Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 41: Te riroraa ei mau faaora i ni‘a i te mou‘a ra i Ziona


Pene 41

Te riroraa ei mau faaora i ni‘a i te mou‘a ra i Ziona

« Nahea ratou e riro mai ei mau faaora i ni‘a i te mou‘a ra i Ziona? Na roto ïa i te paturaa i ta ratou mau hiero, te paturaa i ta ratou mau vahi bapetizoraa, e na roto i te raveraa e te fariiraa i te taato‘araa o te mau oro‘a … no te taato‘araa o to ratou mau metua tei pohe ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

No te mau melo no te Ekalesia e ora ra i Nauvoo i te mau matahiti 1840, ua riro te raveraa i te oro‘a no to ratou mau taata tei pohe ei fâ tumu. Mai te taime a ravehia ai te mau bapetizoraa matamua na roto i te monoraa i roto i teie tau tuuraa i te matahiti 1840, ua maimi te feia mo‘a i te haamaramaramaraa tuatapaparaa no to ratou mau tupuna, e e rave rahi o tei tomo i roto i te pape no te bapetizoraa no te monoraa i teie feia tei herehia e ratou.

I te omuaraa, ua ravehia te bapetizoraa no tei pohe i roto i te anavai Mississipi aore râ i roto i te mau tahora e vai nei i to ratou vahi faaearaa. I te ava‘e tenuare 1841 râ, i te taime a faanahonaho ai te feia mo‘a i te mau opuaraa no te hiero no Nauvoo, ua parau te Fatu: « No te mea aita hoê aua bapetizoraa e vai nei i ni‘a i te ao nei, ia ti‘a ia ratou, o ta‘u feia mo‘a, ia bapetizohia no ratou o tei pohe na—no te mea no to‘u fare iho taua oro‘a nei, e e ore roa hoi e ti‘a ia fariihia e au, maori râ i roto i te mau mahana no to outou vĕvĕraa, e aita e nehenehe ia outou ia hamani i te hoê fare ia‘u nei » (PH&PF 124:29–30).

Ua faaea te mau bapetizoraa na roto i te monoraa i roto i te anavai i te 3 no atopa 1841, a faaite ai te peropheta: « Aita roa e bapetizoraa faahou no tei pohe e tae noa’tu i te taime e ravehia ai te oro‘a i roto i te fare o te Fatu… No te mea ta na reira maira te Fatu! »1 Ua haamata vitiviti te feia mo‘a i te patu i te hoê aua raau no te tahi noa taime i roto i te niu heru-apî-hia no te hiero no Nauvoo. Te aua, tei patuhia e te raau no Wisconsin, te vai ra ïa i ni‘a i te tua o na 12 puaatoro raau. Ua haamo‘ahia te reira i te 8 no novema, ua faaohipahia « e tae noa’tu a faaotihia ai te hiero, e ia monohia’tu te reira e te hoê aua bapetizoraa paari a‘e ».2 I te 21 no novema 1841, ua rave e ono melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i te mau bapetizoraa no na taata e 40 tei pohe, o te mau bapetizoraa matamua ia no tei pohe tei ravehia i roto i te aua bapetizoraa.

Ua haapii mai te mau bapetizoraa matamua no tei pohe i te feia mo‘a te faufaa rahi no te tape‘araa i te mau buka i roto i te Ekalesia a te Fatu. Noa’tu e ua ravehia te mau bapetizoraa na roto i te monoraa i roto i te mau tahora i te vahi e parahihia e ratou na roto i te mana autahu‘araa ti‘a, aita râ te reira mau bapetizoraa i tapa‘o-mana-hia. No reira, mea ti‘a ia rave-faahou-hia taua mau bapetizoraa ra. I roto i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia i te 31 no atete 1842, ua tatara te peropheta e: « E titauhia ia ti‘a mai te hoê papa‘i parau no te mau taata ato‘a tei bapetizohia no tei pohe, ia nehenehe ia’na ia riro ei ite mata no te mea i papa‘ihia e no te faaite i te parau mau e te manaraa o ta’na papa‘iraa… No reira ia rave-maitai-hia te tapa‘oraa e te iteraa o te mau bapetizoraa no tei pohe mai teie atu taime ».3 Ua tuatapapa maite roa te peropheta i teie tumu parau i roto i te hoê rata ta’na i papa‘i i te feia mo‘a i te mahana i muri iho, e i roto i te tahi atu rata tei papa‘ihia i te 6 no tetepa. Teie na rata e piti o te mau tuhaa 127 e 128 ïa i teie nei no te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau.

I roto i te tuhaa 127, ua papa‘i te peropheta i teie nei mau arata‘iraa a te Fatu: « Ia bapetizohia ana‘e te hoe o outou no to outou feia pohe ra, ia haapa‘ohia te hoê papa‘i parau, e ia riro oia ei ite mata i ta outou mau bapetizoraa; a tuu ia’na ia faaroo i to’na tari‘a, ia ti‘a ia’na ia faaite ma te parau mau, te na reira mai nei te Fatu; ia ti‘a i ta outou mau papa‘iraa ato‘a ia papa‘ihia i te ra‘i ra… E teie faahou â, a tuu atu ia haapa‘ohia te mau papaa parau ato‘a, ia ti‘a i te reira mau mea ia tuuhia’tu i roto i te vairaa papaa parau no to‘u hiero mo‘a, ia tape‘a-noa-hia ei haamana‘oraa mai tera u‘i e tae noa’tu i tera u‘i ra » (PH&PF 127:6 –7,9)

A faahaere ai te feia mo‘a i teie ohipa mo‘a i mua, « aita i maoro roa ua itehia e te vai nei to te tahi mau taata te mau papaa parau roa no to ratou mau taata tei pohe, o ta ratou i hinaaro i te faaora », te haamana‘o ra o Elder George A. Smith, e melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. « Ua itehia te reira mai te hoê noa haamataraa no te hoê ohipa rahi, e te faatereraa i te taato‘araa o te mau oro‘a no te evanelia i te nahoa feia pohe e ere ïa i te ohipa na‘ina‘i. Ua ani te tahi o te Tino Ahuru ma Piti ia Iosepha mai te mea te vai nei te tahi rave‘a poto a‘e no te raveraa i te mau oro‘a no teie rahiraa taata. Ua pahono atu o Iosepha i teie uiraa: « Eita te mau ture a te Atua e taui; e ti‘a ia tatou ia rave mai tei heheuhia mai ia tatou. Aita tatou i titauhia ia rave i teie ohipa rahi no tei pohe i roto i te hoê taime poto’».4

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Te faaite mai nei te haapiiraa no te faaoraraa no te feia pohe i te rahi o te paari e te aroha o te Atua

« O ratou paato‘a o tei ore i farii i te rave‘a no te faaroo i te Evanelia, e tei ore i farii i to ratou oro‘a na roto i te hoê taata faauruhia i te tino nei, e ti‘a ïa ia ratou ia farii i te rave a muri a‘e, hou ratou a haavâhia’i i te pae hopea ».5

« E ere i te mea maere ia faaora te Atua i tei pohe e ia faati‘a mai oia i tei pohe.

« Aita roa‘e e taime e e mea paari roa te varua no te haafatata-’tu i te Atua. Te vai nei te taato‘araa i roto i te rima aroha o te faaore i te hara, tei ore i rave i te hara matara ore, o te ore roa e faaorehia i roto i teie nei ao e ore ato‘a hoi i te ao a muri atu. Te vai nei te hoê rave‘a no te haamatara i te mau varua o te feia pohe, e mea na roto ïa i te mana e te mana faatere no te autahu‘araa— na roto i te taatiraa e te haamatararaa i ni‘a i te fenua nei. E hi‘oraa hanahana o teie haapiiraa, no te mea te faaiteite nei te reira i te rahi o te aroha e te maitai o te ra‘i i roto i te opuaraa no te faaoraraa i te taata.

« Ua opua-maitai-hia teie nei parau mau hanahana no te faarahi i te ite, e no te turu i te varua i roto i te mau pe‘ape‘a, te mau fifi e te mau hepohepo. Ei faahi‘oraa, a mana‘o noa na te huru o na taata e piti e taea‘e raua, hoê â to raua maramarama, te ite, te viivii-ore, e te auhia, o te haere ma te parau-ti‘a e te feruriraa maitai, o tei ite i te mea maitai e te mea ino i roto i te mau hiro‘a tumu hape aore râ no roto mai i te api hope ore o te buka no te natura.

« Ua pohe te hoê e ua tanuhia oia, ma te ore i faaroo noa‘e i te Evanelia no te faatitiaifaroraa; e i te tahi, ua tonohia’tu te parau poro‘i no te faaora, ua faaroo e ua farii oia i te reira, e ua faarirohia oia ei fatu ai‘a no te ora mure ore. E riro anei te hoê ei fatu i te hanahana e te tahi e faataahia ïa i te poheraa o te varua? Aita anei e rave‘a ia ora mai oia? E pahono mai te mau faaroo ‘aita’…

« Te haamaramarama papû nei teie haapiiraa i te paari e te aroha o te Atua i te faaineineraa i te hoê oro‘a no te faaoraraa i tei pohe, na roto i te bapetizoraa na roto i te monoraa, e tapa‘ohia to ratou mau i‘oa i te ra‘i e e haavâhia ratou mai te au i te mau ohipa tei ravehia i te tino nei. Ua riro teie haapiiraa ei haapiiraa pinepine na te mau papa‘iraa mo‘a. Te feia mo‘a tei ore i haapa‘o i te reira no to ratou mau fetii tei pohe, e na reira ïa ratou no to ratou iho pohe ».6

I te ava‘e titema 1840, ua papa‘i o Iosepha Semita i te mau melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e te tahi atu feia faatere no te autahu‘araa e tavini ra i ta ratou mau misioni i te fenua Peretane: « Te mana‘o nei au e ua tae atu teie haapiiraa ‘no te bapetizoraa no te feia pohe’ i to outou mau tari‘a na mua i teie rata, e ua faatupu paha te reira i te tahi mau uiraa i roto i to outou mau feruriraa no ni‘a i teie haapiiraa. Eita e nehenehe ia‘u ia horo‘a ia outou na roto i teie rata te taato‘araa o te haamaramarama ta outou paha e hinaaro no ni‘a i teie tumu parau; … e parau râ vau e e ua rave-mau-hia na e te mau ekalesia tahito; e ua tutava o Paulo peata i te faaite papû i te haapiiraa no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa na roto i teie haapiiraa e ua parau, ‘aore râ, eaha ihora te feia i bapetizohia no te feia i pohe ra, mai te mea e ore roa te feia i pohe ra e ti‘afaahou? Eaha ihora ratou i bapetizohia’i i no tei pohe ra? [1 Korinetia 15:29].

« Ua faahiti matamua vau i teie haapiiraa i mua i te taata a horo‘a’i au i te a‘oraa hunaraa no te taea‘e Seymour Brunson; e ua horo‘a vau mai taua taime ra i te mau arata‘iraa rarahi i roto i te Ekalesia no ni‘a i taua tumu parau ra. E haamaitairaa to te feia mo‘a ia bapetizo ia ratou no to ratou mau fetii tei pohe… Ma te ore e faarahi roa’tu i teie tumu parau, e ite ïa outou ma te feaa ore i to’na papûraa e to’na paari; e te hohora nei te reira i te Evanelia a te Mesia i roto i te hoê hi‘oraa hau atu i te rahi i ta te tahi mau taata i mana‘o ».7

E riro mai tatou ei mau faaora i ni‘a i te mou‘a ra i Ziona na roto i te raveraa i te mau oro‘a mo‘a no tei pohe

« Mai te mea e nehenehe ta tatou, na roto i te mana faatere o te autahu‘araa a te Tamaiti a te Atua e bapetizo i te hoê taata i te i‘oa o te Metua, o te Tamaiti e o te Varua Maitai, no te haamatararaa hara, e riro ïa e haamaitairaa no tatou ia rave mai te hoê taata tiaau e ia bapetizohia no te haamatararaa hara e no to tatou mau taata tei pohe, tei ore i faaroo i te Evanelia, aore râ i te îraa o te reira ».8

« Te parau nei te Bibilia, ‘e tono na vau i te peropheta ia Eliaha ia outou na hou te taeraa mai o taua mahana rahi e te măta‘u no te Fatu ra; e e faafariu oia i te aau o te mau metua i te mau tamarii, e te aau o te tamarii e to ratou mau metua, o te haere mai hoi au e o te tairi i te fenua nei i te ino…[Malaki 4:53–6].

« I teie nei, e ti‘a i te ta‘o faafariu i ŏ nei ia iritihia ei taamu, aore râ taati. Eaha râ ïa te fâ o teie misioni faufaa rahi? aore râ nahea te reira e faatupuhia’i? E horo‘ahia te mau taviri, e tae mai te varua o Eliaha, e haamauhia te Evanelia, e haaputuputuhia te feia mo‘a, e patuhia o Ziona, e e ti‘a mai te feia mo‘a ei mau faaora i ni‘a i te mou‘a Ziona [a hi‘o Obadia 1:21].

« Nahea râ ratou e riro mai ai ei mau faaora i ni‘a i te mou‘a ra i Ziona? Na roto ïa i te paturaa i ta ratou mau hiero, te paturaa i ta ratou mau aua bapetizoraa, e te haereraa e farii i te taato‘araa o te mau oro‘a, te mau bapetizoraa, te mau haamauraa, te mau horoiraa, te mau faatahinuraa, te mau faatoro‘araa e te mau mana taati i ni‘a i to ratou mau upoo, no to ratou mau tupuna ato‘a tei pohe, e ia faaora ia ratou ia nehenehe ia ratou ia ti‘a mai i te ti‘a-faahou-raa matamua e ia faateiteihia i te mau terono hanahana e o ratou ato‘a; e tei ŏ nei te fifi no te taatiraa i te aau o te mau metua i te mau tamarii, e te mau tamarii i te mau metua, ma te faatupu i te misioni a Eliaha…

« Aita i rahi roa te taime no te feia mo‘a ia faaora i to ratou mau taata tei pohe, e ia haaputuputu i to ratou mau fetii e ora ra, ia faaora-ato‘a-hia ratou, hou te fenua e tairihia’i, e hou a tae mai ai te haamouraa tei faataahia e te Atua i ni‘a i to te ao nei.

« E parau ïa vau i te feia mo‘a ato‘a ia haere ma to ratou puai ato‘a e ia haaputuputu amui i to ratou mau fetii ato‘a e ora nei i te [hiero], ia taatihia e ia faaorahia ratou, ia ineine ratou no te mahana e haere mai ai te melahi haamou; e mai te mea e haere te taato‘araa o te Ekalesia ma to ratou puai ato‘a no te faaora i to ratou mau taata tei pohe, no te taati i to ratou mau huaai, e no te haaputuputu i to ratou mau hoa e ora ra, e ia ore ia horo‘a i to ratou taime no te ao nei, eita ïa e hope paato‘a ia ratou i te rave hou e tae mai ai te pô, no te mea aore roa e taata e ohipa i te reira ».9

« Te vai nei te bapetizoraa, e te tahi atu â…, no ratou o te ora nei ia rave, e te bapetizoraa no te mau taata tei pohe ma te ite ore i te Evanelia… Eita e titauhia ia bapetizo-noa-hia outou no to outou feia tei pohe, e ti‘a ato‘a râ ia outou ia haere na roto i te mau oro‘a ato‘a no ratou, mai ta outou i rave no te faaora ia outou iho…

« …E ti‘a ia vai mai te hoê vahi i reira te mau nunaa ato‘a e haere mai ai mai tera taime e tera taime no te farii i to ratou mau oro‘a hiero; e ua parau te Fatu e riro taua vahi ra ei vahi no te bapetizoraa no tei pohe. E ti‘araa to te melo tata‘itahi tei bapetizohia e tei riro ei melo no te basileia ia bapetizohia no ratou o tei haere atu na mua; e i te taime iho e haapa‘ohia’i te ture no te Evanelia i ŏ nei e to ratou mau hoa ei ti‘a no ratou, te vai nei to te Fatu te mau feia faatere i reira no te faati‘amâ ia ratou. E nehenehe ta te hoê taata e mono no to’na iho mau fetii; e na roto i te reira e faatupu ïa tatou i te mau oro‘a o te Evanelia tei hohorahia hou te hamaniraa o te ao nei, e e nehenehe ta tatou ia bapetizohia no ratou tei riro ei hoa rahi no tatou ».10

« O ratou paato‘a tei pohe i roto i te faaroo e haere ïa ratou i te fare tape‘araa no te mau varua no te poro i tei pohe i te tino nei, o te ora ra i te varua; e e poro taua mau varua ra i te mau varua [e vai nei i roto i te fare tape‘araa] ia nehenehe ato‘a ia ora mai te au i te Atua i roto i te varua, e e atuatu te mau taata i te mau taata i roto i te tino nei… e e faaoaoahia ratou e teie nei mau rave‘a [a hi‘o 1 Petero 4:6]. No reira, o ratou tei bapetizohia no to ratou feia i pohe e mau faaora ïa ratou i ni‘a i te mou‘a no Ziona, e e ti‘a ia ratou ia farii i to ratou mau horoiraa e to ratou mau faatahinuaraa no to ratou feia tei pohe mai ta ratou i rave no ratou iho ».11

Ua tuu te Atua i ni‘a iho ia tatou te hoê hopoi‘a rahi no te maimi i to tatou feia tei pohe

« E faaaraara vau i to outou mau mata no ni‘a i te feia tei pohe. Te mau mea ato‘a ta te Atua e ite i roto i to’na paari mure ore e e mea tano e e mea au no te heheu mai ia tatou, a ora ai tatou i te tahuti nei, no ni‘a i to tatou mau tino tahuti, ua heheuhia mai ïa ia tatou i roto i te mana‘o noa, e taaê atu i te huru o teie tino tahuti, ua heheu-papû-hia mai râ i to tatou mau varua e au ra aita roa to tatou e tino; e taua mau heheuraa ra o te faaora i to tatou mau varua e faaora ato‘a ïa i to tatou mau tino. Ua heheu mai te Atua i te reira ia tatou no te mea aita e haamouraa mure ore no te tino, aore râ vairaa. No reira ïa te hopoi‘a, te hopoi‘a rahi, e vai nei i ni‘a iho ia tatou no to tatou feia tei pohe; no te mea te mau varua ato‘a tei ore i haapa‘o i te Evanelia i te tino nei e ti‘a ïa ia ratou ia haapa‘o i te reira i roto i te varua aore râ ia faahapahia. E mana‘o hanahana!—e mana‘o ri‘ari‘a! Te vai ra anei te tahi mea e ti‘a ia ravehia?—aita e faaineineraa—aita e faaoraraa no to tatou mau metua e to tatou mau hoa tei pohe ma te ore i farii i te rave‘a no te haapa‘o i te mau faaueraa a te Tamaiti a te Taata?…

« Eaha te mau fafauraa tei ravehia no ni‘a i te tumu parau o te faaoraraa i tei pohe? E eaha te huru taata e ti‘a i taua mau taata ra ia riro, o te nehenehe e faaorahia, noa’tu e ua repohia e ua pêhia to ratou mau tino i roto i te menema? Ia haapii ana‘e Ta’na mau faaueraa ia tatou, na roto ïa i te hi‘oraa o te ora mure ore, no te mea te hi‘ohia mai ra tatou e te Atua mai te mea ra e tei roto tatou i te mure ore; te parahi nei te Atua i roto i te mure ore, e aita oia e hi‘o nei i te mau mea mai ia tatou nei.

« Te hopoi‘a rahi roa‘e i roto i teie ao ta te Atua i tuu mai i ni‘a iho ia tatou o te maimiraa ïa i to tatou feia tei pohe. Te parau nei te aposetolo, ‘e ore e noaa te maitai rahi ia ratou ra ia ore tatou nei’ [a hi‘o Hebera 11:40]; no te mea e mea titauhia e ia vai mai te mana taatiraa i roto i to tatou mau rima no te taati i ta tatou mau tamarii e to tatou mau taata tei pohe no te îraa o te tau tuuraa o te mau tau—te hoê tau tuuraa no te ite i te mau fafauraa tei ravehia e Iesu Mesia hou te haamaniraa o te ao no te faaoraraa i te taata.

« …E mea titauhia i te feia tei ora na mua’tu ia tatou e te feia o te ora i muri mai ia tatou ia faaora-amui-hia ratou e o tatou; e no reira ua hinaaro te Atua i te taata nei ia rave ihoa i taua ohipa ra no te faaoraraa. No reira, te Atua i parau ai, ‘e tono na vau i te peropheta ia Eliaha ia outou na hou te taeraa mai o taua mahana rahi e te măta‘u no te Fatu ra; e e faafariu oia i te aau o te mau metua i te mau tamarii, e te aau o te tamarii e to ratou mau metua, o te haere mai hoi au e o te tairi i te fenua nei i te ino’ [Malaki 4:53–6] ».12

Ua papa‘i te peropheta Iosepha Semita i teie mau parau i roto i te hoê rata i te feia mo‘a, tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 128:15–18, 22, 24: « E i teie nei e tau mau taea‘e e te mau tuahine here rahi roa e, a faati‘a na ia‘u ia faaite papû atu ia outou na e e mau parau haapiiraa tumu teie no ni‘a i te feia i pohe e te taata ora ato‘a nei o te ore roa e ti‘a ia haapa‘o-ore-hia, no to tatou iho ora noa. No te mea ua titauhia te faaoraraa ia ratou e e faufaa rahi te reira no to tatou iho faaora-raa-hia, mai te au i ta Paulo i parau maira no te mau metua—e ore e noaa te maitai rahi roa ia ratou ra ia ore tatou nei, e ore ato‘a tatou e maitai roa ia ore to tatou feia i pohe ra.

« E i teie nei, no ni‘a i te bapetizoraa no te feia i pohe ra, e horo‘a’tu vau ia outou te hoê parau na Paulo, Korinetia 1, 15:29: Aore râ, eaha ihora te feia i bapetizohia no te feia i pohe ra, mai te mea e ore roa te feia i pohe ra e ti‘afaahou? Eaha ihora ratou i bapetizohia’i no tei pohe ra?

E teie faahou â, no te apitiraa’tu i teie nei parau e horo‘a’tu vau ia outou te hoê faahitiraa parau na te hoê o te mau peropheta, o tei faatano atu i to’na mata i ni‘a i te faahoiraa mai o te autahu‘araa, te mau hanahana o te heheuhia mai i te mau mahana hopea nei, e i faatano-ti‘a-hia’tu hoi ma te papû roa i ni‘a i te parau hanahana roa a‘e i te mau parau ato‘a ra no te evanelia mure ore, oia hoi, te bapetizoraa no te feia i pohe ra; no te mea te na o mai nei Malaki, i roto i te pene hopea, e te pae e te ono o te irave e: E tono na vau i te peropheta ia Eliaha ia outou na hou te taeraa mai o taua mahana rahi e te măta‘u no te Fatu ra; e e faafariu oia i te aau o te mau metua i te mau tamarii, e te aau o te tamarii e to ratou mau metua, o te haere mai hoi au e o te tairi i te fenua nei i te ino.

« Ua nehenehe paha ia‘u ia iriti maramarama a‘e i teie nei parau, tera râ ua navai te maramarama no te reira no te faaiteraa i te mea ta‘u i hinaaro ia vaiho-noa-hia mai te reira i teie nei. Ua navai ïa ia ite e e tairihia te fenua nei i te ino maori râ ia vai noa mai te hoe ave fifi tu‘atiraa mai te reira te huru e a ore râ mai te tahi huru i ropu i te mau metua e te mau tamarii, no ni‘a i te tahi parau e a ore râ i te tahi ra—e inaha eaha ïa taua parau ra? O te bapetizoraa ïa no te feia i pohe ra. No te mea ia ore ratou e ore roa e ti‘a ia tatou ia haamaitai-roa-hia ra; e ore ato‘a hoi ratou e haamaitai-roa-hia ia ore tatou nei…

« …A tuu atu na ia oaoa to outou mau aau, e ia oaoa rahi roa. Ia tupu mai te reo himene no te fenua nei. Ia parau mai te feia i pohe ra i te mau himene no te arueraa mure ore i te Arii ra o Emanuela, o tei faataa mai, hou roa te fenua nei i vai mai ai, i taua mau mea ra o te faati‘a mai ia tatou ia faaora mai ia ratou ra na roto mai i to ratou tape‘araa ra; no te mea e faati‘amâhia ïa te feia i tape‘ahia ra.

« …No reira, ia pûpû atu tatou i te hoê ô i te Fatu mai te hoê feia, te hoê ekalesia, e mai te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, i roto i te parau-ti‘a; e ia pûpû atu tatou i roto i to’na hiero mo‘a, ia oti ra, i te hoê buka tei roto i te reira te mau papaa parau no to tatou feia i pohe ra, o te ti‘a ia farii-taato‘a-hia ra ».13

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te mau api 533–35, ma te hi‘o e nahea to Iosepha Semita e te feia mo‘a matamua i tupu ai i te paari i roto i to ratou taaraa i te haapiiraa no te bapetizoraa no te feia i pohe. A feruri na e nahea te feia mo‘a iteraa a haapii-matamua’i i te parau no te faaoraraa i te feia i pohe. Eaha to outou mau mana‘o a rave ai outou no te taime matamua i te mau oro‘a no te feia i pohe?

  • A tai‘o i te toru e te maha o te paratarafa i te tapi 535. Nahea te haapiiraa no te faaoraraa i te feia i pohe e faaite mai ai i te aroha e te aau mehara o te Atua? Nahea teie nei haapiiraa e « faarahi ai i te maramarama » e e « turu ai i te varua »?

  • Eaha te auraa ia riro ei faaora i ni‘a i te mou‘a ra i Ziona? (no te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 537–39). I to outou feruriraa no te aha eita e nehenehe i to tatou mau tupuna i pohe ia haamaitai-roa-hia aita ana‘e tatou? I to outou feruriraa no te aha eita e nehenehe ia tatou ia haamaitai-roa-hia mai te mea aita ratou?

  • A tai‘o faahou i te tahi o te mau haapiiraa a te peropheta Iosepha Semita no ni‘a i ta tatou hopoi‘a rahi ia « maimi i to outou mau tupuna » (te mau api 539–42). Eaha te mau mea tei tupu ia outou a haapii ai outou no ni‘a i to outou mau tupuna? Nahea to outou here i to outou utuafare e to outou faaroo i te Atua i haapaarihia ai a haapii ai outou no ni‘a i to outou mau tupuna? Nahea te raveraa i te mau oro‘a hiero no to outou mau tupuna i haamaitai ai i to outou mau auraa e o ratou?

  • Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i te mau tamarii ia mauruuru i to ratou faufaa tupuna? Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i te mau tamarii ia rave i te ohipa i roto i te ohipa no te hiero e te aamu utuafare?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Roma 14:9; PH&PF 128:8–11

Te mau nota

  1. History of the Church, 4:426; no roto mai i te mau minuti no te hoê amuiraa a te Ekalesia tei tupu i te 3 no atopa 1841, i Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no atopa 1841, 578.

  2. History of the Church, 4:446–47; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka C-1, addenda, p. 44, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  3. History of the Church, 5:141; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 31 no atete 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  4. George A. Smith, a‘oraa tei horo‘ahia i te 25 no titema 1874, i St. George, Utah; i roto i te St. George Stake, General Minutes, Buka 4, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  5. History of the Church, 3:29; no roto mai i te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere i roto i te Elders’ Journal, Tiurai 1838, 43; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  6. History of the Church, 4:425–26; no roto mai i te mau minuti no te hoê amuiraa a te Ekalesia tei tupu i te 3 no atopa 1841, i Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no atopa 1841, 577–78.

  7. History of the Church, 4:231; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, 15 no titema 1840, Nauvoo, Illinois; ua hape te tai‘o mahana 19 no atopa 1840 no teie rata, i roto i te History of the Church.

  8. History of the Church, 4:569; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no mati 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  9. History of the Church, 6:183–84; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 21 no tenuare 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  10. History of the Church, 6:365–66; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  11. Faahitihia e George Laub, i roto i te hoê haaputuputuraa o te mau tuhaa no roto mai i te mau a‘oraa a Iosepha Semita, ca. 1845; George Laub, Reminiscences and Journal Tenuare 1845–Eperera 1857, 21, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  12. History of the Church, 6:312–13; faaapîhia te papa‘iraa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 7 no eperera 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton.

  13. Parau Haapiira e te mau Parau Fafau 128:15–18, 22, 24; e rata na Iosepha Semita i te feia mo‘a, 6 no tetepa 1842, Nauvoo, Illinois.

Hōho’a
Nauvoo Temple baptistry

Te vahi bapetizoraa i roto i te hiero no Nauvoo tei patu-faahou-hia. I roto i te mau aua bapetizoraa mai teie, e farii te feia mo‘a i te oro‘a bapetizoraa no te feia tei pohe.

Hōho’a
family doing genealogy

« Te hopoi‘a rahi roa‘e i roto i teie ao ta te Atua i tuu i ni‘a iho ia tatou o te maimiraa ïa i to tatou feie i pohe ».