Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 12: Te pororaa i te parau oaoa no te poupou rahi i to te ao ato‘a nei


Pene 12

Te pororaa i te parau oaoa no te poupou rahi i to te ao ato‘a nei

« E faufaa rahi to te mau varua taata i to te Atua hi‘oraa mai to ratou haamataraa mai â; e e ti‘a i te mau Peresibutero ia… taparu e ia titau manihini i te taata ato‘a ia tatarahapa, ia nehenehe ato‘a ia ratou ia riro ei fatu ai‘a no te ora ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I muri a‘e i to te Ekalesia faanahonaho-raa-hia i te 6 no eperera 1830, ua tamau noa o Iosepha Semita i te poro i te parau oaoa no te evanelia. I roto i te ava‘e no eperera, ua tere atu oia i Colesville, New York, no te farerei i to’na ra hoa o Joseph Knight metua, tei anaanatae i te evanelia e to’na ato‘a utuafare. Ua faatupu te peropheta i te mau rururaa i roto i te vahi nohoraa e e « rave rahi o tei haamata i te pure u‘ana i te Atua Mana Hope, e ia horo‘a mai Oia ia ratou te paari no te taa maitai i te parau mau ».1 Fatata e piti ava‘e i muri mai, i te piti no te tere i Colesville, ua ite te peropheta e te tahi mau taata o tei faaroo i te evanelia ua hinaaro ïa ratou i teie nei ia bapetizohia. No teie nei mau taata faafariu-apî-hia, ua titauhia te faaroo e te itoito no te farii i te evanelia, mai ta te peropheta i papa‘i:

« Ua faataa matou i te hoê pureraa no te sabati, e i te avatea no te mahana maa ua patu matou i te hoê tape‘araa pape i roto i te hoê tahora pape, fatata noa no te feia e haere i te oro‘a bapetizoraa; tera râ ua putuputu mai te tahi mau taata iino i te pô e ua vavahi i ta matou tape‘araa pape, o tei haafifi ia matou ia haere i te bapetizoraa i te mahana Sabati… I te po‘ipo‘i monire ua vai ara noa matou, e hou to matou mau enemi e ite ai i ta matou mau raveraa, ua tata’i matou i te tape‘araa pape, e ua bapetizohia teie ahuru ma toru mau taata i muri nei e Oliver Cowdery, e teie to ratou mau i‘oa: Emma Smith,Hezekiah Peck e ta’na vahine; Joseph Knight metua., e ta’na vahine; William Stringham e ta’na vahine; Joseph Knight tamaiti; Aaron Culver e ta’na vahine; Levi [Hall]; Polly Knight; e Julia Stringham ».2

I taua tau toparaa rauere raau ra, ua heheu te Fatu ia Iosepha Semita e e ti‘a ia Oliver Cowdery, Peter Whitmer tamaiti, Parley P. Pratt e Ziba Peterson « ia haere i te mau Ati Lamana e ia a‘o atu i ta‘u evanelia ia ratou ra » (PH&PF 28:8; 30:5–6; 32:1–3). Ua tere atu teie nei mau misionare fatata e 2.400 kilometera i te atea ma te poro poto noa i rotopu i te mau opu initia e rave rau e tae noa’tu i te mau Ati Seneca i New York, te mau Ati Wyandot i Ohio, e te mau Ati Delaware e te mau Ati Shawnee i roto i te fenua Inidia. Inaha ra, ua manuia rahi roa te mau misionare a tape‘a ai ratou i te tuhaa fenua no Ketelani, Ohio. I reira ua bapetizo ratou fatata e 130 taata faafariuhia, i roto ihoa râ i te amuiraa Bapetizo Faaapîhia o Sidney Rigdon, o tei riro mai ei vahi haaputuputuraa no te mau melo e rave rahi hanere no te Ekalesia i te matahiti i muri mai. Ua ite ato‘a te mau misionare i te tahi mau taata faafariuhia i rotopu i te mau taata tei parahi i Jackson County, Missouri i reira hoi te oire no Ziona e faati‘ahia’i i muri mai.

Te poro ra anei oia i te mau taata na piha‘i iho ia’na aore râ te tono ra anei oia i te mau misionare na te ao ato‘a nei, ua here te peropheta Iosepha Semita i te ohipa misionare. Ua papa‘i o Elder Parley P. Pratt i teie ohipa tei tupu i te matahiti 1839: « a tere ai au e te taea‘e Iosepha i Philadelphia, [Pensylvania,] ua iritihia te hoê fare pureraa rahi roa ia’na no te haere atu e poro, e ua fatata e toru tauatini taata tei ta‘iruru mai no te faaroo ia’na. Ua paraparau te taea‘e Rigdon na mua, e ua paraparau no ni‘a i te Evanelia, ma te faahoho‘a i ta’na haapiiraa na roto mai te Bibilia. Ia oti oia i te paraparau, ua ti‘a mai te taea‘e Iosepha mai te hoê liona tei fatata i te aoa; e ma te î i te Varua Maitai, ua paraparau oia ma te puai rahi, ma te faaite i te mau orama ta’na i ite, te utuuturaa a te mau melahi ta’na i fana‘o; e nahea to’na iteraa i te mau api no te Buka a Moromona, e to’na iritiraa i te reira na roto i te horo‘araa e te mana o te Atua. Ua haamata oia ma te parau e: « mai te mea aita e taata ê atu o tei noaa te itoito no te faaite i teie huru poro‘i hanahana no te ra‘i mai, e no te iteraa i teie huru buka hanahana, ua ti‘a ïa ia’na ia faaite i te iteraa no ni‘a i te Buka a Moromona no te maitai o te nunaa, e ia vaiiho i roto i te rima o te Atua te huru e fariihia’i to’na iteraa papû e te taata.

« Ua maere roa te taato‘araa o te amuiraa; e au ra ua haruhia ratou i te uira e ua putapû rahi ratou i te parau mau e te mana a paraparau ai oia, e i te mau mea maere ta’na i faahiti. Ua vai maoro mai te iteraa; e rave rahi mau varua taata tei haaputuputuhia mai i roto i te aua. E te faaite papû nei au, e ua tamâ oia na roto i to’na iteraa papû puai e te paari i to’na mau ahu i to ratou ra mau toto. E rave rahi mau taata tei bapetizohia i Philadelphia e i te mau vahi e haati nei ia Philadelphia ».3

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

No te mea tei roto te ao nei i te pouri varua, e ti‘a ia tatou ia itoito i te pororaa i te evanelia.

I te matahiti 1834, ua hapono Iosepha Semita e te tahi mau peresibutero no te Ekalesia i Ketelani i teie nei rata i te mau taea‘e i te tahi atu mau vahi: « Noa’tu e e mea pinepine ta tatou mau aparauraa, te ti‘aturi nei râ matou e te farii nei outou i te reira ma te mau mana‘o autaea‘eraa; e na roto atu ia matou to outou mau taea‘e hara, e e faati‘a outou i te hoê parau faaitoitoraa ia parahi atu i roto i to outou mau aau, a ite ai outou i te huru rahi o te mana e te hau o te tamaiti hui arii no te pouri, e e ite ai outou te naho‘a rahi o te mau taata e faaapiapi nei i te e‘a e tae atu i te pohe ma te ore e faaroo i te reo faaitoito o te Evanelia a to tatou Fatu o Iesu Mesia.

« A feruri na i te hoê taime, e te mau taea‘e, i te tupuraa o te mau parau a te peropheta; no te mea ua ite matou i te pouri i te tapo‘iraa i te fenua nei e te pouri taotao i te mau feruriraa o te taata nei [a hi‘o Isaia 60:2], e te rahi noa’tu ra te mau huru hara ato‘a i rotopu i te taata nei; te ravehia nei te mau ino rahi ato‘a; te tupu nei te ui apî i roto i te îraa o te te‘ote‘o e te haehaa ore; te ere nei te feia paari i te mana‘o papû, e e au ra te pato‘i nei ratou i te mau mana‘o ato‘a no te hoê mahana faautu‘araa; te haavî-ore-raa, te viivii, te faarahiraa, te te‘ote‘o, te aau matapo, te haamoriraa idolo, te aroha ore, te here o teie nei ao, e te tau‘a oreraa i te mau mea no te oraraa mure ore o te rahi noa’tura â i rotopu i te mau taata e faahua nei i te ti‘aturi i te haapa‘oraa o te ra‘i, te ti‘aturi ore o te rahi noa’tura â no te reira tumu; te mau taata e faati‘a nei ia ratou iho ia rave i te mau ohipa maamaa roa‘e e te mau mea iino roa‘e, te tuhiraa, te haavareraa, te aroraa i te roo maitai o te mau taata tupu, te eiâraa, te haruraa, te taparahiraa i te taata, te pororaa i te hape e te pato‘iraa i te parau mau, te faaru‘eraa i te fafauraa no te ra‘i, e te hunaraa i te faaroo o Iesu—e i rotopu i teie nei mau mea ato‘a, te fatata oi‘oi mai nei te mahana o te Fatu e ore roa te hoê taata e faati‘ahia ia amu e ia inu i mua i te aro o te taata faaipoipo, te arii no te Hau Maori râ o ratou ana‘e o tei ahu i te ahu no te faaipoiporaa!

Ma te haamaramaramahia e te parau mau no teie nei mau mea, eaha ïa te mau mana‘o o te feia tei ite i te horo‘a o te ra‘i e tei tamata i te parau maitai a te Atua ra e te mau mana o te ao a muri atu? [A hi‘o Hebera 6:4–5]. O vai ra maori râ te feia o te nehenehe e hi‘o i te huru ataata ta to te ao nei e faaruru i roto i teie nei u‘i, o te nehenehe e rave i te ohipa i roto i te ô vine a te Fatu ma te ore e ite i te huru ati o te ao nei? O vai maori râ o ratou tei feruri maitai i te aroha o te Metua no to tatou mau varua i te horo‘araa mai i te hoê tusia no Ta’na mau poieteraa—te hoê opuaraa no te faaoraraa, te hoê mana no te taraehara, te hoê faanahoraa no te faaoraraa, e te mau fâ rahi no teie nei opuaraa, o te faahoiraa ïa i te taata i mua i te aro o te Arii no te Ra‘i, te faakoronoraa ia ratou i roto i te hanahana tiretiera, e te faariroraa ia ratou ei fatu ai‘a e te Tamaiti i taua faufaa ai‘a tahuti ore, te viivii ore, e o te mahe‘ahe‘a ore [a hi‘o 1 Petero 1:4]—o vai ïa maori râ o ratou o te nehenehe i te ite i te faufaa rahi no te peu maitai i mua i te taata ato‘a e te itoito i te piiraa i te taata ato‘a ia farii i teie nei mau haamaitairaa? Auê ïa te hanahana teie nei mau mea i te taata nei. Oia mau, e nehenehe ratou e faarirohia ei mau parau oaoaraa rahi no te taata ato‘a; e e mau parau oaoa o te ti‘a i te faaî i te fenua nei e te faaitoito i te mau aau o te taata ato‘a ia faaroo ratou i te reira ».4

« E ore roa te mau tavini a te Atua e haere na te mau nunaa o te mau Edene, ma te reo faaara, e tae noa’tu e haamata te melahi haamou i te haapohe i te mau taata o te fenua nei, e mai ta te peropheta i parau, ‘e riariahia i te roo ana‘e ra’ [A hi‘o Isaia 28:19]. No reira vau e parau ai no te mea te ite nei au no to‘u mau taata tupu; e te na reira nei au i te i‘oa o te Fatu, ia ûrûhia e te Varua Maitai. E, ia nehenehe ia‘u ia haru mai ia ratou mai roto atu i te ati, o ta‘u i ite atu ia ratou i te tono-raa-hia’tu e ta ratou ra mau hara; ia nehenehe ia‘u ia faati‘ahia ia faaara’tu ia ratou ma to‘u nei reo, ia riro ei mauihaa no te arata‘iraa’tu ia ratou i te tatarahaparaa mau, ia nehenehe ia ratou ia farii i te faaroo no te pato‘i atu i te enemi i te mahana ino ra! »5

« Ia faati‘a mai te Atua ia tatou ia rave i ta tatou mau tapuraa e fafauraa te tahi e te tahi, ma te haapa‘o maitai e te parau-ti‘a i mua Ia’na, ia itehia to tatou huru maitai i roto i te mau nunaa ato‘a o te fenua nei, na roto i te puai rahi, e tae noa’tu i te haamouraa i te mau basileia no te pouri, e ia upooti‘a i ni‘a a‘e i te ohipa a te orometua haavare e te ao pouri i te vahi teitei, e ia tuparari hu‘ahu‘a roa i te mau basileia ato‘a o te pato‘i nei i te basileia o te Mesia, e ia haaparare i te maramarama e te parau mau o te Evanelia mure ore e mai te pape ra e tae noa’tu i te hopea o te fenua ».6

Ua faahaamana‘o o Wilford Woodruff, te maha o te peresideni no te Ekalesia, i teie mau parau a te peropheta Iosepha Semita e: « ua î te oa nei i te pouri. Te faateimaha nei te hara et te ino i te oa nei mai te pape e haapoi nei i te hohonuraa. Te faatere nei te diabolo mai te hoê faito teitei i ni‘a i te fenua nei. E aro te ao nei ia outou; te hinaaro o te diabolo, te hinaaro o te fenua, e o hade. Tera ra… e mea ti‘a ia outou ia poro i te evanelia, a rave i ta outou hopoi‘a, e e ti‘a mai te Fatu i piha‘i iho ia outou. Eita te fenua e hade e upooti‘a i ni‘a ia outou ».7

Ta tatou ohipa o te titau-manihini-raa ïa i te taata ato‘a ia tatarahapa, ia bapetizohia, ia farii i te Varua Maitai e ia riro ei fatu ai‘a no te ora.

« Te ti‘aturi nei matou e tera ta tatou ohipa—ia haapii i te taata ato‘a i te haapiiraa no te tatarahaparaa o ta tatou e tutava i te faaite na roto mai i teie nei mau faahitiraa parau:

« Ua faaite maira Oia i to ratou aau ia ite ratou i te parau i papa‘ihia. Ua na ô maira oia ia ratou, i na reirahia taua parau ra i te papa‘i, e ia na reirahia to te Mesia pohe e ti‘a’i, e ia ti‘afaahou mai te pohe mai i te ru‘i toru; e ia porohaere-hia te tatarahapa e te faaoreraa i te hara i to’na ra i‘oa, na Ierusalema’tu nei â, e ati noa‘e te mau fenua ato‘a e ti‘a’i’ [Luka 24:45–47].

« Te ite nei tatou na roto i te reira e ua titauhia i te Mesia ia mauiui e ia faasataurohia e ia ti‘afaahou mai i te toru o te mahana, no te opuaraa taaê e ia poro-haere-hia te tatarahaparaa e te faaoreraa i te hara i te mau fenua ato‘a.

« Ua parau atura Petero ia ratou, e tatarahapa, e ia bapetizohia outou ato‘a i roto i te i‘oa o Iesu Mesia ia matara te hara, e horo‘ahia mai ïa te Varua Maitai ia outou. No outou hoi tei parauhia maira, e no to outou tamarii, e no te feia ato‘a hoi i te atea ê ra, ta te Fatu to tatou Atua e parau atu’ [Te Ohipa 2:38–39].

« Te haapii nei ïa tatou na roto i te reira e ua ravehia te fafauraa no te Varua Maitai i te feia tei porohia’tu te parau no te tatarahaparaa, oia hoi i te mau fenua ato‘a… No reira te ti‘aturi nei matou i te poro haereraa’tu i te parau no te tatarahaparaa i to te ao ato‘a nei, te feia paari e te feia apî, te taata tao‘a rahi e te taata veve, te feia tîtî e te feia ti‘amâ ».8

« E faufaa rahi to te mau varua taata i to te Atua hi‘oraa mai to ratou haamataraa mai â; e aita roa‘e te mau peresibutero i piihia ia arata‘i i te hoê noa‘e i hade, ia taparu râ e ia titau manihini i te taata ato‘a i te mau vahi ato‘a ia tatarahapa, ia nehenehe ato‘a ia ratou ia riro ei fatu ai‘a no te ora. E matahiti hinaarohia e te Fatu: ia matara te feia tape‘ahia ia himene ratou i te hosana [a hi‘o Isaia 61:1–2] ».9

« E ohipa na te mau peresibutero ia ti‘a i mua ma te măta‘u ore no te i‘oa o te Mesia e ia faaara i te taata ma te hoêraa ia tatarahapa e ia bapetizohia no te haamatararaa hara e no te Varua Maitai ».10

« E parau atu ïa vau ia outou eaha ta te Fatu e titau nei i te taata ato‘a, te teitei e te haehaa, te taata tao‘a e te taata veve, te tane e te vahine, te mau orometua e te mau taata, te mau taata e parau nei e e faaroo to ratou e te mau taata aita to ratou e faaroo, ia nehenehe ia ratou ia oaoa i te Varua Mo‘a o te Atua i te îraa e ia ora’tu i te mau haavaraa a te Atua, o tei fatata i te tae vave mai i ni‘a i te mau nunaa o te ao ato‘a. A tatarahapa i ta outou mau hara ato‘a, e ia bapetizohia i te pape no te haamatararaa i te hara, i te i‘oa o te Metua, e no te Tamaiti et no te Varua Maitai, e ia farii i te oro‘a no te tuuraa rima a te taata tei faatoro‘ahia e tei taatihia i teie nei mana, ia nehenehe ia outou ia farii i te Varua Mo‘a o te Atua; e mai te au i te mau papa‘iraa mo‘a, e te Buka a Moromona; e te rave‘a ana‘e e nehenehe ai i te taata ia tomo atu i roto i te basileia tiretiera ra. Teie te mau titauraa a te fafauraa apî, aore râ te mau parau tumu matamua no te Evanelia a te Mesia ».11

« Ua titauhia i te taata ato‘a ia faaroo i te Fatu ra ia Iesu Mesia; ia tatarahapa i ta ratou ato‘a mau hara e ia bapetizohia (e te hoê taata tei mau i te mana) i te i‘oa o Iesu Mesia no te haamatararaa i te hara, e ia tuuhia te rima i ni‘a ia ratou no te horo‘araa a te Varua Maitai, no te faariroraa ia ratou ei melo i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ».12

E haere te mau tavini a te Fatu na te ao ato‘a nei no te imi i te feia tei hinaaro i te farii i te evanelia a Iesu Mesia

« A tono i te tahi taata i Amerika i ropu e i te mau fenua ato‘a no Amerika e parau paniora nei e ia ore roa te hoê noa‘e poro o te ao nei e vai noa aore e misioni ».13

« Eita matou e ani i te hoê noa‘e taata ia faaru‘e i te tahi mea maitai ta ratou; e ani noa matou ia ratou ia haere mai e ia farii i te tahi atu â maitai. Eaha ra ïa mai te mea e farii te ao ato‘a i teie nei Evanelia? E ite ïa to ratou iho mata e e niniihia mai ïa te mau haamaitairaa a te Atua i ni‘a iho i te taata, o teie ïa te hinaaro o te taato‘araa o to‘u nei varua ».14

« E rave rahi tauatini taata o tei faaroo i te Evanelia e o tei haapa‘ o i te reira e te oaoa nei ratou i ta’na mau horo‘araa e te haamaitairaa. Te iti ra te mana‘o hape e te mau mea ino ato‘a e apee nei i te reira, i mua i te puai o te parau mau, e te haamata ra to’na maitai i te itehia e te mau nunaa i te atea ê… Te taime a hi‘ohia’i tatou mai te feia haavare, e e mou te ‘faaroo Momoni’, ua faufaa ore ïa te reira taime e ua haamo‘ehia te reira. Ua oti te taime a hi‘ohi‘a ai te reira mai te tahi mea no te taime poto noa, aore râ mai te hoê opûpû i ni‘a i te are miti, e te aahia nei te reira i roto i te aau e te mafatu o te feia ato‘a e mana‘o maitai to ratou no te vaiiho i te hiti te mana‘o hape tei haapiihia’tu ia ratou e no te tuatapapa i te parau no te faaroo momoni ma te ti‘a e te parau-ti‘a ».15

« Ua haere a‘ena te tahi o na Ahuru ma Piti Aposetolo e te tahi atu mau taata i Europa [i te ava‘e Tetepa 1839], e te toe‘a o te mau taata tei piihia no taua misioni ra te ti‘a’i nei matou ia haere atu ratou i roto noa i nau mahana i mua nei… Te tere au maitai nei te ohipa a te Fatu i roto i teie nei fenua apî e i te fenua tahito ato‘a. I te fenua Peretane e rave rahi hanere taata tei amui atu i te mau mahana i ma‘iri a‘enei i to tatou mau numera; oia mau, e ti‘a ihoa ia na reirahia, no te mea ‘Ua anoi noa Epheraima i roto i te mau ‘nunaa’ [Hosea 7:8]. E ua parau te Faaora e, ‘E faaroo mai ta‘u ra mamoe i to‘u reo’ [Ioane 10:27]; e oia ato‘a, ‘O tei faaroo mai ia outou na, ua faaroo mai ïa i‘au’ [Luka 10:16]; e, ‘Inaha, e arata‘i mai au ia ratou mai te fenua i te pae i apatoerau, e haaputuputu mai au ia ratou mai te hopea mai o te ‘fenua ra’ [Ieremia 31:8]. E mai ta Ioane i te faarooraa i te reo i te na-ô-raa mai, ‘A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e’ [Apokalupo 18:4], e tupu ïa te mau mea ato‘a; e e nehenehe te nunaa a te Fatu e ora ia ma‘iri Babulonia rahi e, ‘ua ma‘iri’ [Apokalupo 18:2] ».16

I roto i te hoê rata tei papa‘ihia i roto i te fare tape‘araa no Liberty i te ava‘e mati 1839, ua parau te peropheta Iosepha Semita i teie nei parau, tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 123:12: « No te mea te vai nei â te mau taata e rave rahi i ni‘a i te fenua nei i rotopu i te mau haapa‘oraa ato‘a, te mau pupu, te mau huru ekalesia, o te haamatapohia na roto i te paari huna o te taata nei, na roto i te reira ratou e ti‘ai ai ia haavare atu, e o tei faaerehia’tu i te parau mau no te mea ana‘e aita ratou i ite i te vahi te reira i itea mai ai ».17

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te piti e te toru o te mau paratarafa i te api 169. No teaha i titauhia’i i te tahi mau taime te itoito ia faaite haere i to tatou iteraa papû no ni‘a i te faahoiraahia e te Buka a Moromona? Nahea tatou e nehenehe ai i te faatupu i taua huru itoito ra?

  • Ua faaite mai o Iosepha Semita i te pouri varua o te ao nei; ua faaite oia i muri iho i te « mau parau apî no te oaoa rahi » i roto i te evanelia tei faahoi-hia-mai (te mau api 172–75). Nahea teie na mana‘o e piti e faauru ai ia tatou ia hamama i to tatou vaha e ia faaite i te evanelia?

  • A tai‘o i te paratarafa matamua i te api 175. Eaha te taime a ti‘a ai te Fatu i piha‘i iho ia outou i roto i ta outou mau tautooraa misionare?

  • A feruri hohonu i te mau papa‘iraa mo‘a ta Iosepha Semita i faahiti no te faahaamana‘o ia tatou i ta tatou ohipa no te haapii i te evanelia i te taata ato‘a (te mau api 175–76). A feruri aore râ a aparau eaha ta outou e to outou utuafare e nehenehe e rave no te faaite haere te evanelia ia vetahi ê.

  • A tai‘o i te paratarafa maha i te api 176, i reira te peropheta i paraparau ai no ni‘a i te ohipa misionare ei tutavaraa no te faaora i tei tape‘ahia. Nahea te tahi mau taata e faarirohia ai ei feia tei tape‘ahia? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 172–75). Nahea te mau parau tumu matamua e te mau oro‘a no te evanelia e faaora ai ia ratou?

  • A tai‘o faahou i te aniraa a te peropheta i te toru o te paratarafa i te api 177. Nahea teie aniraa e nehenehe ai e faaitoito i te taata ia haapii mai no ni‘a i te evanelia tei faahoihia mai? A tai‘o faahou i te maha o te paratarafa i te api 177 e te paratarafa hopea o te pene. Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i te taata ia « vaiiho i te hiti to ratou mau mana‘o hape » no ni‘a i te Ekalesia? Nahea ta tatou mau ohipa e nehenehe ai e tauturu i te taata ia ite i te vahi e iteahia mai te parau mau?

  • Eaha te mau haamaitairaa tei tae mai i roto i to outou oraraa ei hotu no ta outou mau tutavaraa no te poro haereraa i te evanelia?

Te mau papa‘iraa mo‘a:Mareko 16:15–20; 2 Nephi 2:8; Alama 26:1–9, 26–37; PH&PF 42:6–9, 11–14; 88:77–83

Te mau nota

  1. History of the Church, 1:81; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 39–40, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. History of the Church,1:86–88; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 42–43, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  3. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, nene‘iraa a Parley P. Pratt Jr (1938), 298–99; faatomaraa no teie tau.

  4. History of the Church, 2:5–6; faatomaraa no teie tau no roto mai i te « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Fepuare 1834, 135.

  5. History of the Church, 2:263; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau peresibutero no te Ekalesia, Novema 1835, Kirtland, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Novema 1835, 211.

  6. History of the Church, 2:375; no roto mai i te mau minuti no te hoê apooraa a te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti tei tupu i te 16 no tenuare 1836, i Kirtland, Ohio; faaitehia e Warren Parrish.

  7. Faahitihia e Wilford Woodruff, Deseret News, 30 no tiurai 1884, 434

  8. History of the Church, 2:255–56; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau peresibutero no te Ekalesia, Tetepa 1835, Kirtland, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Tetepa 1835, 180–81.

  9. History of the Church, 2:229, faahororaa; no roto mai i « To the Saints Scattered Abroad », Messenger and Advocate, Tiunu 1835, 138.

  10. History of the Church, 2:263; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau Peresibutero no te Ekalesia. Novema1835, Kirtland, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Novema 1835, 211.

  11. History of the Church, 1:314–15; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia N. C. Saxton, 4 no tenuare 1833, Kirtland, Ohio; ua horo‘a hapehia te i‘oa o Saxton Tane ei « N. E. Seaton » i roto i te History of the Church

  12. E pahonoraa a te papa‘i faatere no te ve‘a i te hoê rata a Richard Savary, Times and Seasons, 15 no mati 1842, p. 732; faatomaraa no teie tau; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  13. History of the Church, 5:368; no roto mai i te mau arata‘iraa tei horo- ‘ahia mai e Iosepha Semita i te 19 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  14. History of the Church, 5:259; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 22 no tenuare 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  15. History of the Church, 4:336–37; faaapihia te papa‘iraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê parau faaite a Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, 7 no eperera 1841, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no eperera 1841, 384.

  16. History of the Church, 4:8–9; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Isaac Galland, 11 no tetepa 1839, Commerce, Illinois.

  17. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 123:12; te hoê rata a Iosepha Semita e te tahi atu mau taata ia Edward Partridge e i te Ekalesia, 20 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri.

Hōho’a
Joseph preaching

Mai te peu e poro atu oia i te mau taata e faaati râ ia’na aore râ e afai atu i te mau misionare na te ao nei, ua here te peropheta Iosepha Semita i te ohipa misionare.

Hōho’a
missionaries teaching

Ua faara te peropheta Iosepha Semita i te feia mo‘a ia pii te mau taata ato‘a ia amui mai i te mau haamaitairaa o te Evanelia. « Nahea teie mau hanahana te ore e papa‘ihia e riro ei ohipa na te taata! »