Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 46: Te taparahi poheraa: Ua taati te peropheta i to’na iteraa papû i to’na toto


Pene 46

Te taparahi poheraa: Ua taati te peropheta i to’na iteraa papû i to’na toto

«Ua ora hanahana oia, e ua pohe hanahana oia i mua i te mata o te Atua e to’na nunaa ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Ua riro te tau to‘eto‘e e te tau mahanahana no te mau matahiti 1843–44 ei tau pe‘ape‘a rahi i Nauvoo, a faa‘uana ai te mau enemi o Iosepha Semita i ta ratou mau tautooraa no te haamou ia’na e te Ekalesia. No to’na iteraa e te fatata ra to’na taviniraa i te fenua nei i te hope, ua farerei pinepine te peropheta i te mau melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo no te haapii ia ratou e no te horo‘atu ia ratou te mau taviri no te autahu‘araa tei titauhia no te faatere i te Ekalesia. Ua hope teie mau faaineineraa i roto i te hoê rururaa e te mau aposetolo e te tahi nau hoa e ohipa ra piri ia’na i te ava‘e mati 1844. I roto i teie nei apooraa faahiahia mau, ua faaue te peropheta i na Tino Ahuru ma Piti ia faatere i te Ekalesia i muri a‘e i to’na poheraa, ma te faaite e ua horo‘a oia i ni‘a iho ia ratou te taato‘araa o te mau oro‘a, te mana, e te mau taviri tei titauhia no te faatereraa i te Ekalesia. Ua parau oia e « te horo‘a’tu nei au i te hopoi‘a e te tiaauraa no te arata‘i i teie Ekalesia mai to‘u atu tapono i ni‘a iho i to outou mau tapono ». « I teie nei, a faaineine ia outou e a amo i te hopoi‘a; no te mea e vaiho te Fatu ia‘u ia faafaea no te hoê taime ».1

I te 10 no tiunu 1844, ua faaue o Iosepha Semita, o tei riro na hoi ei tavana oire no Nauvoo, e te apooraa oire no Nauvoo ia haamouhia te Nauvoo Expositor e te matini e nene‘i nei i taua ve‘a ra. Te Nauvoo Expositor o te hoê ïa ve‘a pato‘i i te faaroo momoni, te faaino nei i te peropheta e te tahi mau feia mo‘a e tei pii e ia faaorehia te păpă ture no Nauvoo. Ua măta‘u te feia faatere no te oire e ia piahia teie ve‘a e arata‘i te feia iino ia rave i te tahi ohipa ino. Ei hopearaa no te ohipa tei ravehia e te tavana oire e te apooraa oire, ua faatae te feia faatere no te tuhaa fenua no Illinois i te hoê faahaparaa tano ore no te orurehauraa i te peropheta, to’na taea‘e Hyrum, e te tahi atu mau taata faatere no te Oire no Nauvoo. Ua faaue te tavana rahi no Illinois, o Thomas Ford, ia haavâhia te mau taata i Carthage, Illinois, te oire pû no te tuhaa fenua, e ua fafau ia ratou e e paruruhia ratou. Ua ite o Iosepha e ia haere ana‘e oia i Carthage, e riro ïa to’na ora i te topa i roto i te ati rahi na roto i te mau haamăta‘uraa a te mau pŭpŭ taata iino ia’na.

No to raua ti‘aturiraa e o raua ana‘e ta te mau pŭpŭ taata iino e hinaaro ra, ua faaoti ihora o Iosepha e o Hyrum i te haere na te pae tooa o te râ no te paruru i to raua ora. I te 23 no tiunu, ua haere raua na roto i te anavai no Mississipi, i muri iho râ i taua mahana ra, ua haere atu te mau taea‘e no Nauvoo e farerei i te peropheta e ua parau atu ia’na e e tomo atu te mau nuu i roto i te oire mai te mea eita oia e tuu atu ia’na i roto i te rima o te feia faatere i Carthage. Ua farii te peropheta ia na reira, ma te ti‘aturi e na te reira e tamarû i te feia faatere no te hau e te mau pŭpŭ taata iino. I te 24 no tiunu, ua aroha hopea’tu o Iosepha e o Hyrum i to raua nau utuafare e ua tere atu e te tahi atu feia faatere no te oire no Nauvoo i Carthage, ma te tuu atu ia ratou, na roto i to ratou iho hinaaro, i roto i te rima o te feia faatere no te tuhaa fenua i Carthage i te mahana i muri iho. I muri a‘e i to te mau taea‘e oreraa e aufau i te tuhaa moni tei titauhia na ni‘a i te faahaparaa matamua, ua faahapa-hape-hia ratou no te haavareraa i te tuhaa fenua no Illinois, ua tape‘ahia ratou e ua tuuhia’tu i roto i te fare auri no Carthage a tia’i noa’tu ai i te haavaraa. Ua amui atu na roto i to raua iho hinaaro, nau taea‘e John Taylor e Willard Richards, e piti ana‘e melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo o tei ore e tavini ra i te mau misioni i taua taime ra.

I te avatea no te 27 no tiunu 1844, ua faaea muhu noa e ma te oaoa ore teie pŭpŭ iti o te mau taea‘e i roto i te fare auri. Ua ani te hoê o te mau taata i te taea‘e Taylor, e reo nehenehe hoi to’na, ia himene no ratou. Aita i maoro roa ua faaroohia to’na reo: « Ua farerei pinepine ra vau i te hoê taata ratere, ani haehaa mai i te tautururaa, aita roa e pato‘iraa ». Ua haamana‘o o te taea‘e Taylor e « ua tu‘ati roa te himene i to matou mau mana‘o i taua taime ra no te mea ua hepohepo roa, e te oaoa ore e te pouri to matou mau varua ».3

I muri noa‘e i te hora pae i te ahiahi, ua tomo atu te hoê pŭpŭ taata huru rahi i roto i te fare auri, ma te pupuhi i ta ratou mau pupuhi i ni‘a i te mau taata i roto. Tau minuti noa, ua ravehia te ohipa ino. Ua pupuhihia o Hyrum Smith na mua e ua pohe oia i te reira iho taime. Na roto i te temeio ua farii te taea‘e Richards i te tahi noa pêpê rii; e te taea‘e Taylor noa’tu ua pêpê ino roa oia, ua ora mai ra e ua riro mai i muri iho te toru o te peresideni no te Ekalesia. Ua horo te peropheta Iosepha i te haamaramarama e ua pupuhi pohe-hia oia. Ua taati te peropheta no te faahoi-raa-hia mai e to’na taea‘e Hyrum i to raua iteraa papû e to raua toto.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ua paruru te Atua ia Iosepha Semita e tae noa’tu ua hope ta’na misioni i ni‘a i te fenua nei

I te ava‘e atete 1842, ua parau o Iosepha Semita: « To‘u mau mana‘o i teie taime o teie ïa, no te mea hoi e ua faaherehere te Fatu Mana Hope ia‘u e tae noa mai i teie nei mahana, e tamau noa ïa Oia i te faaherehere ia‘u, na roto i te faaroo hoê e te mau pure a te feia mo‘a, e tae noa’tu i te taime ua rave hope roa vau i ta‘u misioni i roto i teie oraraa, e ia haamau papû vau i te tau tuuraa o te îraa o te autahu‘araa i te mau mahana hopea nei, e ia ore roa te reira ia noaa i te mau mana no te fenua e no hade ».4

I te ava‘e atopa 1843, ua parau te peropheta: « Te parau nei au i to te ao ato‘a nei a tamata na i te haamou i te ohipa a te Atua; e te tohu nei au e e ore roa e noaa ia ratou te mana no te taparahi pohe ia‘u e tae noa’tu i te taime ua hope ta‘u nei ohipa, e ua ineine au i te pohe ».5

I te ava‘e me 1844, ua parau te Peropheta: « E paruru noa te Atua ia‘u nei e tae noa’tu i te taime e hope ai ta‘u misioni ».6

I te ava‘e tiunu 1844, ua parau te peropheta: « Aita vau e haafaufaa nei i to‘u iho ora. Ua ineine au i te pûpûhia ei tusia no teie nei nunaa; eaha hoi ta to tatou mau enemi e nehenehe e rave? Te taparahi pohe-noa-raa ia i te tino, e i reira ua hope ia to ratou mana. A tape‘a papû, e to‘u mau hoa; eiaha e măta‘u. Eiaha e imi i te faaora i to outou ora, no te mea o te taata o tei măta‘u i te pohe no te parau mau, e ere ïa oia i te ora mure ore. A tape‘a noa e tae noa’tu i te hopea, e e tia-faahou mai tatou e e riro mai tatou ei mau Atua, e e faatere arii tatou i roto i te mau basileia tiretiera, te mau hau hui arii, e te mau mana faatere ».7

Na mua’tu i te 27 no tiunu 1844, i roto i te fare auri no Carthage, ua papa‘i o Iosepha Semita i te hoê rata rû ia Emma Semita: « Te farii nei au i te mea tei tupu i ni‘a ia‘u, ma te ite e mea tiamâ vau e ua rave maitai au i te ohipa mai tei maraa ia‘u. A faite atu i to‘u here i te mau tamarii e i to‘u mau hoa ato‘a …; e no te parau haavareraa, ua ite au e aita roa vau i na reira, e aita e nehenehe ia ratou ia faaite i hoê noa‘e haapapûraa, no reira eiaha oe e măta‘u i te tahi ati o te tupu mai i ni‘a iho ia matou no taua tumu ra. Ia haamaitai mai te Atua ia outou paato‘a. Amene ».8

Hou to’na poheraa, ua horo‘a o Iosepha Semita i ni‘a i na Ahuru ma Piti Aposetolo te mau taviri e te mana ato‘a no te autahu‘araa ta te Fatu i taati atu i ni‘a iho ia’na

Te haamana‘o nei o Wilford Woodruff, te maha o te peresideni o te Ekalesia: « I te tau to‘eto‘e hopea o to’na oraraa, ua faaea o [Iosepha Semita] e nau toru aore râ e maha ava‘e i piha‘i iho i te te tino Ahuru ma Piti Aposetolo no te haapii ia ratou. E ere e tau hora noa o ta’na i faaohipa no te haapiiraa ia ratou i te mau oro‘a o te evanelia; e rave rahi râ mau mahana, mau hepetoma e mau ava‘e o ta’na i rave no te haapiiraa i te reira ia ratou e te tahi atu â mau mea no te basileia o te Atua ».9

Ua parau o Wilford Woodruff no ni‘a i to Iosepha Semita putuputuraa e te mau aposetolo, i te ava‘e mati 1844: « Te haamana‘o nei au i te a‘oraa hopea ta [Iosepha Semita] i horo‘a ia matou hou to’na poheraa … Ua ti‘a oia e au ra e toru hora te maoro. Ua î te piha i te maramarama mai te auahi ama ra, e ua anaana e ua maramarama roa to’na aro, e ua faaahuhia oia e te mana o te Atua. Ua hohora mai oia i mua ia matou ta matou ohipa. Ua hohora mai oia i mua ia matou te îraa o teie ohipa rahi a te Atua; e i roto i ta’na mau parau ia matou ua parau oia: ‘Ua taatihia i ni‘a i to‘u nei upoo te mau taviri ato‘a, te mau mana ato‘a, te mau parau tumu ato‘a no te ora e te faaoraraa ta te Atua i horo‘a i te hoê taata tei ora i ni‘a i te fenua nei. E teie mau parau tumu e teie autahu‘araa e teie mana no teie ïa tau tuuraa rahi hopea ta te rima o te Atua i te Ra‘i i haamau i ni‘a i te fenua nei. I na Ahuru ma Piti Aposetolo ua parau oia: ‘I teie nei, ua taati au i ni‘a i to outou mau upoo, te mau taviri ato‘a, te mau mana ato‘a, e te mau parau tumu ato‘a ta te Fatu i taati i ni‘a i to‘u nei upoo.’ Ua parau faahou â oia: ‘Ua ora maoro vau—e tae noa’tu i teie nei taime—ua parahi au i rotopu i teie nei nunaa e i roto i te ohipa rahi no te faaoraraa. Ua hinaaro vau ia ora noa no te ite i teie hiero ia patuhia. Eita roa râ vau e ora no te ite i te reira; e ite râ outou—e ite râ outou.’

« I muri a‘e i to’na paraparauraa mai ia matou mai teie te huru ua na ô a‘era oia: ‘Te parau atu nei au ia outou, te hopoia o teie basileia tei ni‘a ïa i to outou mau tapono i teie nei; e ti‘a ia outou ia amo i te reira na te ao ato‘a nei, e ia ore outou ia na reira e faahapahia ïa outou’ ».10

Ua papa‘i te mau melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo: « Ua tae atu matou, [na Ahuru ma Piti Aposetolo] i te hoê apooraa i te tuhaa hopea no te ava‘e mati [1844], tei tupu i te oire no Nauvoo…

« I roto i teie apooraa, e au ra e ua hepohepo te varua o Iosepha Semita, e ua rave oia i te faaotiraa no te faaite mai ia matou te mau mana‘o o to’na aau … E te mau taea‘e, te ani nei te Fatu ia‘u ia rû i te ohipa ta tatou e rave nei … Ua fatata te tahi mau ohipa i te tupu. Penei a‘e e taparahi pohe to‘u mau enemi ia‘u. E ia na reira ana‘e ratou, te mau taviri e te mana te vai nei i ni‘a iho ia‘u e tei ore i horo‘ahia’tu ia outou, e moe ïa te reira i ni‘a i te fenua nei. Mai te mea râ e manuia vau i te tuu atu i te reira i ni‘a i to outou mau upoo, e ia taparahi pohehia vau e te mau rima taparahi taata mai te mea e faati‘a te Atua i te reira, e e nehenehe ïa ta‘u e faaru‘e i teie oraraa ma te oaoa e te mauruuru ato‘a, ma te iteraa e ua oti ta‘u nei ohipa, e ua faati‘ahia te niu e haamauhia’i te basileia a te Atua i teie tau tuuraa evanelia no te îraa o te mau tau.

« I ni‘a i te mau tapono o te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e ti‘a ia vai mai te hopoi‘a no te arata‘i i teie Ekalesia mai teie atu taime e tae noa’tu e ma‘iti ai outou i te tahi ê atu mau taata no te mono atu ia outou. Eita e nehenehe i to outou mau enemi i te taparahi pohe ia outou paato‘a i tera ihoa taime, e mai te mea e taparahihia te hoê o outou, e nehenehe ta outou e tuu i to outou mau rima i ni‘a i te tahi ê atu mau taata e ia faaî i ta outou pŭpŭ autahu‘araa. Na reira e nehenehe ai i teie mana e teie mau taviri ia vai noa mai i ni‘a i te fenua nei.’…

« … ‘Eita roa e mo‘ehia ia matou to’na mau mana‘o aore râ ta’na mau parau i taua taime ra. I muri i to’na parauraa mai, ua tamau noa oia i te haere na ni‘a i te tahua, i te na-ô-raa mai e: ‘No te mea hoi e ua tuu atu vau i te hopoi‘a mai ni‘a atu i to‘u mau tapono, ua mama roa vau mai te hoê oroi mohina. Te ite nei au e ua vai tiamâ vau. Te haamauruuru nei au i to‘u Atua no teie faaoraraa’ ».11

Ua papa‘i o Parley P. Pratt, te hoê melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo: « Ua arata‘ihia teie taata rahi e te maitai hoi, hou to’na poheraa, ua pii e ia amui mai na Ahuru ma Piti Aposetolo, mai tera taime e tera taime, no te haapii ia ratou i roto i te mau mea ato‘a no ni‘a i te basileia, te mau oro‘a, e te faatereraa a te Atua. Ua parau pinepine oia e te haamau ra oia i te niu, e na te Tino Ahuru ma Piti ïa e faahope i te paturaa. Ua parau oia, ‘aita vau i ite no te aha; no te tahi râ tumu ua faahepohia vau ia rû i ta‘u mau faaineineraa, e ia horo‘a i ni‘a i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo te taato‘araa o te mau oro‘a, te mau taviri, te mau fafauraa, te mau oro‘a no te hiero, e te mau oro‘a taatiraa o te autahu‘araa, e no te haamauraa i mua ia ratou te hoê hoho‘a i roto i te mau mea ato‘a no ni‘a i te [hiero] e te oro‘a i roto i te hiero.’

« I muri a‘e i to’na raveraa i te reira, ua oaoa rahi oia, no te mea, mai ta’na i parau, ua fatata te Fatu i te tuu i te hopoi‘a i ni‘a i to outou mau tapono e ia vaiho ia‘u ia faafaaea maa taime rii; e mai te mea e taparahi pohe ratou ia‘u, te na reira maira oia, e tere atu ïa te basileia o te Atua i mua, no te mea i teie nei ua rave faaoti au te ohipa tei horo‘ahia mai ia‘u, na roto i te horo‘araa’tu ia outou te mau mea ato‘a no te paturaa i te basileia mai te au i te orama no te ra‘i, e te hoho‘a tei faaitehia mai ia‘u mai te ra‘i mai ».12

Ua haapii o Brigham Young, te piti o te peresideni o te Ekalesia: « Ua tuu mai o Iosepha i ni‘a i to matou nei mau upoo te taato‘araa o te mau taviri e te mau mana no te aposetoloraa ta’na i mau hou a rave-ê-hia’tu ai oia, e aita roa e taata aore râ e pŭpŭ taata e nehenehe ia ti‘a mai i ropu ia Iosepha e te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i roto i teie nei ao aore râ i roto i te ao a muri atu. E mea pinepine to Iosepha parauraa i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, ‘ua haamau vau i te niu e e ti‘a ia outou ia patu i ni‘a i teie niu mai teie atu taime, no te mea tei ni‘a i to outou mau tapono te basileia i te vairaa ».13

Ua ora hanahana e ua pohe hanahana te peropheta Iosepha Semita e to’na taea‘e Hyrum no to raua iteraa papû i te evanelia

Mai tei papa‘ihia i roto i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 135:1–6, ua papa‘i o John Taylor, a tavini ai oia ei melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo: « No te taatiraa’tu i te faaite no teie nei buka e te Buka a Moromona, te faaite atu nei matou i te taparahi-raa-hia o Iosepha Semita te peropheta, e Hyrum Smith te patereareha. Ua pupuhihia raua i roto i te fare tape‘araa i Carthage, i te 27 no Tiunu 1844, fatata i te hora pae i te ahiahi, e te hoê pûpû taata ino ma te mau pupuhi i roto i to ratou mau rima—penihia i te peni ereere—hoê hanere pae ahuru e a ore râ e piti hanere ratou taata. Ua na muahia o Hyrum i te pupuhihia e ua topa mărû atura oia i raro, i te piiraa mai e; E taata pohe vau! Ua ou‘a atura Iosepha na roto atu i te haamaramarama, e ua pupuhi-pohe-roa-hia oia i taua ou‘araa ra, i te piiraa mai e: E te Fatu e tau Atua! Ua pupuhi-noa-hia to raua nau tino i muri a‘e i to raua poheraa na roto i te huru ri‘ari‘a, ua puta raua tata‘itahi e maha ofa‘i pupuhi.

« O John Taylor e o Willard Richards, e piti na melo no te Tino Ahuru e ma Piti, o na taata ana‘e ia i roto i te piha i taua taime ra; ua puta ino roa te matahiapo i na ofa‘i e maha, ua ora mai râ i muri iho; te hopea ra, na roto i te maitai o te Atua, ua ora mai ïa ma te ore noa‘e hoê apoo i roto i to’na ahu.

« Ua rahi a‘e ta Iosepha Semita, te peropheta e te hi‘o a te Fatu, i rave, maori râ o Iesu ana‘e, no te faaoraraa i te taata i roto i teie nei ao, i tei ravehia e te hoê taata ê atu o tei ora na i te reira. I roto i te area poto noa no te piti ahuru matahiti ua afa‘i mai oia i te Buka a Moromona, o ta’na i iriti mai na roto i te horo‘a e te mana o te Atua, e na roto ia’na i nene‘ihia’i te reira i ni‘a i na fenua e piti, ua hapono atura oia i te îraa no te evanelia mure ore, o te vaira i roto, i na tuhaa e maha no te ao nei; ua tuu mai i te mau heheuraa e te mau faaueraa, tei roto i teie nei, i te buka no te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, e e rave rahi atu â te mau papa‘iraa paari e te mau haapiiraa ei maitai no te mau tamarii a te taata nei; ua haaputuputu mai na e na tauatiniraa o te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e rave rahi, ua faatupu oia i te hoê oire rahi, e ua vaiho atura i te hoê roo e te i‘oa o te ore roa e ti‘a ia faaorehia’tu. Ua ora hanahana oia, e ua pohe hanahana oia i roto i te mata o te Atua e to’na ato‘a ra mau taata; e mai te au i te pae rahi o ta te Fatu feia i faatahinuhia i tahito ra, ua taati atura oia i to’na toro‘a e ta’na ohipa i to’na iho ra toto; e ua na reira ato‘a to’na taea‘e ra o Hyrum. I roto i te oraraa nei aita raua i amahamaha atu te tahi i te tahi, e i roto i te pohereaa aita hoi raua i faataa-ê-hia’tu!

« Ia Iosepha i haere ai i Carthage no te tuuraa’tu ia’na iho i te mau titauraa faahua noa a te ture, i na mahana e piti e aore râ e toru hou to’na taparahi-raa-hia, ua parau maira oia: « Te haere nei au mai te pini‘a mamoe ra i te taparahiraa; tera râ te vai hau noa nei â vau mai te po‘ipo‘i no te tau mahanahana ra; te vai hau nei to‘u mana‘o ma te ore i faaino atu i te Atua e i te taata ato‘a nei. E pohe au ma te hara ore, e e parauhia ia no‘u nei e—ua taparahi-opua-ino-mau-hia oia—i te reira iho po‘ipo‘i, i muri iho to Hyrum faaineineraa no te haere—e parauhia anei, no te taparahiraa? oia mau roa, no te mea o te reira iho â tei ravehia—ua taio oia i muri iho nei na irava parau, i te pae hopea no te pene ahuru e ma piti no Etera, i roto i te Buka a Moromona, e ua opi ihora i te api i ni‘a iho:

« E ua pure atura vau i te Fatu ia horo‘a mai i te aroha i te Edene, ia roaa te aroha faaoroma‘i ia ratou. E ua na ô maira te Fatu ia‘u ra: Ia ere ratou i te aroha faaoroma‘i, atira noa’tu ia oe, ua haapa‘o maitai oe, no reira i mâ ai to ahu. E no te mea ua itea ia oe to oe paruparu, e riro oe ei mea puai, e e parahi hoi oe i te vahi ta‘u i faanehenehe i ô te mau aorai o to‘u Metua ra. E i teie nei te parau nei au … i te Edene, Ia ora na; oia ïa, e i tau mau taea‘e hoi ta‘u i here, e ia farerei faahou tatou i mua i te haavâraa no te Mesia, ei reira e ite ai te mau taata ato‘a e aore to‘u ahu i porao i to ratou ra toto ». [Etera 12:36–38]. Ua pohe te na faaite parau i teie nei, e te vai mana nei ta raua faaiteraa.

« E maha ahuru e ma maha matahiti to Hyrum Smith i te ava‘e fepuare, e e toru ahuru e ma vau matahiti to Iosepha Semita i te ava‘e titema, 1843.; e mai teie nei atu â e amuihia’tu to raua na i‘oa i rotopu i to te feia i taparahihia no te haapa‘oraa; e e haamana‘o ïa to te mau nunaa ato‘a o te tai‘o ra i te mea e, na te Buka a Moromona e teie buka nei no te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau a te Ekalesia, ua hoo rahi te toto maitai a‘e no te tenetere hoê ahuru e ma iva no te afa‘iraa mai i te reira ei faaoraraa i te ao o tei ma‘iri roa i raro; e mai te mea e ti‘a i te auahi ia haapaapaa i te mau tumu raau ota ra no te hanahana o te Atua, eaha ïa te ohie o te amaraa o te mau tumu raau mărô no te tamâ roa i te ô vine no te mea viivii ra. Ua ora raua no te hanahana, ua pohe hoi raua no te hanahana; e o te hanahana hoi ta raua utu‘a mure ore. Mai tera u‘i e tae noa’tu i tera u‘i e papa‘i-noa-hia to raua na i‘oa i mua i te huaai, ei na ofa‘i unauna o tei haamo‘ahia ra ».14

Ua rave faaoti o Iosepha Semita i ta’na misioni i ni‘a i te fenua nei e ua taati to’na iteraa papû e to’na ra toto

Ua parau o Brigham Young: « Noa’tu e mana to te enemi i te taparahi pohe i to tatou nei peropheta, oia hoi, i te taparahi pohe i to’na tino, aita anei oia i rave faaoti i te mau mea ato‘a i roto i to’na aau e ti‘a ia ravehia i to’na ra tau? Ua na reira oia, ua ite papû roa vau i te reira ».15

Ua haapii ato‘a o Brigham Young: « Na vai i faaora ia Iosepha Semita mai te rima mai o to’na mau enemi e tae noa’tu i te mahana no to’na poheraa? Na te Atua ïa; noa’tu e ua afa‘ihia oia e fatata’tu i te pohe i te mau taime ato‘a, e na roto i te hi‘oraa a te taata aita i mana‘o e e faaorahia oia. I to’na faaearaa i roto i te fare tape‘araa i Missouri, aita roa e taata i ti‘aturi e e ora mai oia mai to ratou ra mau rima, e faaroo to‘u mai to Aberahama, e ua parau vau i te mau taea‘e e mai te Atua e ora ra, e matara mai oia mai roto mai i to ratou mau rima. Noa’tu e ua tohu oia e ore oia e ora ia noaahia to’na 40 matahiti, ua here râ tatou i te ti‘aturiraa e e tohuraa hape te reira, e e tape‘a tatou ia’na na tatou e a muri noa’tu. Ua mana‘o tatou e e faaore tatou i taua tohuraa ra, ua hape râ tatou—ua ma‘iri oia i te pae hopea mai te hoê taata tei taparahi-pohe-hia no ta’na haapa‘oraa. Te parau nei au e e mea ti‘a te reira; i teie nei te vai puai nei te iteraa papû; ua taati oia i te reira i to’na ra toto ».16

Ua faaite papû o Wilford Woodruff: « I farii na vau i te mau mana‘o taaê no ni‘a i to’na pohe e te huru i rave-ê-hia’tu ai to’na ora. Ua mana‘o vau e ahiri e … ua nehenehe ia Iosepha ia farii i teie hinaaro, e na’na ïa e arata‘i i te e‘a e tae atu ai i te mau mou‘a ofa‘i. Mai taua taime râ ua afaro rahi vau i te faanahoraa e, mai te au i te opuaraa a te Atua, ua titauhia ia’na ei upoo no teie tau tuuraa, e e ti‘a ia’na ia taati i to’na iteraa i to’na ra toto, e ia haere atu i roto i te ao varua, ma te mau i te mau taviri no teie tau tuuraa, no te iriti i te misioni o te ravehia ra i teie nei na roto i te pororaa i te Evanelia i ‘te mau varua i roto i te fare tape‘araa ».17

Ua haapii o Joseph F. Smith, te ono o te peresideni no te Ekalesia: « Eaha ta te taparahi-pohe-raa-hia [o Iosepha e Hyrum Semita] i haapii mai ia tatou? Te haapiiraa rahi o teie ïa ‘e tusia tei pohe e papû ai te faufaa ia fafau’ (Hebera 9:16) no te haapapû i te reira. Hau atu i te reira, ua riro mau te toto o te feia mo‘a tei taparahi-pohe-hia e huero no te Ekalesia. Ua faati‘a te Fatu i te tusia e ia ti‘a mai te iteraa o taua mau taata parau-tia ra e te paieti ei ite no te hoê ao ino e te parau-tia ore. No reira, ua riro faahou â ratou ei mau hi‘o no te aroha maere ta te Faaora i faahiti: ‘Ia horo‘a te taata i to’na iho ora no to’na ra mau taea‘e, aita roa e taata aroha ê atu i tei reira.’ (Ioane 15:13). Teie here faahiahia ta ratou i faaite i te feia mo‘a e i to te ao nei; ua faatupu e ua faaite raua toopiti i to raua iteraa, hou a haere atu ai i Carthage, e te haere ra raua i to raua pohe … Aita to raua itoito, to raua faaroo, to raua here i te nunaa e oti‘a, e ua horo‘a raua i te mau mea ato‘a tei mauhia e raua no to raua ra nunaa. Aita roa taua huru itoito e taua huru here ra i vaiho mai te feaaraa i roto i te feruriraa o te mau taata tei oaoa i te hoaraa o te Varua Mo‘a e ua riro mau teie na taata maitai e te haapa‘o maitai ei mau tavini haamanahia e te Fatu.

« Ua riro noa teie taparahi-pohe-raa-hia ei faaururaa no te nunaa a te Fatu. Ua tauturu te reira ia ratou i roto i ta ratou mau tamataraa tata‘itahi; ua horo‘a te reira i roto ia ratou te itoito i te tamau noa i te hoê e‘a i roto i te parau-ti‘a e ia ite e ia ora i te parau mau, e ia vai noa te reira ei haamana‘oraa mo‘a na te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei tei haapii i te mau parau mau hanahana ta te Atua i heheu mai na roto i Ta’na ra tavini, o Iosepha Semita ».18

ûUa parau o George Albert Smith, te va‘u o te peresideni o te Ekalesia: « Ua rave o Iosepha Semita i ta’na misioni; e a tae mai ai te taime e ti‘a ia’na ia faaruru atu i te pohe, ua parau oia, ‘te haere nei au mai te pini‘a mamoe ra i te taparahiraa, tera râ te vai hau noa nei â vau mai te po‘ipo‘i i te tau mahanahana ra. Te vai hau nei to‘u mana‘o ma te ore i faaino atu i te Atua e i te taata ato‘a nei. Mai te mea e rave ratou i to‘u ora, e pohe ïa vau mai te hoê taata hara ore, e e tuo mai to‘u toto mai raro mai i te repo fenua no te tahoo, e e parauhia no‘u, « Ua taparahi-opuaino-mauhia oia »‘ [A hi‘o PH&PF 135:4]. Aita oia i măta‘u i te ti‘a’tu i mua i te haavaraa a to tatou Metua i te Ao ra e no te pahono atu no te mau ohipa tei ravehia i roto i te tino nei. Aita oia i măta‘u i te farii i te faahaparaa tei tuuhia’tu i ni‘a ia’na, o te na ô ra e ua haavare oia i te taata e ua rave oia i te ohipa hape i ni‘a ia ratou. Aita oia i măta‘u i te hotu no te misioni no to’na oraraa, e te upooti‘araa hopea no te ohipa ta’na i ite e no te ra‘i mai te reira, e no te reira hoi oia i horo‘a’i i to’na ora ».19

Ua faaite papû o Gordon B. Hinckley, te ahuru ma paeraa o te peresideni o te Ekalesia: « No to [ Iosepha Semita] papûraa i te ohipa ta’na i arata‘i, e te papûraa o to’na ite no ni‘a i to’na pii-raahia no ô mai i te ra‘i ra, ua tuu oia i teie na mea e piti i ni‘a’tu i te faufaa o to’na iho ora. No to’na ite atearaa no ni‘a i to’na pohe tei fatata mai, ua horo‘a oia ia’na iho i roto i te rima o te feia o tei tuu atu ia’na, ma te paruru-ore-hia, i roto i te rima o te hoê pupu taata ino. Ua taati oia i to’na iteraa papû i te toto o to’na ora ».20

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • Hou noa‘e a taparahi-pohe-hia’i o Iosepha e Hyrum Semita, ua himene te taea‘e John Taylor « Ua farerei pinepine ra vau » (mau api 601–02). A tai‘o aore râ a himene i te mau parau o teie himene (Te mau Himene, no 17), e a feruri e nahea teie mau parau e tu‘ati ai i te oraraa o te peropheta Iosepha Semita. No te aha teie himene i riro ai ei himene tano i roto i teie mau ohipa tei tupu?

  • A tai‘o faahou i te mau faahitiraa parau o te faaite papû mai e ua horo‘a o Iosepha Semita i te mau taviri no te autahu‘araa i ni‘a i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo (te mau api 603–06). I to outou feruriraa no te aha te mau aposetolo i mana‘o ai e e mea faufaa rahi roa ia faaite i teie mau ohipa tei tupu? Eaha to outou iteraa no ni‘a i te monoraa i roto i te peresideniraa o te Ekalesia?

  • A tai‘o i te faaiteraa a John Taylor no ni‘a i te taparahi-raa-hia o Iosepha e o Hyrum Semita (te mau api 607–09). Nahea e nehenehe ai ia outou ia paruru i te faahitiraa parau e « ua rahi a‘e ta Iosepha Semita, i rave, maori râ ia Iesu ana‘e no te faaoraraa i te taata nei i roto i teie nei ao, i tei ravehia e te hoê taata ê atu o tei ora na i te reira »? Hou a haere ai oia i te fare tape‘araa no Cartage, ua tai‘o o Hyrum i te Etera 12:36–38 e ua opi oia i te api. Nahea ra teie mau irava e tano ai ia Iosepha e ia Hyrum? Eaha to outou mau mana‘o a feruri ai outou i te mau tusia ta Iosepha e ta Hyrum Semita i rave no to raua iteraa papû no Iesu Mesia?

  • A tai‘o i te mau iteraa papû o te mau peropheta no te mau mahana hopea nei i te mau api 609–11. Eaha te mau parau haamauruuru e te iteraa ta outou e nehenehe e apiti atu i to ratou?

Te mau papa‘iraa mo‘a;Hebera 9:16–17; PH&PF 5:21–22; 98:13–14; 112:30–33; 136:37–40

Te mau nota

  1. Faahitihia i roto i te parau a te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo (aita e tai‘o mahana i ni‘a i te papa‘iraa), o te faaite ra no ni‘a i te hoê rururaa i te ava‘e mati 1844; i roto i te Brigham Young, Office Files 1832–78, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. « Ua farerei pinepine ra vau », Te mau Himene,no. 17

  3. John Taylor, faahitihia i roto i te History of the Church, 7:101; no roto mai i te John Taylor, « The Martyrdom of Joseph Smith », in Historian’s Office, History of the Church ca. 1840s–1880, p. 47, mau haaputuraa a te Ekalesia

  4. History of the Church, 5:139–40; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 31 no atete 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  5. History of the Church, 6:58; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 15 no atopa 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  6. History of the Church, 6:365; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  7. History of the Church, 6:500; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 18 no tiunu 1844, in Nauvoo, Illinois. Ua amui te feia papa‘i no te History of the Church i te mau faahitiraa parau a te mau feia e rave rahi tei ite mata i roto i te hoê noa faaiteraa no te a‘oraa.

  8. E rata na Iosepha Semita ia Emma Semita, 27 no tiunu 1844, fare tape‘araa no Carthage, Carthage, Illinois; Community of Christ Archives, Independence, Missouri; hoho‘a i roto i te mau haaputuraa a te Ekalesia.

  9. Wilford Woodruff, Deseret News: Semi-Weekly, 21 no titema 1869, 2.

  10. Wilford Woodruff, Deseret Semi-Weekly News, 15 no mati 1892, 2; faatomaraa no teie tau.

  11. Faaiteraa parau na te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo (aita e tai‘o mahana i ni‘a i te parau), o te faaite mai i te rururaa i te ava‘e mati 1844; i roto i te Brigham Young, Office Files 1832–78, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  12. Parley P. Pratt, « Proclamation to The Church of Jesus Christ of Latterday Saints », Millennial Star, Mati. 1845, 151

  13. Brigham Young, faahitihia i roto i te History of the Church, 7:230; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Brigham Young i te 7 no atete 1844, i Nauvoo, Illinois.

  14. Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 135:1–6.

  15. Brigham Young, Deseret News, 30 no eperera 1853, 46; tumahia te mau reta pio.

  16. Brigham Young, a‘oraa tei horo‘ahia i te 1 no atete 1852, i te oire no Roto Miti, Utah; i roto i te Historian’s Office, Reports of Speeches ca. 1845–85, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  17. Wilford Woodruff, Deseret News, 28 no mati 1883, 146.

  18. Joseph F. Smith, « The Martyrdom », Juvenile Instructor, Tiunu 1916, p. 381; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  19. George Albert Smith, i roto i te Conference Report, Eperera 1904, 64; faaapîhia te papa‘iraa.

  20. Gordon B. Hinckley, i roto i te Conference Report, Atopa 1981, 6–7; aore râ Ensign, Novema 1981, 7.

Hōho’a
mob at Carthage Jail

I te avatea no te 27 no tiunu 1844, ua tomo atu te hoê pupu taata ino i roto i te fare tape‘araa i Carthage, Illinois, e ua taparahi pohe i te peropheta Iosepha Semita e Hyrum Semita

Hōho’a
Joseph teaching

Ua haamana‘o o Wilford Woodruff e « i te tau to‘eto‘e hopea o to’na oraraa, ua faaea o [Iosepha Semita] e toru aore râ e maha ava‘e i piha’i iho te tino Ahuru ma Piti Aposetolo no te haapii ia ratou … e rave rahi mau mahana, mau hepetoma e mau ava‘e o ta’na i rave no te haapiiraa ».

Hōho’a
Brigham Young

Brigham Young

Hōho’a
George Albert Smith

George Albert Smith