Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 27: A ara i te mau hotu avaava no te taivaraa


Pene 27

A ara i te mau hotu avaava no te taivaraa

« I roto i ta outou mau tamataraa ato‘a, mau ati e te ma‘i, i roto i to outou mau mauiui ato‘a, e tae noa’tu i te pohe, a ara ia ore outou e huna i te Atua… a ara eiaha outou e taiva ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te mau hepetoma na mua e i muri a‘e i te otiraa o te paturaa o te hiero no Ketelani i te tau mahanahana no te matahiti 1836, ua fana‘o te feia mo‘a i te hoê tau no te hau e te hoê niniiraa rahi no te mau horo‘araa a te Varua. Tera ra, ua faara te peropheta Iosepha Semita i te feia mo‘a mai te mea aita ratou e ora ma te parau ti‘a, eita ia to ratou oaoa e te tahoêraa e vai tamau noa. Ua parau o David Tyler i taua taime ra; « Ua ite paato‘a te taata e ua ite rii ratou i te hoê tuhaa no te ra‘i. Oia mau, ua vai mai e rave rahi mau hepetoma aita roa matou i faahemahia e te diabolo; e ua mana‘o matou mai te mea e aita anei te mileniuma i haamata ». I te hoê apooraa na te mau taea‘e o te autuhu‘araa, ua parau mai te Peropheta Iosepha ia matou. I te tahi atu â mau mea teie ta’na i parau « e te mau taea‘e, i te tahi taime aita e mana to satane no te faahema ia outou. Ua mana‘o vetahi e, aita e faahemaraa faahou. Tera râ, e tae mai â te pato‘i, e mai te mea e haafatata atu outou i te Fatu, e ‘aro outou e e taiva ».1

A tere noa’tu ai taua matahiti ra, ua haamata te hoê varua taiva i te tupu i rotopu i te tahi o te feia mo‘a i Ketelani. Ua riro mai te tahi mau melo ei mau taata te‘ote‘o, te nounou e te haapa‘o ore i te mau faaueraa. Ua pari te tahi i te feia faatere no te Ekalesia no te mau fifi i te pae oraraa faufaa tei faatupuhia na roto i te topatariraa o te hoê fare moni no Ketelani tei haamauhia e te mau melo no te Ekalesia. Ua tupu teie nei topatarariraa i te matahiti 1837, te matahiti iho i tupu ai te hoê topatariraa no te mau fare moni no te Fenua Marite ato‘a, ma te faarahi atu â i te mau fifi i te pae oraraa faufaa o te feia mo‘a. Ua tae‘ahia e piti e aore râ, e toru hanere rahiraa melo tei faaru‘e i te Ekalesia i Ketelani, e te tahi pae o ratou ua amui roa’tu i roto i te feia pato‘i i te Ekalesia no te haape‘ape‘a e no te hamani ino i te feia mo‘a. Ua pari hua te tahi mau taata taiva e ua topa te peropheta e ua tamata i te tuu i te tahi atu mau taata i ni‘a i to’na ti‘araa. Ua faahaamana‘o te tuahine Eliza R. Snow: « E rave rahi o tei haehaa e tei haapa‘o i te raveraa i te mau ohipa ato‘a—o tei ineine i te haere i te mau piiraa ato‘a a te autahu‘araa—o tei haamata i te te‘ote‘o i roto i to ratou aau, e o tei faateiteihia i roto i te te‘ote‘o o to ratou aau. A farii ai te feia mo‘a i te here e te varua o te ao nei, ua faatea ê te Varua o te Fatu i to ratou mau aau ».2

Ua oto te peropheta no ni‘a i te huru o te Ekalesia i te ava‘e no me 1837: « E au ra e ua amui te mau puai no te fenua e no hade i to ratou mana i roto i te hoê rave‘a taa ê no te faataahuri i te Ekalesia i te hoê â taime… Ua hoê te enemi no rapae e te feia taiva i rotopu ia tatou i roto i ta ratou mau opuaraa… e e rave rahi tei inoino ia‘u mai te mea râ e o vau ana‘e te tumu no taua mau ino ra ta‘u e tutava puai nei i te aro atu ».3

Noa’tu â ïa teie nei mau tamataraa, ua faaea haapa‘o noa te rahiraa o te feia faatere e te mau melo no te Ekalesia. Ua haamana‘o o Brigham Young, e melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i roto i teie nei tau papû ore, i te hoê rururaa i reira te tahi mau melo no te Ekalesia i tuatapapa ai nahea i te tatara te peropheta Iosepha: « Ua ti‘a’tu vau i ni‘a, e na roto i te hoê rave‘a papû e te puai ua parau atu vau ia ratou e e peropheta o Iosepha e ua ite au i te reira, e faahapa u‘ana e e faaino noa’tu â ratou mai te au i to ratou hinaaro, eita [râ] e nehenehe ia ratou ia haamou i te ma‘itiraa o te peropheta a te Atua; e nehenehe noa ia ratou ia haamou i to ratou iho mana, e tapû i te taura e taamu nei ia ratou i te peropheta e i te Atua, e ia haere atu i hade. E rave rahi tei riri roa i to‘u pato‘i u‘anaraa i ta ratou mau peu…

« Ua faaoti teie nei rururaa e aita i nehenehe i te feia taiva ia hoê i ni‘a i te hoê noa‘e faaotiraa no te pato‘iraa. Teie te hoê fifi i reira te fenua e o hade i amui ai no te faataahuri i te peropheta e te Ekalesia a te Atua. Ua paruparu te faaroo o te mau taata puai e rave rahi i roto i te Ekalesia. I roto i teie nei tau pouri ua faaea piri noa vau ia Iosepha, e ma te paari ato‘a e te mana ta te Atua i tuu mai i ni‘a iho ia‘u, ua tuu vau i to‘u mau puai hopea ato‘a no te paturu i te tavini a te Atua e no te faatahoê i te mau pŭpŭ autahu‘araa a te Ekalesia ».4

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

E nehenehe te ereraa i te ti‘aturi i te feia faatere no te Ekalesia, te faahaparaa’tu ia ratou e te haapa‘o-ore-raa i te ohipa i titauhia e te Atua e arata‘i atu i te taivaraa

« E horo‘a’tu vau ia outou te hoê o te mau Taviri no te mau parau aro no te basileia. E parau tumu mure ore te reira, i vai na i te Atua ra mai te mau tau mai â: oia hoi, te taata o te ti‘a mai no te faahapa ia vetahi ê, ma te imi i te hapa i te Ekalesia, ma te parau e e tei rapae au te mau melo i te e‘a afaro, e e taata parauti‘a oia, ia ite papû mai ïa outou, e tei ni‘a ia taua taata ra i te e‘a aano no te taivaraa, e mai te mea eita oia e tatarahapa, e taiva ïa oia, mai te Atua e ora nei ».5

Ua faaite mai o Heber C. Kimball, a tavini ai oia ei tauturu no te peresideni Brigham Young: « E horo‘a’tu ïa vau ia outou te hoê taviri ta te taea‘e Iosepha Semita i matau i te horo‘a i Nauvoo. Ua parau oia e te taahiraa mau no te taivaraa e haamata ïa na roto i te ereraa i te ti‘aturiraa i te feia faatere no teie nei ekalesia e basileia, e i te mau taime ato‘a e ite outou i taua varua ra e nehenehe ïa ia outou ia ite e e arata‘i te reira i te taata tei mau i taua varua ra i ni‘a i te e‘a no te taivaraa ».6

Ua parau mai o Wilford Woodruff, a tavini ai oia i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti: « Ua matau na te taea‘e Iosepha i te a‘o ia matou mai teie te huru: ‘Te taime e faati‘a’i outou ia outou iho ia tuu i te hiti i te hoê noa‘e ohipa ta te Atua i pii ia outou ia rave, no te haamâha i to outou iho hinaaro; te taime e faati‘a’i outou ia outou iho ia riro ei taata haapa‘o ore, te haamau ra ïa outou i te hoê niu no te taivaraa. A haapa‘o maitai; a taa maitai e ua piihia outou i te hoê ohipa, e ia titau ana‘e te Atua ia outou ia rave i taua ohipa ra, a rave.’ Ua parau ato‘a oia i te tahi atu parau: ‘I roto i to outou ato‘a mau tamataraa, mau ati e te ma‘i, i roto i to outou ato‘a mau mauiui, e tae noa’tu i te pohe, a ara ia ore outou e huna i te Atua… a ara eiaha outou e taiva ».7

Ua parau ato‘a o Wilford Woodruff: « Te haamana‘o nei au e ua haere mai te taea‘e ra o Iosepha Semita e farerei ia‘u, e i te taea‘e [John] Taylor, te taea‘e Brigham Young e te tahi atu â mau misionare e rave rahi, a fatata ai matou i te haamata i ta matou misioni i te fenua Peretane. Ua ma‘ihia matou e ua roohia matou i te ati, e rave rahi o matou. Ua ite ato‘a matou i taua taime ra e ti‘a ia matou ia haere. Ua haamaitai te peropheta ia matou, e ta matou ato‘a mau vahine faaipoipo e to matou mau utuafare… Ua haapii oia ia matou i te tahi mau parau tumu faufaa rahi, o ta‘u e faahiti i te tahi i ŏ nei. Ua piihia te taea‘e Taylor, o vau iho nei, o George A. Smith, o John E. Page e te tahi atu mau taata no te mono i taua mau [aposetolo] tei taiva ê atu. Ua hohora mai te taea‘e Iosepha i te tumu taua mau taata ra i fariu ê atu ai i te mau faaueraa a te Atua. Ua ti‘aturi oia e e haapii mai matou i te paari na roto i te mea ta matou i ite mata e i faaroo tari‘a, e e nehenehe ia matou ia ite i te mau varua o te tahi atu mau taata ma te ore e faahepohia i te haapii na roto i te rave-noa-raa i te ohipa oaoa ore.

« Ua parau oia i muri iho e, te taata, te peresibutero i roto i teie nei Ekalesia e teie basileia, o te rave i te hoê e‘a e ua ite ore ai oia, aore râ, na roto i te tahi atu parau, e pato‘i ai oia i te haapa‘o i te hoê ture tei matauhia aore râ te hoê faaueraa aore râ ohipa—ia na reira ana‘e te hoê taata, e ia tau‘a ore oia i te ohipa ta te Atua i titau ia’na na roto i te haereraa i te mau pureraa, te raveraa i te mau misioni, aore râ te haapa‘oraa i te mau a‘oraa, te haamau ra ïa oia i te hoê niu o te arata‘i ia’na i te taivaraa e o teie te tumu i topa ai taua mau taata ra. Ua faaohipa-ti‘a-ore ratou i te autahu‘araa tei taatihia i ni‘a iho i to ratou mau upoo. Aita ratou i faananea i to ratou piiraa ei aposetolo, ei peresibutero. Ua faaohipa ratou i taua autahu‘araa ra no te tamata i te patu ia ratou iho e no te rave i te tahi ê atu ohipa eiaha râ no te paturaa i te basileia o te Atua ».8

I te matahiti 1840, ua tamau noa te hoê pŭpŭ iti o tei faanahonahohia no te mau melo no te Ekalesia e ora ra i Ketelani, Ohio, noa’tu e ua haaputuputu atu te rahiraa o te feia mo‘a i Nauvoo, Illinois. Ei pahonoraa i te parau apî e te tamata ra te hoê melo no te Ekalesia i Ketelani i te vavahi i te ti‘aturiraa o te feia mo‘a i te Peresideniraa Matamua e te tahi atu mau hui mana faatere no te Ekalesia, ua papa‘i te peropheta i te hoê taata faatere i Ketelani: « No te faatere i te mau ohipa no te basileia na roto i te parau-ti‘a, e mea faufaa rahi roa ia vai mai te aumaitai-raa, te mana‘o maitai, te taa-maitai-raa, e te ti‘aturiraa i roto i te aau o te mau taea‘e ato‘a; e e ti‘a i te aroha mau, te here-raa te tahi i te tahi, ia itehia i roto i ta ratou ato‘a mau ohipa. Mai te mea te vai nei te tahi mau mana‘o au ore, te ereraa i te ti‘aturiraa, eita e maoro roa e itehia mai ïa te te‘ote‘o, te faaahaaharaa e te faahinaaro; e tupu mai ihoa ïa te arepurepu i te pae hopea, e e haafaufaa-ore-hia ïa te hui mana faatere o te Ekalesia…

« Mai te mea te mana‘o nei te feia mo‘a i Ketelani e ere au i te mea tiamâ no ta ratou mau pure ia putuputu ana‘e ratou, e ia ore ratou e paturu ia‘u i te terono no te maitai no te ra‘i, ua riro ïa te reira ei tapa‘o faaite papû e te puai ia‘u e e aita te Varua o te Atua e vai ra ia ratou. Mai te mea e mea mau te mau heheuraa ta tatou i farii, o vai ïa te ti‘a ia arata‘i i te nunaa? Mai te mea ua tuuhia mai te mau taviri no te basileia i roto i to‘u nei rima, na vai ïa e tatara i te mau parau aro no te reira mau taviri?

« Ia vai noa ana‘e te tururaa e te faaitoitoraa a to‘u mau taea‘e ia‘u, e nehenehe ïa ia‘u e aro i te mau mana‘o hape o te ao nei, e e nehenehe ta‘u e faaoroma‘i tamau noa i te [hamani-ino-raa] e te ohipa ino ma te oaoa, ia atea ê râ to‘u mau taea‘e, e ia haamata ratou i te haaparuparu, e ia tutava i te faataere i to‘u haereraa i mua e ta‘u ohipa, i reira e oto ïa vau, aita râ to‘u hinaaro i te rave tamau i ta‘u nei ohipa i iti mai no to‘u ti‘aturiraa e noa’tu e e faaru‘ehia paha vau e to‘u mau hoa no te fenua nei, e e aro mai ratou ia‘u, e turu mai râ to‘u Metua i te ao ra ia manuia vau.

« Area râ, te ti‘aturi nei au e i Ketelani iho te vai nei te tahi o te ore e faariro i te hoê taata ei taata faahapa i te taata i te reo hoê [a hi‘o Isaia 29:21], ua ineine râ i te ti‘a mai i ni‘a no te paruru i te parau-ti‘a e te parau mau, e ia rave i te mau ohipa ato‘a tei faauehia ia ratou; e tei noaa te paari no te arata‘i ia ratou ia pato‘i i te mau raveraa ato‘a aore râ ohipa tei opuahia no te faatupu i te arepurepu e te amahamaha i roto i te Puhapa no Iseraela, e ia ite i te vahi huru ê i rotopu i te varua no te parau mau e te varua no te hape.

« E mea mauruuru roa ïa i to‘u nei feruriraa ia ite i te feia mo‘a i Kirtland ia ruperupe, te feruri nei râ vau e aita â te taime i tae mai ra; e te haapapû atu nei au ia outou e e eita roa te reira e tupu e tae noa’tu i te taime e haamauhia ai te hoê faanahoraa ê atu o te mau mea e ia faaitehia mai te hoê varua taa ê. Ia faahoihia mai te ti‘aturiraa, ia mou te te‘ote‘o, ia tapo‘ihia te mau mana‘o hiaai ato‘a na te haehaa mai te hoê ahu ra, e ia monohia te mana‘o haapa‘oraa ia’na iho na te aau maitai e te aroha, e ia iteahia te hoê faaotiraa amui ia ora noa i te mau parau ato‘a no roto mai i te vaha o te Atua ra, i reira, eiha râ na mua‘e, e nehenehe ai i te hau, e te nahonaho e te here ia parahi mai.

« Na te ohipa a te mau taata e hinaaro i te faatereraa i faaru‘ehia’i o Ketelani. E mea pinepine to outou tavini haehaa i te pohehaehia no to’na ti‘araa e taua mau huru taata ra, tei tutava i te faateitei ia ratou iho ia noaa ia ratou te mana, e no to ratou iteraa e eita te reira e noaa i te rave, ua fariu atu i te parau faaino e te hamani ino, e te tahi atu mau rave‘a no te faataahuri ia’na. Ua riro taua mau taata ra ei feia matamua o tei faahapa i te peresideniraa, e o tei pia i te mau hape e te mau paruparu o te peresideniraa i na mata‘i e maha no te ra‘i ».9

O ratou o tei taiva e ere ïa ratou i te Varua o te Atua, ua ofati ïa ratou i ta ratou mau fafauraa e mea pinepine ratou i te hamani ino i te mau melo no te Ekalesia

« E mea huru-ê-rii paha i te hi‘oraa matamua, e mea mau râ noa’tu te huru-ê-raa, e noa’tu te faaotiraa ta ratou i parau e e ora parau-ti‘a ratou, i muri a‘e i to ratou fariu-ê-raa’tu i te faaroo i te Mesia, maori râ ua tatarahapa oi‘oi ratou, aita i maoro roa ua topa te mau taata taiva i roto i te mau mareiraa a te diabolo, no te faaite i ta ratou ohipa iino i mua i te mata o te taata e ua ere ratou i te Varua o te Atua. Ua farii te feia haapa‘o i te mau haamani-ino-raa puai a te mau taata taiva. Ua faahapahia o Iuda i tera ihoa taime ua tuu atu oia i to’na ra Fatu i roto i te rima o To’na mau enemi, no te mea ua tomo atu Satane i roto ia’na.

« Te vai nei te hoê ite teitei tei horo‘ahia i ni‘a i te feia o tei haapa‘o i te Evanelia ma te aau tae, e mai te mea e harahia, e vai tahaa noa ïa te taata taiva e e ere oia i te Varua o te Atua, e, oia mau, ua fatata oia i te anatemahia, e to’na hopearaa e taninahia ïa oia i te auahi. I te taime e rave-ê-hia’tu taua maramarama ra i vai na i roto ia ratou e haapourihia ratou mai to ratou haamaramarama-raa-hia na mua’tu, e i reira, e ere te reira i te mea maere, mai te mea e faaohipahia to ratou ato‘a puai no te aro atu i te parau mau, e imi ïa ratou, mai ia Iuda ra, ia haamou ia ratou tei riro na ei feia hamani maitai rahi roa‘e no ratou.

« O vai ïa hoa i ni‘a i te fenua, aore râ i te ra‘i, tei piri roa‘e ia Iuda maoti te Faaora iho? E ta’na fâ matamua o te haamouraa ïa Ia’na. O vai, i rotopu i te feia mo‘a ato‘a i teie nei mau mahana hopea nei, e nehenehe e faariro ia’na e mea hau a‘e i te maitai i to tatou ra Fatu? O vai tei maitai roa mai Ia’na ra? O vai o tei mâ mai Ia’na ra? O vai tei mo‘a mai Ia’na ra te huru? E iteahia anei ratou? Aita roa‘e oia i hi‘a aore râ i ofati i te hoê faaueraa aore râ, i te hoê ture no te ra‘i—aore hoi e haavare i roto i To’na ra vaha, aore ato‘a e ohipa ino i iteahia i roto i To’na ra aau. Area râ te taata tei tamaa i piha‘i iho Ia’na, tei inu i te hoê â au‘a e ‘Ona, o oia ïa te taata matamua tei faati‘a i to’na poro ava‘e i ni‘a Ia’na. Tei hea tera taata mai te Mesia ra te huru? Eita oia e itehia i ni‘a i te fenua nei. No reira no te aha ïa To’na feia apee i amuamu ai, mai te mea e farii ratou i te haamani-ino-raa no ŏ mai i te mau taata ta ratou i pii na ei taea‘e, e tei hi‘ohia mai te feia tei piri roa i roto i te fafauraa mure ore?

« No hea mai hoi te parau tumu tei faaiteitehia mai e te feia taiva i te Ekalesia mau i te hamani-ino-raa ma te itoito, e te imionoono-raa ia haamou i te mau taata ta ratou i faahua-here i te hoê ra taime, ta ratou i amui atu i te hoê ra taime, e ta ratou i fafau atu i te hoê ra taime ia tutava na roto i te puai ato‘a i roto i te parau-ti‘a ia noaa te faaearaa o te Atua? Penei a‘e e parau mai paha to matou mau taea‘e i te hoê â parau tei tura‘i ia Satane ia imi i te mau rave‘a no te faataahuri i te basileia o te Atua, no te mea e taata ino ihoa oia, e e mea mo‘a te basileia o te Atua ».10

Ua na reira noa ihoa, i te mau tau ato‘a o te Ekalesia, te mau taata tei pato‘i i te mau parau tumu no te viivii ore, tei here i te tao‘a no teie nei ao, tei pee i te mau parau tumu no te ohipa ino, e tei riro ei enemi no te parau mau… O ratou tei amui mai ia matou e tei faahua ei hoa rahi no matou, ua riro ïa ratou i te mau taime ato‘a to matou mau enemi rahi roa‘e e to matou mau enemi papû maitai; e mai te mea eita ratou e auhia e te taata, mai te mea e tu‘inohia to ratou mau hinaaro aore râ ti‘araa, aore râ mai te mea e itehia ratou i roto i ta ratou ohipa iino, ua riro ïa ratou, i te mau taime ato‘a, te mau taata matamua o te haamata i te hamani-ino-raa, o te faahapa [pari-haavare-raa] e o te faaino i to ratou mau taea‘e, e o te imi i te faatoparaa e te haamouraa i to ratou mau hoa ».11

« Te horo nei te mau taata taiva ‘Momoni’ na te ao taato‘a nei e te haaparare nei ratou i te mau parau hape e te faaino no ni‘a ia matou nei, ma te mana‘o e na roto i te reira e noaa faahou mai ïa ia ratou te hoaraa o to te ao nei, no te mea ua ite ratou e ere matou no te ao nei, e eita to te ao e au ia matou; no reira ua faariro ratou [te ao nei] ia ratou [te feia taiva] ei mauihaa; e na roto ia ratou e tamata ratou i te hamani ino, e i muri iho i te reira e rahi atu ïa to ratou au ore i te feia taiva i to ratou au ore ia matou nei, no te mea ua ite to te ao e e feia haavarevare e te arue ratou ».12

Ua faaite mai o Wilford Woodruff: « Ua haere atu vau i te [hoê] rururaa i te hiero no Ketelani [i te 19 no fepuare 1837]. Aita te peresideni Iosepha Semita i tae atu no te ohipa no te Ekalesia, aita râ i afa atea’tu mai ia Mose i atea’tu i ni‘a i te mou‘a ia Iseraela [a hi‘o Exodo 32:1–8]; e rave rahi râ o te mau taata i Ketelani, aita ratou i hamani i te hoê puaatoro no te haamori mai ta te mau tamarii a Iseraela i rave, ua fariu ê atu râ ratou i to ratou aau i te Fatu e i ta’na ra tavini ia Iosepha, e ua imi i te mau rave‘a e ua hema’tu i te mau varua haavare, e tae noa’tu ua haapoirihia to ratou mau feruriraa; e e rave rahi tei pato‘i atu ia Iosepha Semita, e ua hinaaro te tahi ia ma‘iti ia David Whitmer no te arata‘i i te Ekalesia no te mono atu ia’na. I roto i teie nei ata no te mau varua pouri, ua hoi atu Iosepha i Ketelani, e ua ti‘a mai oia i taua po‘ipo‘i nei. Ua huru hepohepo roa oia; ua parahi maira te Varua o te Atua i ni‘a iho ia’na ra, e ua paraparau atu oia i te amuiraa ma te papû maitai no na hora e toru e ua haamamû atu i to’na ra mau enemi.

« I to’na ti‘araa mai i ni‘a, ua parau oia: ‘O vau noa â te peresideni, te peropheta, te hi‘o, te heheu parau e te faatere no te Ekalesia a Iesu Mesia. Ua ma‘iti te Atua ia‘u, e ere na te taata, e ua tuu ia‘u i ni‘a i teie nei ti‘araa, e aore roa to te hoê taata aore râ pŭpŭ taata e mana no te tatara ia‘u aore râ no te ma‘iti i te tahi atu taata no te mono mai ia‘u, e o ratou o te rave i te reira ohipa, mai te mea eita ratou e tatarahapa oi‘oi, e tu‘ino ïa ratou ia ratou iho e e haere atu ratou i hade ra.’ Ua faahapa u‘ana oia i te nunaa no ta ratou mau hara, to ratou poiri e to ratou ti‘aturi-ore-raa; ua vai mai te mana o te Atua i ni‘a iho ia’na, e ua faaite i to’na iteraa papû e e parau mau ta’na mau parau ».13

Ua faaite mai o Wilford Woodruff: « Ua paraparau te peresideni Semita i te avatea [i te 9 no eperera 1837], e ua parau i te i‘oa o te Fatu e e vai mai te mau haavâraa a te Atua i ni‘a i taua mau taata ra o tei faahua ei hoa no’na, e e mau hoa no te taata nei, e te paturaa ia Ketelani, te hoê tĭtĭ no Ziona, tei riro râ ei taata haavare ia’na, e i te maitai o te basileia o te Atua, e tei horo‘a i te mana i roto i te rima o to matou mau enemi e aro nei ia matou; ua hamani ino ratou i te feia mo‘a vêvê, e ua hopoi mai i te ati i ni‘a ia ratou, e ua riro ei feia ofati i te fafauraa, e no reira e ite ïa ratou i te riri o te Atua ».14

Ua haamana‘o Daniel Tyler: « I muri noa‘e i to te peropheta taeraa i Commerce (i muri a‘e i Nauvoo) mai te fare tape‘araa no Missouri, ua haere te taea‘e Isaac Behunin e o vau nei e farerei ia’na i to’na vahi faaearaa. Ua riro to’na mau hamani-ino-raa-hia ei tumu parau no te aparauraa. Ua tata‘ipiti oia i te faahitiraa mai i te mau parau hape, te papû ore e te afaro ore tei parauhia e te feia taiva, tei faariaria i te mau melo no te Ekalesia e te feia no rapae mai. Ua parau ato‘a oia e nahea to te rahiraa o te feia faatere tei oaoa na i te rave-ê-raa atu i to’na ora, i to’na tape‘a-raahia e tei fariu atu ia’na no te paruru ia’na e no te haamatau atu ia’na. Ua tuu oia i te faahaparaa i ni‘a i te mau taea‘e haavare…

« Ia oti te peropheta i te parauraa mai e nahea to’na rave-inoraa-hia, ua parau te taea‘e Behunin: « Ahani ua ti‘a ia‘u ia faaru‘e i teie nei Ekalesia, eita ïa vau e rave mai ta teie nei mau taata i rave: e haere ïa vau i te tahi vahi atea roa i reira te parau no te Momoni i ore roa i faaroo-noa-hia a‘e, e parahi au i reira e e ore roa te hoê taata e ite e ua ite au i te tahi noa‘e mea no ni‘a i te faaroo Momoni.’

« Ua pahono oi‘oi noa ihora te hi‘o rahi: E te taea‘e Behunin, aita oe i ite e aha râ ta oe e rave. E mea papû roa ua mana‘o teie nei mau taata mai ta oe i mana‘o. Hou oe i tomo mai ai i roto i teie nei Ekalesia ua ti‘a oe i ropu i te ino e te maitai. I te taime a porohia’i te evanelia ia oe, ua tuuhia mai i mua ia oe te maitai e te ino. Ua nehenehe ia oe ia ma‘iti te hoê aore râ aita roa i na mea e piti. Te vai ra na fatu taa ê e piti tei ani ia oe ia tavini ia raua. I to oe amuiraa mai i teie nei Ekalesia ua ma‘iti oe i te tavini i te Atua. I to oe na reira raa ua faaru‘e ïa oe i te vahi ropu, e eita roa e nehenehe ia oe ia hoi atu i reira. Ia faaru‘e noa’tu oe i te Fatu ta oe i ma‘iti i te tavini, e mea na roto ïa i te raveraa a te diabolo, e e pee ïa oe i ta’na faaueraa e e riro mai oe e tavini no’na ».15

Mai te mea e pee tatou i te mau peropheta e te mau aposetolo e te mau heheuraa a te Ekalesia, eita ïa tatou e arata‘i-ê-hia’tu

Ua faaite mai o Orson Hyde, te hoê melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti: « Ua parau… o Iosepha te peropheta; ‘e te mau taea‘e, a haamana‘o eita te rahiraa o teie nei nunaa e haere ê atu; e ia vai noa outou i te pae rahi o te nunaa e mea papû e tomo outou i roto i te basileia tiretiera ».16

Ua faaite mai o William G. Nelson; « Ua faaroo vau i te peropheta i te paraparauraa i mua i te taata e rave rahi mau taime. I te hoê rururaa ua faaroo vau ia’na i te na-ô-raa e: « E horo‘a atu vau ia outou te hoê taviri o te ore roa e tutae auri—mai te mea e parahi outou i piha‘i iho i te rahiraa o na ahuru ma piti aposetolo, e i te mau buka a te Ekalesia, e ore roa ïa outou e arata‘i-ê-hia’tu.’ Ua haapapû mai te aamu no te Ekalesia e e parau mau te reira ».17

Ua haamana‘o o Ezra T. Clark: « Ua faaroo vau i te peropheta Iosepha i te parauraa e e horo‘a oia i te feia mo‘a te hoê taviri e ore roa ai ratou e arata‘i-ê-hia’tu aore râ e haavarehia, o teie ïa: E ore roa te Fatu e faati‘a i te pae rahi o teie nei nunaa ia arata‘iê-hia’tu aore râ ia haavarehia e te feia haavare, eita ato‘a Oia e faati‘a e ia ma‘iri te mau buka a teie nei Ekalesia i roto i te rima o te enemi ».18

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te aamu i te mau api 359–62. I to outou feruriraa no te aha te taata e nehenehe ai e taui mai te parau-ti‘a i te taivaraa i roto i teie huru taime poto? Eaha te tahi mau mea e faatupu i te taivaraa i roto i te taata teie nei mahana? E aha ta tatou e nehenehe e rave no te paruru ia tatou i taua mau huru ra?

  • E aha te tahi mau ati e noaa mai ia ere ana‘e tatou i te ti‘aturiraa i to tatou feia faatere no te Ekalesia e ia faahapa ana‘e tatou ia ratou? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 362–65. E aha ta tatou e nehenehe e rave no te tape‘a i te mana‘o faatura e te mauruuru no to tatou feia faatere? Nahea ta te mau metua e nehenehe ai e faaitoito i ta ratou mau tamarii ia faatura i te feia faatere no te Ekalesia?

  • Ua haapii te peropheta e « te taime e faati‘a’i outou ia outou iho ia tuu i te hiti te hoê ohipa ta te Atua i pii ia outou ia rave, no te haamâha i to outou iho mau hinaaro… te haamau nei ïa outou i te hoê niu no te taivaraa » (api 362). E aha te auraa teie nei faahitiraa parau no outou?

  • A tai‘o i te aamu tei faaitehia e Daniel Tyler (i te mau api 368–69). I to outou feruriraa no te aha teie feia tei taiva i te Ekalesia e aro pinepine puai ai i te Ekalesia? (no te tahi atu mau iteraa a hi‘o i te mau api 365–69). I to outou feruriraa nahea e ti‘a ai ia tatou ia pahono atu i te mau parau e te mau ohipa a taua mau huru taata ra?

  • A tai‘o i te toru o te paratarafa hopea o te pene i te mau api 369–70. No te aha e mea faufaa ia ite papû tatou e ia faaohipa i teie « taviri » tei horo‘ahia mai e Iosepha Semita?

Te mau papa‘iraa mo‘a: 1 Nephi 8:10–33; Helamana 3:33–35; PH&PF 82:3, 21; 121:11–22

Te mau nota

  1. Daniel Tyler, « Incidents of Experience », i roto i te Scraps of Biography (1883), pp 32–33

  2. Eliza R. Snow, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 20; faatomaraa no teie tau.

  3. History of the Church, 2:487–88; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka B-1, 761, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  4. Brigham Young, in Historian’s Office, Manuscript History of Brigham Young, 1844–46, buka 1, 16, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  5. History of the Church, 3:385; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no tiurai 1839, i Montrose, Iowa; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  6. Heber C. Kimball, Deseret News, 2 no eperera 1856, 26; faatomaraa no teie tau.

  7. Wilford Woodruff, Deseret News, 22 no titema 1880, 738.

  8. Wilford Woodruff, Deseret News: Semi-Weekly, 7 no tetepa 1880, 1; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  9. History of the Church, 4:165–66; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Oliver Granger, Tiurai 1840, Nauvoo, Illinois.

  10. History of the Church, 2:23; faatomaraa no teie tau e te tarame; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Eperera 1834, 152.

  11. « John C. Bennett », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere i roto i te Times and Seasons, 1 no atete 1842, 868; faatomaraa no teie tau e te tarame; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  12. History of the Church, 3:230; te mau tuhaa parau matamua e te piti tei tapa‘ohia i te omuaraa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau melo no te Ekalesia i Caldwell County, Missouri,16 no titema1838, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri.

  13. Wilford Woodruff, o te faaite ra i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 19 no fepuare 1837, i Kirtland, Ohio; « History of Wilford Woodruff », Deseret News, 14 no tiurai 1858, 85; faatomaraa no teie tau e te tarame; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  14. Wilford Woodruff, o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no eperera 1837, i Kirtland, Ohio; « History of Wilford Woodruff », Deseret News, 14 no tiurai 1858, 86

  15. Daniel Tyler, in « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 15 no atete 1892, 491–92; faatomaraa no teie tau e te tarame.

  16. Orson Hyde, Deseret News: Semi-Weekly, 21 no tiunu 1870, 3

  17. William G. Nelson, i roto i te « Joseph Smith, the Prophet », Young Woman’s Journal, Titema 1906, 543; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  18. Ezra T. Clark, « The Testimony of Ezra T. Clark », 24 no tiurai 1901, Farmington, Utah; i roto i Heber Don Carlos Clark, Papers, ca. 1901–74, typescript, mau haaputuraa a te Ekalesia

Hōho’a
sacrament meeting

Ua haapii Iosepha Semita i te faufaa rahi no te tururaa i to tatou mau feia faatere no te Ekalesia; « tei taata o tei ti‘a mai no te faautua i te tahi, tei ite te hape i te Ekalesia, tei parau e tei rapaeau ratou, tera râ o oia iho te parau ti‘a… teie taata tei ni‘a oia i te puromu rahi no te taivaraa ».

Hōho’a
Judas betraying Jesus

« O vai te hoa piri roa i ni‘a i te fenua nei, aore râ i roto i te ra‘i, ua riro na te Faaora no Iuda? E ta’na opuaraa matamua o te haamouraa ia’na ».