Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 32: Te pahonoraa i te hamani-ino-raa ma te faaroo e te itoito


Pene 32

Te pahonoraa i te hamani-ino-raa ma te faaroo e te itoito

« Eiaha e măta‘u, ia itoito râ outou i te Fatu e i to’na ra puai rahi ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te tau to‘eto‘e no te matahiti 1838–39, tei raro a‘e te nuu faehau o te tuhaa fenua Missouri i te faaueraa a te tavana rahi ia tiavaru ê atu te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei i rapae au i te tuhaa fenua, e ua tape‘ahia te peropheta Iosepha Semita i roto i te fare auri no Liberty. I taua tau to‘eto‘e e te tau mahanahana i muri mai, ua tupu ïa te hoê tau mauiui rahi, a faahepohia’i tauasini feia mo‘a ia faaru‘e i to ratou mau fare i Missouri. Ma te vaiiho i te rahiraa o to ratou mau fenua i muri, ua haamata ratou i te tere ti‘a’tu e 321 kilometera i te pae hitiaa o te râ no te tere atu i te tuhaa tooa o te râ no te tuhaa fenua no Illinois, i raro a‘e i te arata‘iraa a Brigham Young e te tahi atu mau taata faatere no te Ekalesia. E mea iti roa te feia mo‘a e pereoo e e puaahorofenua maitai ta ratou, e e rave rahi tei taoto noa ma te paruru ore i roto i te ûa e te hiona. Te tahi o ratou e aita to ratou e tiaa ua puohu ïa ratou i to ratou mau ava‘e i roto i te hu‘ahu‘a ahu a haere ai ratou na roto i te hiona.

I te ava‘e fepuare 1839, ua tauturu te hoê taata tupu maitai ia Emma Semita ia tuu i ta’na tamarii e maha e te tahi nau tauihaa rii i roto i te hoê pereoo tei paruruhia e te aihere. A tae ai to ratou pŭpŭ i te anavai no Mississipi tei paari i te hiona, ua haere o Emma na roto i te pape to‘eto‘e e ta’na mau tamarii, ma te ta‘ita‘i i te mau api papa‘ihia no ni‘a i te iritiraa o te Bibilia a te peropheta i roto i na pute ahu e piti tei taamuhia i ni‘a i to’na opu i raro a‘e i to’na ra ahu. Ua horo atu oia e e rave rahi ê atu feia mo‘a tei ere i to ratou mau fare no te haapû i roto i te oire no Quincy, Illinois, i reira ratou i te tamau-noa-raa i te pohe i te po‘ia, te to‘eto‘e e te ma‘i, noa’tu e ua haamâmâhia teie nei mau mauiuiraa e te mau raveraa maitai a te hoê oire tei atuatu i te taata.

Noa’tu e e ua hiaai te peropheta Iosepha i te tauturu i te feia mo‘a, aita’tu e mea ta’na e nehenehe e rave maori râ ia pure e ia horo‘a i te arata‘iraa na roto i te mau rata ia Brigham Young e te tahi atu mau taea‘e o tei mono ia’na i te faatereraa i te feia mo‘a. I roto i teie nei mau huru oraraa fifi roa, ua papa‘i oia i te mau parau faaitoitoraa e te hau i te mau melo no te Ekalesia; « No reira, e au mau taea‘e here e, ia rave tatou i te mau mea ato‘a i roto i to tatou mana ia rave râ ma te oaoa; ei reira e tia‘i ia tatou ia ti‘a noa mai ai, mai te papû-roa-raa, no te ite i te ora o te Atua ra, e no te faaiteraa mai i to’na ra rima » (PH&PF 123:17).

I te 6 no eperera 1839, ua afaihia’tu te peropheta e to’na mau hoa mau auri no te hoê tauiraa no te vahi haavâraa mai te fare auri no Liberty e haere atu i te oire no Gallatin, mataeinaa no Davies, i te tuhaa fenua no Missouri. I muri a‘e i to ratou haerepoto-noa-raa i te fare haavâraa i reira, ua taui-faahou-hia to ratou vahi haavâraa mai te oire no Gallatin e haere atu i Columbia, te mataeinaa no Boone, i te tuhaa fenua no Missouri. I te ropuraa râ o te ava‘e eperera, a arata‘ihia’i te peropheta e te tahi atu mau taata mau auri i Columbia, ua faati‘a te mau taata tia‘i ia ratou ia heepue atu. I roto i te hoê hepetoma, ua amui atu te mau taea‘e i te feia mo‘a i Quincy, Illinois. Ua papa‘i o Elder Wilford Woodruff i roto i ta’na buka aamu no ni‘a i teie nei amuiraa e te peropheta: « Ua… fana‘o faahou â matou i te haamaitairaa oaoa no te rave i te taea‘e Iosepha na te rima… Ua farii mai oia ia matou ma te oaoa rahi. No faaora-noa-hia iho nei oia mai te fare auri e te rima o to’na mau enemi e ua hoi i rotopu i to’na utua-fare e to’na mau hoa… Ua faaite o Iosepha i to’na mau mana‘o, ua paraparau, ua farii oia i te taata mai tei matauhia. Ua oaoa mau o te tuahine Emma ».1

Tau taime i muri iho ua haapoupou te peropheta i to’na mau hoa feia mo‘a, tei faaoroma‘i rahi, i piha‘i iho ia’na, i te mau mea ato‘a ma te itoito, no to ratou faaroo i te evanelia a Iesu Mesia o tei faahoihia mai. « Ia haapoupouhia te huru o te feia mo‘a, i roto i to ratou hamani-ino-raa-hia e to ratou mau ati, to ratou itoito no te paruru i to ratou mau taea‘e i te mau ohipa ino a te mau taata ino; no to ratou here i te parau mau, i roto i te huru oraraa fifi e te hepohepo e nehenehe i te taata e faaoroma‘i; to ratou here te tahi i te tahi; to ratou ineine i te tauturu ia‘u e to‘u mau taea‘e tei tape‘ahia i roto i te hoê fare tape‘araa; ta ratou mau faatusiaraa no te faaru‘e i te tuhaa fenua no Missouri, e ta ratou tautururaa i te mau vahine ivi vêvê e te mau otare, e te imiraa i te mau fare no ratou i roto i te hoê tuhaa fenua maitai a‘e o te farii maite mai ia ratou; ua haa amui te mau mea ato‘a no te faateitei ia ratou i roto i te here o te mau taata maitai e te viivii ore ato‘a, e tei horo‘a ia ratou te here e te tururaa a Iehova, e te hoê i‘oa e vai noa e a muri noa’tu ».2

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

E pato‘i te enemi o te parau mau i te mau tavini a te Fatu, ia haafatata’tu ratou i te Fatu

« Ua faahaerehia mai te hamani-ino-raa i ni‘a iho ia tatou i tera taime e tera taime… mai te mau haruru patiri no ta tatou haapa-‘oraa faaroo ».3

« Tei mua te mau tumu parau no ta tatou haapa‘oraa i te ao nei e ua ineine i te titorotorohia e te taata ato‘a, e ua ite tatou e ua tupu mai te mau hamani-ino-raa ato‘a i to tatou mau hoa na roto i te mau pariraa [faahaparaa haavare] e te mau tatararaa hape tei ore i niuhia i roto i te parau mau e te parau-ti‘a. Ua faaoroma‘i tatou i teie nei hamani-ino-raa mai te tahi ê atu mau ekalesia a haamata ai ratou ».4

« No reira eiaha e maere, mai te mea e hamani-ino-hia outou; a haamana‘o râ i te mau parau a te Faaora: « Aore te tavini i hau i to’na ra Fatu. I hamani ino na ratou ia‘u ra, e hamani ino ato‘a ïa ratou ia outou’ [a hi‘o Ioane 15:20]; e te mau ati ato‘a ta te feia mo‘a e farii, ei faatupuraa ïa i te mau parau ta te mau peropheta i parau mai te matamua mai â o te ao nei ».5

« Ia rave ana‘e au mai te maraa ia‘u—ia rave ana‘e au i te maitai rahi, i reira ïa te mau mana‘o ino roa‘e e ti‘a mai ai i mua ia‘u… E ore roa te mau enemi o teie nei nunaa e paruparu i roto i ta ratou hamani-ino-raa i te Ekalesia, e tae noa’tu i to ratou poheraa. Te ti‘aturi nei au e e hohora mai ratou i te mau mea ato‘a mai te au i to ratou mana no te haavî e no te aro mai ia‘u, e e tama‘i rahi e te roa te tupu i rotopu ia tatou e o ratou. O oia o te aro i te hoê aroraa Keresetiano mau i te mau mea ino o teie tau hopea nei e ite tamau noa ïa oia i mua ia’na te mau taata ino e te mau melahi no te diabolo, e te mau mana pouri no hade o te aro mai ia’na. Ia pato‘i ana‘e te mau taata ino e te viivii, teie ïa te hoê tapa‘o no te haavâ mai te mea te aro ra te hoê taata i te aroraa keresetiano. E ao to outou ia pari haavarehia outou i te mau ino e te mau taata, e te tahi atu â; [a hi‘o Mataio 5:11]. E ti‘a anei ia faarirohia te hoê taata ei taata ino, ia faainohia ana‘e oia e te taata? Aita. Mai te mea e ti‘a mai te hoê taata no te pato‘i i te ao o te hara, e nehenehe ia ta’na e ite e e aro mai te mau varua ino e te viivii ato‘a ia’na.

« E riro râ teie nei mau mea no te hoê noa tau poto, e e faatea-ê-hia’tu teie nei mau ati ato‘a ia tatou, mai te mau i to tatou haapa‘o-maitai-raa, e e ore roa tatou e haavîhia e teie nei mau ino. Na roto i te hi‘oraa i te mau haamaitairaa o te oro‘a hiero i te tupuraa, e te rahiraa o te basileia e te parareraa mai tera moana i tera’tu moana, e oaoa ïa tatou e aita tatou i haavîhia e teie nei mau mea maamaa ».6

« Ua mana‘ohia e te tahi mau taata e e mauruuru to tatou mau enemi ia pohe au; te parau atu nei râ vau ia outou e i to ratou ihoa haamaniiraa i to‘u nei toto e hiaai ato‘a ai ratou i te toto o te mau taata ato‘a e aau to ratou i reira e vai ai te hoê noa‘e pura no te varua o te îraa o te evanelia. Ua tura‘ihia te pato‘iraa a teie nei mau taata e te varua no te enemi i te mau parau-ti‘a ato‘a. E ere noa no te haamou ia‘u, no te haamou ra i te mau tane e te mau vahine ato‘a o te ti‘aturi hua i te mau haapiiraa ta te Atua ia faaurû ia‘u ia haapii i teie nei u‘i ».7

« Ua haapii mai au e na roto i te ohipa o tei tupu, e eita te enemi o te parau mau e taoto, eita ato‘a oia e faaea i ta’na mau tautooraa no te faariri i te mau mana‘o o te mau taata i te mau tavini a te Fatu, na roto i te faatupuraa i te riri o te taata i ni‘a i te mau mea faufaa rahi aore râ te mau mea e anaanataehia ».8

E faaoroma‘i te feia o te here i te Atua i te hamani-ino-raa ma te itoito e te faaroo

« E te feia mo‘a ato‘a! a fana‘o na i teie nei taviri faufaa rahi— e i roto i ta outou ato‘a mau tamataraa, mau pe‘ape‘a, mau faahemaraa, mau ati, mau faatîtîraa, mau tape‘araa e te pohe, a ara, ia ore outou e huna i te ra‘i; ia ore outou e huna ia Iesu Mesia; ia ore outou ia huna i te mau taea‘e; ia ore outou ia huna i te mau heheuraa a te Atua, i roto anei i te Bibilia, te Buka a Moromona, aore râ te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, aore râ i te mau mea ato‘a o tei horo‘ahia aore râ o te horo‘ahia mai e o tei heheuhia mai i te taata i roto i teie nei ao aore râ i te mea o te tae mai. Oia, i roto i ta outou ato‘a mau tueraa e mau aroraa, a ara e ia ore outou e rave i teie nei ohipa, oi iteahia’i te toto hara ore i ni‘a iho i to outou mau ahu, e ia haere atu oia i hade ra »9

I te tau mahanahana no te matahiti 1830 ua hamani-ino-hia te feia mo‘a no te nene‘i-raa-hia te Buka a Moromona: « Ua nene‘ihia te Buka a Moromona (te raau a Iosepha i roto i te rima a Epharaima) tau taime i teie nei, e mai ta te peropheta tahito ra i tohu, ‘ua faarirohia te reira ei mea huru ê’ [a hi‘o Hosea 8:12]. Ua tupu te hoê arepurepuraa rahi na roto i to’na nene‘i-raa-hia. Ua apee te pato‘iraa rahi e ua rahi te hamani-ino-raa i te feia tei ti‘aturi i te parau mau o te buka. Ua tae râ i te taime e ua tupu mai te parau mau no roto i te fenua, e ua hi‘o mai hoi te parauti‘a mai te ra‘i mai [a hi‘o Salamo 85:11; Mose 7:62], no reira, eita matou e măta‘u i to matou mau enemi, ua ite matou e tei to matou ra pae te parau mau e te parau-ti‘a, e tei ia matou ra te Metua e te Tamaiti, no te mea tei ia matou ra te mau haapiiraa a te Mesia, e te haapa‘o nei matou i te reira; e no reira ua tamau matou i te poro e i te haamaramarama i te taata ato‘a o te hinaaro i te faaroo ».10

I te ava‘e tiurai 1839, ua papa‘i o Wilford Woodruff: « Ua paraparau poto noa mai o Iosepha ia matou i te na-ô-raa e, ‘a haamana‘o, e te mau taea‘e, e mai te mea e tape‘ahia outou i te fare auri, ua tape‘ahia te taea‘e Iosepha i te fare auri na mua ia outou. Mai te mea e tuuhia outou i te vahi e nehenehe noa ta outou e ite i to outou mau taea‘e na roto noa i te mau auri o te hoê haamaramarama a tape‘ahia’i outou i te fare auri no te evanelia a Iesu Mesia, a haamana‘o e ua na reira ato‘a mai te taea‘e Iosepha’ ».11

I te matahiti 1841, ua papa‘i o Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua: « Ua ti‘a noa te parau mau, mai te tumu raau pautuutu, ma te tuino-ore-hia i rotopu i te mau mea e mârô nei, tei topa’tu i ni‘a iho ia’na ma te puai u‘ana. Ua tahe te mau pape pu‘e, te are i muri i te are, ma te vitiviti, e aita i horomii i te reira. ‘Ua faateitei ratou i to ratou reo, e te Fatu; ua faateitei te mau pape i to ratou reo; E puai rahi to Iehova Sabaota i te mau are rahi o te miti ra’ [a hi‘o Salamo 93:3–4]; aita’toa i noaa i te mau auahi no te hamani-ino-raa e te mana ato‘a o te mau taata ino i te haamou i te reira; mai te pu aihere a Mose, ua ti‘a noa ïa aore i pau, e i teie nei i teie nei taime te hohora nei te reira i te hoê hi‘oraa i te taata e te mau melahi.

« I hea tatou e nehenehe ai e fariu i to tatou mau mata no te hi‘o te tahi e te tahi? Te ite nei tatou i te hoê nunaa tei farii i te hoê faanahoraa faaroo, o tei ore e auhia e te taata, e na te amuiraa’tu i te reira haapa‘oraa faaroo i afai mai i ni‘a iho ia ratou te mau hamani-ino-raa tamau. Te hoê nunaa, no to ratou here i te Atua e no to ratou atiraa’tu i Ta’na ra parau, o tei pohe i te po‘ia, tei vai tahaa-noa-raa, te mau ati, e ua fatata te mau faaereraa ato‘a. Te hoê nunaa, no te maitai o ta ratou haapa‘oraa faaroo, o tei oto i te pohe vitiviti o te mau metua, o te mau tane faaipoipo, o te mau vahine faaipoipo, e o te mau tamarii no ta ratou ra haapa‘oraa faaroo. Te hoê nunaa tei ma‘iti i te pohe eiaha râ te faatîtîraa e te haavare, tei tape‘a au noa i to ratou huru taata, e tei ti‘a ma te paari e te aueue ore i roto i te mau tau tamataraa i te aau o te taata ».12

E paturu te mana puai o te Atua i te feia tei hamani-ino-hia no te parau-ti‘a

A tape‘ahia’i oia i te fare auri no Liberty, ua papa‘i o Iosepha Semita i te feia mo‘a: « Eiaha e mana‘o e te paruparu nei to matou aau, noa’tu e au ra e ua roohia matou i te tahi mea ê [a hi‘o 1 Petero 4:12], no te mea ua ite matou e ua faaitehia mai teie nei mau mea ato‘a na mua‘e, e te tia‘i nei matou i te hoê ti‘aturiraa maitai atu i te ti‘aturiraa a to matou feia hamani ino. No reira i haapaari ai te Atua ia matou ia maraa ia matou te hopoi‘a. Te oaoa nei matou i roto i to matou ati, no te mea te ite nei matou e tei piha‘i iho te Atua ia matou, e o Oia to matou nei hoa, e e faaora Oia i to matou mau varua. Eita matou e măta‘u i tei taparahi mai i te tino; eita râ to matou varua e pohe ia ratou [a hi‘o Mataio 10:28]. Aita matou e ani nei i te mau maitai no ô mai i te rima o te taata ino, aita ato‘a i to te ao, aore râ i te diabolo, aita ato‘a i to’na mau ti‘a faahapa, e ia ratou o tei here e o tei rave e o tei parau i te parau haavare, no te rave ê atu i to matou nei mau ora. Aita roa’tu matou i huna i to matou mau mana‘o mau e eita ato‘a matou e na reira no te faaora i to matou mau oraraa… Te ite nei matou e ua tutava matou ma to matou aau, ma to matou mana e ma to matou puai ato‘a ia rave i te hinaaro o te Atua, e i te mau mea ato‘a Ta’na i faaue ia matou…

« …Ua parau te Faaora, ‘e tupu mai ihoa te mau mea e hapa‘i ra, e ati ra to ratou o te faatupu i te mea e hapa‘i’ [A hi‘o Mataio 18:7]. E faahou â, ‘e ao to outou ia faaino mai, e ia hamani ino mai, e ia pari haavare noa mai te taata ia outou i te mau ino ato‘a nei, no‘u; a oaoa, e ia ou‘au‘a noa i te oaoa, e utua rahi hoi ta outou i te ao ra, i na reira hoi ratou i te hamani ino i te mau peropheta ra, o mua ïa ia outou’[Mataio 5:11–12].

« I teie nei, e au mau taea‘e here e, mai te mea te vai nei te tumu no te taata ia titau i teie nei fafauraa, o tatou ïa te mau taata; no te mea ua ite tatou e aita te ao i au ore noa ia tatou, ua parau ato‘a râ ratou i te parau haavare no tatou, no te mea aita’tu e tumu i tutava ai tatou i te haapii i te îraa o te Evanelia a Iesu Mesia…

« E i teie nei, e au mau taea‘e here e—e ia parau ana‘e matou e mau taea‘e, te parau nei ïa matou ia ratou tei tamau noa i roto i te faaroo i te Mesia, te mau tane, te mau vahine e te mau tamarii—te hinaaro nei matou i te tiaoro atu ia outou i te i‘oa o te Fatu ra ia Iesu Mesia, ia puai i roto i te faaroo i roto i te fafauraa apî e te mure ore, ma te măta‘u ore i to tatou mau enemi… A tape‘a noa e tae atu i te pohe; no te mea ‘o tei hinaaro hoi i te tape‘a i to’na ora, e ere ïa i te ora; e o tei ti‘a ia’na i te tuu i to’na ora ia‘u e te Evanelia nei, e ora ïa to’na’ te parau maira o Iesu Mesia [a hi‘o Mareko 8:35].13

Mai roto ato‘a mai i te fare auri no Liberty, ua papa‘i te peropheta i to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia faatere o te Ekalesia: « E au mau taea‘e, eiaha e măta‘u, a faaea puai râ i roto i te Fatu e i roto i te mana o to’na ra puai. E aha hoi te taata e măta‘u ai te tavini a te Atua ia’na, aore râ te Tamaiti a te taata e rurutaina ai te tavini a te Atua i mua ia’na? Eiaha e mana‘o e e mea huru ê te mau tamataraa u‘ana ta matou e faaruru nei, e au ra ua roohia matou e te tahi mea ê. A haamana‘o e ua farii te taato‘araa i te hoê â mau ati. [A hi‘o 1 Petero 4:12–13.] No reira, a oaoa i roto i to tatou mau ati, na roto hoi i te reira outou e haamaitaihia’i e na roto hoi i te reira te tumu o to tatou nei ora i haamaitai-ato‘a-hia’i. [A hi‘o Hebera 2:10]. Ia tamahanahanahia to outou aau e te aau o te feia mo‘a ato‘a na roto ia outou, e ia ou‘au‘a noa i te oaoa, e utua rahi hoi ta outou i te ao ra, i na reira hoi ratou i te hamani-ino-raa i te mau peropheta ra, o mua ïa ia tatou [a hi‘o Mataio 5:11–12]».14

Te mau mana‘o Tauturu no te Tuatapaparaa e te Haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te aamu i te mau api 423–25. E aha tei haaputapû ia outou no ni‘a i te huru to Iosepha Semita e to’na mau hoa feia mo‘a pahonoraa i te hamani-ino-raa? I to outou feruriraa no te aha ratou i hinaaro ai i te faaoroma‘i i te hamani-ino-raa?

  • A tai‘o i te mau api 425–26, i reira te peropheta Iosepha haapiiraa e e faaruru pinepine te feia parau-ti‘a i te hamani-ino-raa. I to outou feruriraa no te aha ïa te reira? Nahea te hamani-inoraa i teie nei mahana i riro ato‘a ai mai te tau o Iosepha Semita? Nahea te hamani-ino-raa i huru ê ai i teie nei mahana?

  • I te api 427, ua faaite Iosepha Semita i te hoê taviri no te tauturu i te feia mo‘a. E aha te mau ohipa tei tupu tei faaite ia outou te faufaa o teie nei taviri? E aha’tu â ïa te mana‘o tauturu ta outou e nehenehe e horo‘a i te hoê taata e faaruru nei i te hamani-ino-raa no to’na faaroo? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 427–29.

  • A tai‘o faahou i te mau api 429–30, i reira to Iosepha Semita haapapûraa mai ia tatou e e turu te Fatu ia tatou ia pahono ana‘e tatou i te hamani-ino-raa ma te faaroo e te itoito. E aha to outou mana‘o no te parau e « ua haapaari te Atua ia tatou no te hopoi‘a »? Nahea tatou e « oaoa ai i roto i to tatou mau pe‘ape‘a » e « ia oaoa i roto i to tatou mau ati »? I to outou feruriraa nahea to tatou mau ati e tauturu ai ia tatou ia riro ei mea maitai roa?

Te mau papa‘iraa mo‘a:Mataio 5:43–44; Roma 8:35–39; 2 Nephi 26:8; Mosia 24:8–16; 3 Nephi 6:13

Te mau nota

  1. Wilford Woodruff, Journals, 1833–98, papa‘iraa no te 3 no me 1839, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. History of the Church, 3:329–30; no roto mai i te « Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr »., Times and Seasons, Novema 1839, 8.

  3. History of the Church, 6:210; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 8 no fepuare, 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  4. History of the Church, 2:460; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e te tahi atu ia John Thornton e te tahi atu, 25 no tiurai 1836, Kirtland, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Atete 1836, 358.

  5. History of the Church, 3:331; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te « Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr »., Times and Seasons, Novema 1839, 8–9.

  6. History of the Church, 5:140–41; tauihia te mau vahiraa o te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 31 no atete 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix,api 562, ohipa 3.

  7. History of the Church, 6:498; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia mai e Iosepha Semita i te 18 no tiunu 1844, i Nauvoo, Illinois. Ua amui te feia papa‘i no te History of the Church i te mau faataaraa parau a te mau taata tei ite mata i roto i hoê noa faaiteraa o te aamu.

  8. History of the Church, 2:437; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Oliver Cowdery, Eperera 1836, Kirtland, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Eperera 1836, 289.

  9. History of the Church, 3:385; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no tiurai 1839, i Montrose, Iowa; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  10. History of the Church, 1:84; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 41, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  11. Wilford Woodruff, o te faaite ra i te hoê faahitiraa parau a Iosepha Semita i te 7 no tiurai 1839, i Commerce, Illinois; Wilford Woodruff, Journals, 1833–98, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  12. History of the Church, 4:337; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê parau faataaraa a Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, 7 no eperera 1841, Nauvoo, Illinois, nene‘iha i roto i te Times and Seasons, 15 no eperera 1841, 384–85.

  13. History of the Church, 3:227–29, 232–33; faaapihia te faatomataa;tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau melo no te Ekalesia i Caldwell County, Missouri, 16 no titema 1838, fare auri no Liberty, Liberty, Missouri.

  14. E rata na Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua ia Heber C. Kimball e Brigham Young, 16 no tenuare 1839, fare auri no Liberty, Liberty, Missouri, mau haaputuraa a te Ekalesia.

Hōho’a
Emma fleeing Missouri

I te ava‘e fepure 1839, a tape‘ahia’i o Iosepha Semita i te fare auri no Liberty, ua haere o Emma Semita e ta’na mau tamarii na roto i te anavai to‘eto‘e no Mississipi, no te tapuni i to ratou mau taata iino

Hōho’a
Saints fleeing Missouri

I te tau to‘eto‘e no na matahiti 1838–39 tauatini mau feia mo‘a no te mau mahana hopea nei o tei faahepohia ia faaru‘e i to ratou nohoraa i Missouri, ua ratere atu i Illinois e 200 maile.