o te marama, te teatea o te mahana, e te ri‘ari‘a o te nuu faehau ma to ratou mau reva ra; e ia faaunaunahia mai te hoe vahine faaipoipo apî ra no te mahana oe e iriti mai ai i te tapoi no te mau ra‘i ra, e ia faatahe atu i te mau mou‘a i raro i mua i to oe aro, e te mau peho ra ia faateiteihia, te mau vahi puu ra ia faaafarohia; ia ti‘a i to oe hanahana na ia faaî mai i te fenua nei; ia ti‘a ia matou ia tahitihia’tu i ni‘a i roto i te ata ra no te farerei ia oe, ia tae i te taime e faaotohia’i te pû no te feia i pohe ra, ia vai noa hoi matou i piha‘i iho i te Fatu; ia mâ noa to matou mau ahu, ia faaahuhia matou i te mau ahu no te parau-ti‘a ra, ma te raau tamara i roto i to matou mau rima, e te mau korona no te hanahana i ni‘a i to matou mau upoo, e ia ooti mai i te oaoa mure ore no to matou mau ati rahi ra ».23

E hopoi‘a ta tatou tata’itahi no te haapaari i te Ekalesia e no te rave i ta tatou tuhaa no te paturaa i te Basileia o te Atua

« Te ohipa a te Atua e ohipa ïa na te taato‘araa, i roto i te reira te Feia mo‘a i anaanatae paato‘a ai; e mau melo paato‘a ana‘e tatou no te tino hoê ra, e e faana‘o tatou paato‘a i te hoê â varua, e ua bapetizohia tatou i roto i te hoê bapetizoraa e e hoê â to tatou ti‘aturiraa hanahana. Te faahaereraa i mua i te ohipa a te Atua e te paturaa ia Ziona e ohipa ïa na te hoê taata e te tahi atu taata. Te vahi huru ê noa, ua piihia ïa te hoê taata i te hoê piiraa e te tahi taata i te tahi ê atu piiraa; ‘e ia mauiui râ te hoê melo ra, e mauiui ato‘a te mau melo ato‘a ra, e ia faateiteihia te hoê melo, e oaoa ïa te mau melo ato‘a, e ore hoi e ti‘a i te mata ia parau atu i te taria e ore noa’tu â oe ia‘u nei, e te upoo hoi ia parau i te avae e, ore noa’tu â oe ia‘u nei; e ti‘a i te mau mana‘o no te aro te tahi e te tahi, te mau anaanataeraa taa ê, te mau opuaraa no te taata hoê ia vaihohia i te hiti no te hoê opuaraa amui, no te maitai o te taato‘araa [a hi‘o 1 Korineti‘a 12:21,26] ».24

« E te mau taea‘e e te mau tuahine here e, a haapa‘o noa, a itoito noa, ia mârô maite atu i te faaroo i tuuhia mai i te Feia mo‘a [a hi‘o Iuda 1:3]; ia ite te tane ato‘a, te vahine ato‘a e te tamarii ato‘a i te faufaa rahi no te ohipa, e ia haa mai te mea ra e tei ni‘a i te tautooraa tata’itahi te manuiaraa; ia ite na tatou i te hoê anaanataeraa i roto i te ohipa a te Fatu, e i muri iho a feruri e te ora nei ratou i te hoê mahana, te mata’ita’iraa tei faaanaanatae i te aau o te mau arii, te mau peropheta e te mau taata parau-ti‘a e rave rahi tauatini matahiti i teie nei—na te hi‘oraa i to tatou nei anotau i faauru i ta ratou mau nota mărû, e i faateitei i ta ratou mau himene e tei tura‘i ia ratou ia faahiti i te mau parau nehenehe mai tei papa‘ihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a; e aita e maoro roa e parau ai tatou na roto i te reo no te faaururaa—

« Ua afai faahou mai na te Fatu ia Ziona,

Ua faaora te Fatu i to’na ra mau taata, o Iseraela ra’ [PH&PF 84:99] ».25

Ua parau o Iosepha Semita i teie nei mau parau i te mau melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo o te haere ra no te hoê misioni i te Fenua Peretane i te matahiti 1839: « Noa’tu eaha te mau mea e tae mai i ni‘a iho ia outou, a faaetaeta i to outou mau tapono e a amo i te reira, e a paturu e a paruru noa i te maitai o te Ekalesia e o te basileia o te Atua ».26

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A feruri na e eaha ra te huru ia haere atu i te pureraa autahu‘araa mai tei faaitehia i te api 156. I to outou feruriraa eaha ïa to outou mana‘o ahani ua faaroo outou ia Iosepha Semita i te tohuraa e e faaî te Ekalesia i te ao nei? Ia hi‘o outou i teie nei i muri i taua tohuraa ra, eaha ïa to outou mau mana‘o aore râ to outou mau iteraa?

  • A tai‘o faahou i te mau api 157–58, ma te ite i te mau ohipa tei ravehia i te faanahonaho-raa-hia te Ekalesia e te amuiraa rahi matamua. Ua parau o Iosepha Semita e, « Ua opuahia tei nei mau mea tei tupu no te faaî i to matou mau aau i te oaoa e ore roa e noaa i te parauhia, e no te faaî ia matou i te maere e te tura no [te Atua] » (api 158). Eaha te taime i farii ai outou i te mau mana‘o ta Iosepha Semita i faaite mai?

  • A tai‘o faahou i te mau haapiiraa a Iosepha Semita no ni‘a i te Ekalesia i te tau o Iesu e i te mau tau o te Buka a Moromona (te mau api 158–60). Nahea to te Ekalesia apeeraa i te hoê â faanahonahoraa i teie nei mahana?

  • I to outou feruriraa no teaha tatou e hinaaro ai i te feia faatere ia peresideni i te Ekalesia o te ao nei? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 160–61. Nahea to outou haamaitai-raa-hia na roto i te taviniraa a te Peresideniraa Matamua, te Pŭpŭ no teTino Ahuru ma Piti Aposetolo, te mau Pŭpŭ Hitu Ahuru, e te Episekoporaa Faatere?

  • Eaha to outou mau mana‘o aore râ iteraa a tai‘o ai outou i te mau tohuraa a Iosepha Semita no ni‘a i te hopearaa o te Ekalesia? (A hi‘o i te mau api 162–64). Nahea e nehenehe ai ia tatou ia tauturu i teie nei ohipa? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 164–65.

  • Ua haapii mai Iosepha Semita e, « ia ite te tane ato‘a, te vahine ato‘a e te tamarii ato‘a i te faufaa rahi no te ohipa, e ia haa mai te mea ra e tei ni‘a i te tautooraa tata’itahi te manuiaraa » (api 164). A feruri i te mau rave‘a taa ê o ta outou e nehenehe e rave no te faaohipa i teie a‘o i roto i to outou oraraa?

  • Mai te mea e ani mai te tahi taata ia outou no teaha outou i riro ai ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, eaha ïa ta outou e parau atu?

Te mau papa‘iraa mo‘a:Daniela 2:31–45; Mosia 18:17–29; PH&PF 20:1–4; 65:1–6; 115:4–5

Te mau nota

  1. History of the Church, 1:71; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, api 34, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, Salt Lake City, Utah

  2. History of the Church, 1:75–77; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, api 37, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  3. History of the Church, 1:64; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, api 29, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  4. Ua titau te ture o New York e toru e tae atu e iva taata no te faanahonaho aore râ no te faatere i te ohipa no te hoê Ekalesia. Ua ma‘iti te peropheta i te faaohipa e ono taata.

  5. Wilford Woodruff, i roto i te Conference Report, Eperera 1898, 57; faatomaraa no teie tau.

  6. History of the Church, 1:77–79; ua tauihia te vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, mau api 37–38, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  7. History of the Church, 1:85–86; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, api42, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  8. A‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 23 no Tiurai 1843 i Nauvoo, Illinois.

  9. Haapu‘eraa parau aIosepha Semita, mau A‘oraa, i te 23 no tiurai 1843, mau haaputuraa a te Ekalesia. History of the Church, 4:574; no roto mai i te « Try the Spitits », te hoê faahitihiraa parau nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no eperera 1842, mau api 744–45; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  10. History of the Church, 4:538; no roto i te hoê rata tei papa‘ihia e Iosepha Semita i te aniraa a John Wentworth e George Barstow, Nauvoo, Illinois, tei haapararehia i roto i te Times and Seasons, 1 no mati 1842, pp. 707–8.

  11. History of the Church, 3:381; no roto i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no tiunu 1839, i Commerce, Illinois; faaitehia e Willard Richards.

  12. Te Mau Hiro‘a Faaroo 1:6

  13. Rata na Iosepha Semita ia Isaac Galland, i te 22 no mati 1839, Fare auri no Liberty, Missouri, haapararehia i roto te Times and Seasons, i te ava‘e fepuare 1840, api 53; faatomaraa no teie tau e te papa‘iraa rarahi.

  14. History of the Church, 2:477; no roto mai te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1837, i Kirtland, Ohio; faaitehia e Messenger and Advocate, i te ava‘e eperera 1837, p. 487.

  15. History of the Church, 2:200; vahihia te paratarafa tei tauihia; no roto mai i te mau minuti no te hoê apooraa a te Ekalesia tei faatupuhia i te 27 no fepuare 1835, i Kirtland, Ohio; faaitehia mai e Oliver Cowdery.

  16. Orson Pratt, Millennial Star, i te 10 no novema 1869. p. 732.

  17. Wilford Woodruff, Deseret Weekly, i te 30 no atete 1890, p. 306; faaapîhia te papa‘iraa rarahi.

  18. History of the Church, 2:202; no roto mai i te buka « History of the Church », buka B-1, api 577, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  19. History of the Church, 2:431–32; no roto mai i te mau haapiiraa tei horo-‘ahia e Iosepha Semita i te 30 no mati 1836, i Kirtland, Ohio.

  20. History of the Church, 2:22; no roto mai i te « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », te 22 no tenuare 1834, haapararehia i roto i te Evening and Morning Star, i te ava‘e eperera 1834, p. 152.

  21. History of the Church, 4:540; no roto mai i te hoê rata tei papa‘ihia e Iosepha Semita na roto i te aniraa a John Wentworth e George Barstow, Nauvoo, Illinois, haapararehia i roto i te Times and Seasons, i te 1 no mati 1842, p. 709.

  22. History of the Church, 2:268; te opaniraa hopea o te parau matamua; to’na faatomaraa, te papa‘iraa rarahi e te tarame tei faaapîhia; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau peresibutero no te Ekalesia, Titema 1835, Kirtland Ohio, haapararehia i roto i te Messenger and Advocate, Titema 1835, api 227.

  23. Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 109:72–76; pure tei pupuhia e Iosepha Semita i te 27 no mati 1836, no te haamo‘araa i te hiero no Kirtland, Ohio.

  24. History of the Church, 4:609; i roto i te « The Temple », hoê nene‘iraa tei haapararehia i roto i te Times and Seasons, i te 2 no me 1842, p. 776; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  25. History of the Church, 4:214; no roto mai i te hoê parau tuatapaparaa a Iosepha Semita e to’na mau tauturu no te Peresideniraa Matamua, i te 4 no atopa 1840, Nauvoo, Illinois, haapararehia i roto i te Times and Seasons, i te ava‘e atopa, 1840, p. 188.

  26. Faahitihia e Wilford Woodruff, Deseret News: Semi-Weekly, i te 20 no mati 1883, p. 1.

Hōho’a
printing press

I te hopea no te tau mahanahana o te matahiti 1829, ua haaputuputu mai o Iosepha Semita, o Martin Harris, e te tahi atu mau taata e te taata tei nene‘i i te Buka a Moromona, o Egbert B. Grandin, no te hi‘opo‘a i te api upoo parau o te Buka a Moromona ia nene‘ihia te api matamua.

Hōho’a
organization of Church

Ua faanahonahohia te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1830, i te fare o Peter Whitmer metua, i Fayette, New York. Ua faanahonahohia te Ekalesia o te Mau Mahana Hopea Nei mai to te tau o te Faaora, e « te mau aposetolo, te mau peropheta, te mau tia‘i, te mau haapii, te mau haapii evanelia, e te tahi atu â ».

Hōho’a
Sunday School

« Te nuuraa o te opuaraa a te Atua e no te paturaa ia Ziona e ohipa ïa na te hoê taata i ta te tahi atu taata. Te taa-ê-raa noa oia hoi, ua piihia hoê no te faaoti i te hoê ohipa; e te tahi râ, te tahi atu ïa ohipa ».