Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 24: Te arata‘iraa mai te au i ta te Fatu ra


Pene 24

Te arata‘iraa mai te au i ta te Fatu ra

« E haapii au ia ratou i te mau parau tumu ti‘a, e e faatere ratou ia ratou iho ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te taime a haamata ai te feia mo‘a no Ketelani i te ohipa e te tusia no te paturaa i te hoê hiero i to ratou ra vahi nohoraa, te faaruru ra ïa te feia mo‘a i te mataeinaa no Jackson, Missouri, i te hamani-ino-raa u‘ana. A rahi noa’tu ai te mau melo i te haere atu i Missouri, ua tupu rahi mai te mau pe‘ape‘a e te feia tei faaea matamua’tu i reira na mua’tu te feia mo‘a. Ua măta‘u te feia tumu no Missouri i te ere i te faatereraa politita, ua mana‘o ino ratou i te mau ti‘aturiraa faaroo măta‘u-ore-hia a te Ekalesia e aita ratou i au i te hinaaro o te feia mo‘a ia tapihoo noa i rotopu ia ratou iho. Te rahi noa’tu ra te u‘anaraa o te hamani-ino-raa a te pŭpŭ taata iino i te feia mo‘a e i te ava‘e novema 1833, ua ti‘avaru atu ratou i te feia mo‘a i rapae au i to ratou iho mau fare. Ma te vaiiho mai i muri te rahiraa o ta ratou mau animala e ta ratou mau tauihaa fare, ua horo atu te feia mo‘a i te tuhaa apatoerau, i te mataeinaa ihoa râ no Clay, Missouri, i reira to ratou parururaa ia ratou no te hoê taime noa.

Ua pe‘ape‘a roa te peropheta Iosepha Semita i te oraraa i Ketelani no te mau mamae o te feia mo‘a i Missouri, e ua hinaaro oia i te tauturu ia ratou. I te ava‘e fepuare 1834, ua heheu te Fatu ia’na e mea ti‘a ia’na ia faanahonaho i te hoê pŭpŭ no te feia mo‘a no te haere atu i te mataeinaa no Jackson. Ua piihia teie nei pŭpŭ, te Pufara no Ziona, no te tauturu ia haru faahou mai i te mau fenua e te mau tao‘a tei ravehia ma te ti‘a ore mai roto atu i te mau melo no te Ekalesia (A hi‘o PH&PF103:21–40). Ua faanahonaho-mana-hia te Pufara i te 6 no me 1834, e ua hau atu i te 200 taata i roto i teie nei Pufara. Ua tae atu te feia haere, ma te mau pupuhi e ma te faanahonahohia mai te hoê nuu faehau, i piha‘iho i te mataeinaa no Jackon i te ropuraa o te ava‘e tiunu, i muri a‘e i to ratou haere-ava‘e-noa-raa hau atu i te 1.450 kilometera te atea.

Ua haere atea te mau melo no te Pufara i te mau mahana ato‘a, e mea pinepine i roto i te ve‘ave‘a ma te maa tano ore e te pape ino no te tautururaa ia ratou. No to ratou faaea-amui-noa-raa e rave rahi mau hepetoma i roto i teie nei tere, ma te apeehia e te rohirohi e te po‘ia, ua tatama‘i te tahi mau taata te tahi e te tahi e ua faa‘ino i te peropheta.

Noa’tu te mau pe‘ape‘a i itehia i roto i teie nei tere fifi e te ataata hoi, ua haapii o Iosepha Semita i te mau melo no te pufara i te mau parau tumu faufaa rahi no te faatereraa a arata‘i ai oia ia ratou i te mau mahana ato‘a. Ua parau o Wilford Woodruff, e melo no te Pufara no Ziona tei riro mai i muri iho te maharaa o te peresideni no te Ekalesia: « Ua noaa ia matou te paari o te ore roa e noaa ia matou na roto i te tahi ê atu rave‘a. Ua farii matou i te haamaitairaa i te hi‘o mata i te hoho‘a mata o te peropheta, e ua noaa ia matou te haamaitairaa no te haere e tauasini kilometera na muri ia’na ma te ite i te mau raveraa a te Varua o te Atua ia’na, e te mau heheuraa a Iesu Mesia ia’na e te tupuraa o taua mau heheuraa ra ».1

I muri a‘e i to te pŭpŭ taeraa i Missouri, ua haamata ratou i te mau tau‘araa parau e te feia faatere no te fenua, aita râ teie nei mau tutavaraa no te hoê faaotiraa hau i manuia. A itehia’i e e tupu mai ihoa te tama‘iraa na roto i te mau mauihaa tama‘i, ua pure atura te peropheta no te arata‘iraa, e i te 22 no tiunu 1834, ua farii oia i te hoê heheuraa ia haaparari i te pufara e ia parau e e ore roa e nehenehe ia Ziona ia faaorahia i taua taime ra (a hi‘o PH&PF 105). Ua parau te Fatu no ni‘a i te mau melo no te pufara, « ua faaroo vau i ta ratou ra mau pure, e e farii hoi au i ta ratou ra ô; e e mea ti‘a ïa ia‘u nei ia afa‘ihia mai ratou e tae noa mai i teie nei vahi ei tamataraa i to ratou faaroo » (PH&PF 105:19)

Aita te Pufara no Ziona i faatupu i ta’na mau fâ politita, ua tupu mai râ te mau hotu varua mure ore. I te ava‘e fepuare 1835, a faanahonaho ai te peropheta i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e te Pŭpŭ no te Hitu Ahuru, e iva no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e te taato‘araa o te mau Hitu Ahuru o tei tavini i roto i te Pufara no Ziona. Te haamana‘o ra o Joseph Young, hoê o te mau melo matamua no te Hitu Ahuru, te peropheta i te haamaramaramaraa i te hoê pŭpŭ no teie nei mau taea‘e: « Aita te Atua i hinaaro ia outou ia aro. Eita e nehenehe Ia’na e faanahonaho i To’na basileia e na taata ahuru ma piti no te iriti i te uputa no te Evanelia i te mau nunaa o te fenua nei, e na hitu ahuru taata i raro a‘e i ta ratou faatereraa no te pee atu ia ratou i roto i to ratou taahiraa avae, maori râ ia rave mai Oia ia ratou mai roto mai i te hoê pŭpŭ taata tei pûpû i to ratou mau ora, e tei faatusia rahi mai ia Aberahama ra ».2

I roto i te Pufara no Ziona to Brigham Young, Heber C. Kimball, Wilford Woodruff e te tahi atu mau taata, fariiraa te haapiipiiraa tei faati‘a ia ratou ia arata‘i i te feia mo‘a mai Missouri mai e tae atu i Illinois i te matahiti 1839 e i muri iho i te afaa no Roto Miti. Na roto i ta ratou ohipa i rave na muri i te peropheta, ua haapii teie nei mau taea‘e i te arata‘i mai te au i te raveraa a te Fatu.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

E haapii te feia Faatere i te mau parau tumu ti‘a e e tauturu ratou i te mau taata ta ratou e arata‘i nei ia haapii i te faatere ia ratou iho

Ua faaite mai o John Taylor, te toru o te peresideni no te Ekalesia e: « Te tahi nau matahiti i ma‘iri a‘enei, i Nauvoo, ua ani te hoê melo no te apooraa Iriti Ture, tei reira ato‘a vau, ia Iosepha Semita e nahea i nehenehe ai ia’na ia faatere i teie mau taata huru rahi, e ia tape‘a i taua huru faanahoraa maitai; ma te faaite mai i taua iho taime e eita e nehenehe ia ratou ia rave i te reira huru ohipa i te tahi atu vahi ê. Ua parau o Semita tane e, e mea ohie roa ia rave. ‘Nahea?’ pahono a‘eraa teie nei taata; ‘e mea fifi roa ia matou.’ Ua pahono atu o Semita tane e, ‘te haapii nei au ia ratou i te mau parau tumu ti‘a, e e faatere ratou ia ratou iho ».3

Ua faaite mai o Brigham Young, te piti o te peresideni no te Ekalesia e: « Ua uihia te uiraa e rave rahi mau taime ia Iosepha Semita, e te mau taata tei haere mai e hi‘o ia’na e to’na nunaa taata, ‘nahea e nehenehe ai ia oe ia faatere ohie i to oe nunaa? E au ra aita ratou e rave noa‘e i te hoê mea maori râ te mau mea ta oe e parau; nahea e nehenehe ia oe ia faatere ohie roa ia ratou? ‘Ua parau oia, ‘aita roa’tu vau e faatere nei ia ratou. Ua heheu mai te Fatu i te tahi mau parau tumu no te ra‘i mai e ti‘a ia tatou ia ora i teie nei mau mahana hopea nei. Te fatata mai nei te taime e haaputuputu mai ai te Fatu i To’na ra nunaa mai roto mai i te feia ino, e e haapoto Oia i Ta’na ohipa i roto i te parau-ti‘a; e ua haapii au i te mau parau tumu Ta’na i heheu mai i te nunaa e te tamata nei ratou i te ora mai te au i taua mau haapiiraa ra e te faatere nei ratou ia ratou iho’ ».4

Ei pahonoraa i te hoê faahaparaa e te imi ra oia i te mana, ua parau Iosepha Semita: « No ni‘a i te mana i ni‘a i te mau feruriraa o te taata ta‘u i mau, e parau ïa vau e, no te mana ïa o te parau mau i roto i te mau haapiiraa ta‘u e hohora nei ia ratou no to‘u riroraa ei mauihaa i roto i te rima o te Atua, e ere ia na roto i te tahi faaheporaa na roto atu ia‘u… Te ani nei au, ua faahepo a‘ena anei au i te hoê noa a‘e taata? Aita anei au i horo‘a ia’na te ti‘amâraa no te ore e ti‘aturi i te hoê haapiiraa ta‘u i poro, mai te mea ua ti‘a ia’na? No te aha to‘u mau enemi e aro ai i te haapiiraa tumu? Eita e nehenehe ia ratou ia na reira: e parau mau, e te ani nei au i te mau taata ato‘a ia tamata i te taui i te haapiiraa ».5

« Ua hinaaro te hoê taea‘e e rave ra i te ohipa i te piha toro‘a no te ve‘a St Louis Gazette… ia ite e, e aha te parau tumu i noaa’i ia‘u tera huru mana… Ua parau vau ia’na e ua noaa ia‘u te mana na ni‘a i te mau parau tumu no te parau mau e te viivii ore, o te vai noa ia pohe au e ia haere ê atu vau ».6

E farii te feia faatere i te paari tei hinaarohia e ratou no ŏ mai i te Varua, e e ite ratou i te mau haamaitairaa a te Fatu i ni‘a ia ratou

« E ti‘a i te hoê taata a te Atua ia faatoro‘ahia e te paari, te ite, e te maramarama, no te haapii e no te arata‘i i te nunaa a te Atua ».7

Ua papa‘i o Iosepha Semita i te mau melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e te tahi atu mau taata faatere no te autahu‘araa o te tavini ra i te Fenua Peretane: « E henehene ia‘u ia parau e, mai te au i to‘u ite i ta outou mau ohipa, te mauruuru maitai nei au e ua ravehia teie nei mau ohipa na roto i te paari; e aita to‘u e feaaraa, e ua arata‘i te Varua o te Fatu ia outou; e na teie e faaite papû mai i to‘u nei feruriraa e ua vai haehaa outou, e to outou mau hinaaro tei ni‘a ïa i te faaoraraa i to outou taata tupu, e ere râ no to outou iho faarahiraa, e to outou mana‘o ia outou noa iho. Ia faaite noa mai ana‘e te feia mo‘a i taua huru ra, e faariihia ïa ta ratou mau a‘oraa, e e haamanuiahia ïa ta ratou mau tautooraa.

« E rave rahi te mau mea faufaa rahi roa, o ta outou i ani mai te haamaramaramaraa, e te mana‘o nei au e nehenehe ia outou ia faaoti, no te mea e mea matau maitai a‘e outou ia‘u i te huru tupuraa o teie nei mau mea; e te rahi nei to‘u ti‘aturiraa i to outou paari amui…

« E au mau taea‘e here e, ua ite rii outou i to‘u mau mana‘o, ia hi‘o ana‘e au i te ohipa rahi e tupu ra i teie nei, e to‘u nei auraa e teie nei ohipa, e a haere atu ai te reira i te mau fenua atea, e i te mau tauasini taata e farii nei i te reira. Te ite rii nei au i ta‘u nei hopoi‘a, e to‘u hinaaro i te tautururaa no ni‘a mai, e te paari no ni‘a mai, ia nehenehe ia‘u ia haapii i teie nei nunaa, tei riro i teie nei e hoê nunaa rahi, i te mau parau tumu no te parau-ti‘a, e ia arata‘i ia ratou mai te au i te hinaaro o te Ra‘i; ia nehenehe ia ratou ia haamaitai-roa-hia, e ia ineine i te farerei i te Fatu ia Iesu Mesia ia fâ mai Oia ma te hanahana rahi. E nehenehe anei ta‘u e ti‘aturi i ta outou mau pure i to tatou Metua i te Ao ra no‘u nei, e i te mau pure ato‘a a to‘u mau taea‘e e tuahine ato‘a i te fenua Peretane, (ta‘u i ore i ite mata’tu o ta‘u râ e here nei), ia nehenehe ia‘u ia ape i te mau rave‘a ato‘a a Satane, ia upooti‘a i ni‘a i te mau fifi ato‘a, e ia afa‘i teie nei nunaa i te oaoaraa i taua mau haamaitairaa tei faahereherehia no te feia parau-ti‘a? Te ani nei au ia outou i te reira i te i‘oa o te Fatu ra ia Iesu Mesia ».8

I te matahiti 1833, ua papa‘i atu te peropheta e te tahi atu mau taata faatere no te Ekalesia i te mau melo i Thompson, Ohio, ma te parau atu ia ratou e ua ma‘itihia te taea‘e ra Salmon Gee no te faatere ia ratou: « Ua faatoro‘ahia to tatou nei taea‘e Salmon… e matou… no te arata‘i ia outou e no te haapii ia outou i te mau mea ia au i te atuaraa, ta matou e ti‘aturi rahi nei, e ta matou e mana‘o nei e te na reira nei outou. No reira te parau atu nei matou ia outou—oia, eiaha matou ana‘e, o te Fatu ato‘a râ—a farii outou ia’na mai to outou taata faatere ta outou e ti‘aturi nei, ma te ite e ua ma‘iti te Fatu ia’na i teie nei toro‘a no to outou maitai, ma te paturu atu ia’na na roto i ta outou mau pure, ma te pure-tamau-noa no’na ia haamaitaihia oia e te paari e te maramarama i roto i te ite o te Fatu, e na roto ia’na e paruruhia outou i te mau varua iino, e te mau aroraa e te mau amahamahaaraa, e ia tupu i te maitai e te ite i to tatou ra Fatu e Faaora, o Iesu Mesia.

« …No te faahoperaa, e te mau taea‘e, a pure no matou, ia nehenehe ia matou ia rave i te ohipa i piihia ai matou, e ia nehenehe ia outou ia oaoa i te mau parau aro a te Atua, e tae noa’tu i te îraa ».9

Ua horo‘a te peropheta i teie nei a‘oraa i te hoê pŭpŭ no te feia faatere no te autahu‘araa no te arata‘i ia ratou i roto i ta ratou mau tau‘araa parau: « E ti‘a i te taata tata‘itahi ia paraparau ia ta‘e to’na taime e to’na ra ti‘araa, e i to’na tau e taime, ia vai mai te nahonahoraa i roto i te mau mea ato‘a; e e ti‘a… i te taata ato‘a ia haapapû e, e nehenehe ta’na e haamaramarama mai i ni‘a i te tumu parau eiaha râ e haaparare i te pouri… o te nehenehe e ravehia e te mau taata o te hinaaro mau nei i te tuatapapa i te mana‘o e te hinaaro o te Fatu, e te heheu e te faaite mai nei To’na Varua i te parau mau ia maramarama te feia ato‘a tei mau i teie Varua ».10

« Ia ti‘a ana‘e te mau aposetolo aore râ te tahi atu mau ite i mua i te mau amuiraa o te fenua nei, e ia poro ratou na roto i te mana e te faaiteraa a te Varua o te Atua, e e hitimahuta e e maere te mau taata i te haapiiraa, e e parau ratou, « ua a‘o taua taata ra i te hoê a‘oraa puai, te hoê a‘oraa faahiahia,’ i muri iho ia haapa‘o maitai taua taata aore râ taua mau taata ra ia ore e rave i te hanahana i ni‘a iho ia ratou iho, ia haapa‘o maitai râ ratou ia vai haehaa noa, e ia horo‘a râ te arueraa e te hanahana i te Atua e te Arenio; no te mea e mea na roto i te mana o te autahu‘araa mo‘a e te Varua Maitai i farii ai ratou te mana no te a‘o. O vai oe, e te taata, maori râ e repo? E no hea mai to oe fariiraa i to oe mana e ta oe mau haamaitairaa, maori râ no te Atua mai? »11

E here te feia faatere i roto i te basileia o te Fatu i te feia ta ratou e tavini nei.

« A tupu ai au i te paari, te marû rahi nei to‘u aau no outou. Ua ineine vau i te mau taime ato‘a i te faaru‘e i te mau mea hape ato‘a, no te mea te hinaaro nei au e ia noaa i teie nei nunaa te hoê taata faatere mâ. Ua vaiiho ti‘amâ vau i to outou mau feruriraa na roto i te vaiihoraa ia outou ia ite i te mau mea a Iesu te Mesia… Aita’tu e mea i roto i to‘u nei aau maori râ te mau mana‘o maitai ».12

« Te tuo nei te mau tahu‘a no te mau faaroo no ni‘a ia‘u e te ui nei, ‘no te aha e noaa’i i teie nei vahavai e rave rahi feia o te apee ia’na, e ia tape‘a ia ratou?’ E pahono vau, no te mea ïa te mau nei au i te parau tumu no te here. Te taato‘araa o te mea ta‘u e nehenehe e horo‘a i to te ao nei o te hoê ïa aau maitai e te hoê rima maitai ».13

Tau na mahana hou a haere atu ai oia i te fare tape‘araa no Carthage, ua faaite te peropheta i to’na here no te feia mo‘a: « Ua tamata te Atua ia outou. E nunaa maitai outou; no reira te here nei au ia outou ma to‘u aau ato‘a. Aita’tu aroha rahi a‘e to te taata maori râ ia horo‘a oia i to’na iho ora no to’na ra mau hoa [a hi‘o Ioane 15;13]. Ua turu mai outou ia‘u i te mau taime fifi e ua ineine au i te faatusia i to‘u nei ora no te paruru ia outou ».14

E haapii te feia faatere i roto i te basileia o te Fatu na roto i ta ratou taviniraa e to ratou hi‘oraa maitai.

A haere ai te mau melo no te Pufara no Ziona mai te oire atu no Ketelani, Ohio, i te fenua ra no Missouri, ua haapii ratou e rave rahi mau parau tumu no te faatereraa na roto i to ratou auraa e Iosepha Semita. Ua haamana‘o o George A. Smith, te hoê melo no te Pufara: « Ua faaruru te peropheta Iosepha i te rohirohi no te taato‘araa o te tere. Taa ê noa’tu i te atuaturaa i te Pufara e te faatereraa i te reira, ua haere avae oia te rahiraa o te taime e ua farii ato‘a oia i te hoê tuhaa rahi mau no te mauiui, te oru e te putoto o to’na na avae, na roto ïa i te haere-avae-noa-raa e 40 e tae atu i te 60 kilometera te atea i te mahana hoê i te tau ve‘ave‘a no te matahiti. Aita râ oia i amuamu aore râ i faaite noa‘e i te inoino i roto i te taato‘araa o te tere, a amuamu ai te rahiraa o te mau taata i roto i te Pufara ia’na no te manimani avae mauiui, te avae oru, te mau haereraa maoro, te iti o te maa, te faito ino o te faraoa, te faraoa to papaa, te pata tei ino, te meli hau‘a ino, te puaa e te pata paari tei î i te tu‘a, e te tahi atu â mau mea. Eita noa’tu te hoê uri e aoa i te tahi mau taata ma to ratou oreraa e amuamu ia Iosepha. Mai te mea e titauhia ia ratou ia puhapa i roto i te vero, ua fatata ïa te reira i te faatupu i te orurehauraa. O matou ïa te Pufara no Ziona, e e rave rahi o matou tei ore i pure, tei ore i feruri, tei ore i tau‘a, tei ore i faaroo i te parau, tei rave i te ohipa maamaa, aore râ te ohipa ino, e aita râ matou i ite i te reira. Ua ti‘a ia Iosepha ia faaoroma‘i ia matou e ia haapii ia matou mai te mau tamarii rii. E rave rahi râ, i roto i te Pufara, tei ore roa‘e i amuamu e tei ineine e tei hinaaro noa i te rave mai ta to matou faatere i hinaaro ».15

Teie te tahi mau tuhaa no roto mai i te aamu o te peropheta no te ava‘e me 1834: « I te mau pô ato‘a hou matou e haere ai e taoto, i te ta’i o te pû, e pi‘o matou i mua i te Fatu i roto i te mau puhaparaa, e e pûpû atu matou i ta matou haamauruururaa na roto i te pure e te taparuraa; e i te ta’i o te pû i te po‘ipo‘i, i te hora maha, tei ni‘a faahou â te mau taata tata‘itahi i to ratou turi avae i mua i te Fatu, ma te ti‘aoro i Ta’na mau haamaitairaa no taua mahana ra ».16

27 no me 1834: « Noa’tu e te tamau noa ra to matou mau enemi i te haamehameha ia matou, aita râ matou i măta‘u, aita ato‘a i otohe ua tamau noa i to matou tere, no te mea tei ia matou râ te Atua, e te haere ra Ta’na mau melahi i mua ia matou, e aita te faaroo no ta matou nei pŭpŭ i aueue. Ua ite matou e e ua riro te mau melahi ei mau hoa no matou, no te mea ua ite mata’tu matou ia ratou ».17

29 no me 1834: « Ua ite au e ua horo‘ahia te faraoa avaava i te hoê tuhaa o ta‘u nei pŭpŭ, e ua farii vau i te faraoa maitai e te monamona na roto mai i te hoê â tutu maa. Ua faahapa vau i te taea‘e Zebedee Coltrin no teie ma‘itiitiraa, no te mea ua hinaaro vau e ia maitai ato‘a to‘u mau taea‘e mai ia‘u nei ».18

Ua haamana‘o o John M. Chidester, te hoê melo no te Pufara no Ziona: « No te haereraa’tu na roto i te tuhaa fenua no Indiana, ua titauhia i te Pufara no Ziona ia haere atu na roto i te mau fenua vari ino roa; no reira ua ti‘a ia matou ia taamu i te mau taura i ni‘a i te mau pereoo huti no te tauturu ia ratou ia haere na roto i teie mau fenua vari, e o te peropheta te taata matamua tei taura ia’na ma te tiaa ore i to’na ra na avae. Ua riro te reira ei tapa‘o no’na i te mau taime fifi ato‘a.

« Ua tamau matou i to matou tere e tae noa’tu ua tae matou i te anavai no [Wakenda], ma te haereraa e maha ahuru kilometera i te atea ma te fafaaea ore aore e ma te tamaa ore. Ua titauhia ia matou ia rave i te hoê poti faauta no te haere atu na ni‘a i teie nei anavai; e ua ite matou i te tahi atu pae o te anavai te hoê vahi hau roa i te maitai no te puhapa, tei riro ïa ei tumu mauruururaa no te mau taata o tei rohirohi roa e te po‘ia hoi. I te taeraa’tu i teie nei vahi, ua parau atu te peropheta i te Pufara e ua faauruhia oia ia tamau noa â i te haere; e ua haere oia na mua e ua ani i te mau taea‘e ia pee atu ia’na.

« Na teie i faatupu i te amahamaharaa i roto i te Pufara. I te haamataraa ua pato‘i o Lyman Wight e te tahi atu mau taata i te pee i te peropheta, area i te pae hopea ua haere ratou. Ua faaite mai te mau ohipa tei tupu i muri iho e, ua faauru-mau-hia te peropheta ia faanuu â e tau 11 kilometera i te atea. Ua faaitehia mai ia matou e, 13 kilometera i raro atu i te vahi o ta matou i haere na roto i te anavai, ua faaineinehia te hoê pŭpŭ taata no te haere mai e aro ia matou i taua pô ra ».19

I roto i te tere o te Pufara no Ziona, ua amuamu e ua inoino te tahi o te mau taata no te Pufara. Ua faahapa te peropheta i te mau taata e amuamu ra e ua faaara e e ta‘iri mai te ati ia ratou mai te mea eita ratou e tatarahapa. Noa’tu e e ua faaroo te tahi i ta’na a‘o, aita râ vetahi i na reira. Aita i maoro roa ua tupu mai te ma‘i pee, e ua pohe te tahi mau melo no te pufara. Ua haamana‘o o Orson Hyde tei tavini i muri mai i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo: « Ua faaea anei te peropheta i to’na mana‘o tapitapi no te maitai o te pufara? Ua inoino anei oia i roto i to’na mau mana‘o i to’na mau hoa a tama‘ihia ai e a roohia’i ratou i te ati? Ua riro anei oia ei enemi no ratou no te mea ua parau oia i te mau mea teiaha i ni‘a ia ratou? Aita! Ua mărû to’na aau i te aroha—ua î to’na ouma i te anaana o te here, te aroha e te maitai; e ma te anaanatae e te haapa‘o tei au i te hoê hoa maitai i te hora ati, ua utuutu oia iho i te feia ma‘i e te feia e pohe ra; e ua tauturu oia i te huna i te feia pohe. Ua riro te mau ohipa ato‘a ta’na i rave i roto i taua tamataraa u‘ana ei haapapûraa i to te pufara e noa’tu to ratou ato‘a mau hape, ua here noa â oia ia ratou ».20

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o i te paratarafa matamua i te api 324. E aha te mau puai ta outou e ite nei i roto i te huru faatereraa a te peropheta Iosepha Semita? I to outou feruriraa nahea te rahiraa o te mau taata i pahono ai i taua huru faatereraa ra?

  • A tai‘o faahou i te mau haapiiraa a te peropheta no ni‘a i te titauraa i te feia faatere ia farii i te paari no roto mai i te Varua (te mau api 325–27). E aha te nehenehe e tauturu i te feia faatere ia farii i te paari i titauhia ia ratou?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te piti o te paratarafa i te api 326. No te aha te haehaa e te haapa‘o-ore-noa-raa ia’na iho i riro ai ei mau tapa‘o faufaa rahi no te feia faatere? I to outou feruriraa e aha te tahi atu â mau tapa‘o e ti‘a i te feia faatere ia farii?

  • Ua parau hua o Iosepha Semita i to’na here e to’na mana‘o aroha no te feia mo‘a (api 328). Nahea outou e ite ai e te here mau nei te hoê taata faatere ia outou? E aha te taime i haamaitaihia’i outou na roto i te here o te hoê taata faatere?

  • A tuatapapa i te mau parau faaite no ni‘a i te Pufara no Ziona i te mau api 321–24 e 328–31. E aha te mau tapa‘o maitai no te faatereraa ta te peropheta i faaite mai?

  • A feruri i ta outou mau hopoi‘a no te faatereraa i roto i to outou utuafare, i roto i te Ekalesia, i roto i ta outou ohipa, ta outou fare haapiiraa, to outou vahi nohoraa, aore râ i te tahi atu mau vahi. A feruri i te mea ta outou e nehenehe e rave no te pee i te hi‘oraa maitai o Iosepha Semita.

Te mau papa‘iraa mo‘a: Exodo 18:13–26; Maseli 29:2; Mataio 20:25–28; Alama 1:26; PH&PF 107:99–100

Te mau nota

  1. Wilford Woodruff, Deseret News: Semi-Weekly, 21 no titema 1869, p. 1; faatomaraa no teie tau.

  2. Faahitihia e Joseph Young metua., i roto i te History of the Church, 2:182, faahororaa; no roto mai ia Joseph Young metua., History of the Organization of the Seventies (1878), 14.

  3. John Taylor, « The Organization of the Church », Millennial Star, 15 no novema 1851, 339.

  4. Brigham Young, Deseret News: Semi-Weekly, 7 no tiunu 1870, 3.

  5. History of the Church, 6:273; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 24 no mati 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  6. History of the Church, 6:343; no roto mai i te hoê papa‘iraa a Iosepha Semita i roto i ta’na buka aamu, 25 no eperera 1844, Nauvoo, Illinois.

  7. History of the Church, 5:426; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 11 no tiunu 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  8. History of the Church, 4:228–30; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te Ahuru ma Piti Aposetolo, 15 no titema 1840, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no tenuare 1841, 259–60; ua hape te tai‘o mahana 19 no atopa 1840 no teie nei rata, i roto i te History of the Church.

  9. E rata na Iosepha Semita e te tahi atu mau taata i te mau melo o te Ekalesia i Thompson, Ohio, 6 no fepuare 1833, Kirtland, Ohio; Letter Book 1, 1829–35, 25–26, Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia,Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  10. History of the Church, 2:370; no roto mai i te hoê papa‘iraa a Iosepha Semita i roto i ta’na buka aamu 15 no tenuare 1836, Kirtland, Ohio.

  11. History of the Church, 3:384; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no tiurai 1839, i Montrose, Iowa; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  12. History of the Church, 6:412; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 26 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  13. History of the Church, 5:498; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  14. History of the Church, 6:500; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 18 no tiunu 1844, i Nauvoo, Illinois. Ua amui te feia papa‘i no te History of the Church i te mau faaiteraa vaha noa a te mau feia ite mata e rave rahi i roto i te hoê noa faaiteraa no te a‘oraa.

  15. George A. Smith, « History of George Albert Smith by Himself », 30, George Albert Smith, Papers, 1834–75, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  16. History of the Church, 2:64–65; no roto mai ia Heber C. Kimball, « Elder Kimball’s Journal », Times and Seasons, 15 no tenuare 1845, 771.

  17. History of the Church, 2:73; no roto mai ia Heber C. Kimball, « Elder Kimball’s Journal », Times and Seasons, 15 no tenuare 1845, 772.

  18. History of the Church, 2:75; no roto mai ia George A. Smith, « History of George Albert Smith by Himself », 17, George Albert Smith, Papers, 1834–75, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  19. John M. Chidester, i roto i te « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 1 no mati 1892, 151; faatomaraa no teie tau.

  20. Orson Hyde, Deseret News, 30 no tiurai 1853, 66.

Hōho’a
council meeting

Te mau feia faatere i roto i te basileia o te Fatu « e mea ti‘a ia farii i te paari, te ite, e te maramarama no te haapiiraa e te arata‘iraa i te nunaa a te Atua ».

Hōho’a
men pulling wagon

Te haamana‘o râ te hoê melo no te pufara no Ziona e « Ua riro te peropheta ei taata matamua e taura tei ni‘a i to’na avae. « E ohipa tumu teie na’na i te mau taime fifi ».