Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 40: Auê ïa te hanahana te mau hoa mau, e te haapa‘o maitai, e te parau-ti‘a


Pene 40

Auê ïa te hanahana te mau hoa mau, e te haapa‘o maitai, e te parau-ti‘a

« Te hoaraa o te hoê ïa o te mau parau tumu faufaa rahi no te ‘faaroo momoni’… E tahoê te reira i te utuafare taata e to’na mana oaoa ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te ava‘e atete 1842, te tamau noa ra te mau mana tivira no Missouri i te haru i te peropheta. No to’na măta‘u e e taparahipohe-hia oia mai te mea e tape‘ahia e e afa‘i ê-hia’tu oia i Missouri, ua haere te peropheta Iosepha Semita e tapuni. I te 11 no atete, ua tono oia i te parau i te mau melo ti‘aturihia no te utuafare e te mau hoa e rave rahi ia farerei ia’na i ni‘a i te hoê motu i te anavai no Mississipi, eita i te mea atea roa i Nauvoo. I taua pô ra, ua haaputuputu mai o Emma Semita, Hyrum Semita, Newel K. Whitney, e te tahi atu mau taata i te hiti o te anavai e ua tere atu na ni‘a i te hoê poti iti i te vahi faataahia no te farereiraa. Ma te oaoa, ua aroha rima te peropheta i te mau taata ato‘a, ma to’na mau mana‘o mauruuru no te mau melo no to’na utuafare e to’na mau hoa. Ua tuuhia te tahi o teie mau papa‘iraa i roto i te buka aamu i roto i teie pene. E rave rahi mau hepetoma i muri iho, ua faaoti te peropheta i te hoê rata i te feia mo‘a na roto i teie mau parau no te faaite i to’na mana‘o tae no ratou; «Te vai noa nei â vau, i teie nei e i te mau taime ato‘a, o ta outou ïa tavini haehaa e to outou hoa huruê-ore, Iosepha Semita » (PH&PF 128:25).

Ua pahono te feia mo‘a i te mau mana‘o o te peropheta, ma te faariroraa ia’na eiha noa mai to ratou ra peropheta, mai to ratou ato‘a râ hoa. Ua haamana‘o te hoê hoa piri roa e te papa‘i parau o Iosepha Semita, Benjamin F Johnson: ‘Iosepha te peropheta’—mai te hoê hoa ua riro ïa oia ei hoa mau, te faaoromai, te hanahana e te parau mau… Ei hoa, i te oraraa sotiare, ua haamaitai-mau-hia oia—e mea maitai, e aau horo‘a maitai, e mea au na’na te ata e te oaoa… No te faaarearearaa e taputo oia i te tahi mau taime e te hoê hoa, aore râ te rahiraa o te taime e tamata oia i te puai e o vetahi ê ma te parahi i ni‘a i te tahua e na avae tapiri e te raau tei tape‘ahia i rotopu ia ratou. Aita roa’tu râ oia e ite i te tahi taata mai to’na puai. E mea pinepine te mau parau arearea, te mau piri [faaohiparaa i te mau hoho‘a no te faahoho‘a i te mau parau], te faatu‘atiraa i te mau irava i roto i te mau pehe, e te tahi atu â. Noa’tu e mea au na’na te taata e e mea oaoa oia i te tahi mau taime, eita râ oia e faati‘a i te te‘ote‘o e te tahi mau ohipa e te tahi mau parau tano ore ».1

E aau aroha to Iosepha Semita e e taata tei au i te taata, mai ta te hoê taure‘are‘a tane e haamana‘o ra; « I te fare vau o Iosepha Semita; i reira oia, e e rave rahi mau taata e parahi ra i ni‘a i te aua. Ua haere mai o Iosepha i rapae au e ua paraparau mai ia matou paato‘a. Aita i maoro roa ua haere te hoê taata no te parau mai e ua paapaa roa te fare i te pô na mua’tu o te hoê taea‘e vêvê e ora ra i rapae au atea rii i te oire. Fatata te taato‘araa o te mau taata tei parau e ua oto ratou no te taata. Ua tuu ihora o Iosepha i to’na rima i roto i to’na pute, rave a‘era e pae tara e parau atura, ‘te oto nei au no teie taea‘e mai te faito o teie na pae tara; eaha te huru o to outou oto? »2

No to Iosepha here rahi i to’na mau hoa i riro ai ei mea teimaha ia’na ia faaoromai i te mau haavareraa a te tahi o to’na mau hoa. I Nauvoo, te mau hoa o ta te peropheta i ti‘aturi roa, ua aro atu ïa ratou ia’na.. Area râ, e rave rahi te mau hoa tei pahono atu i te here o te peropheta, ma te faaea noa i piha‘iho ia’na e tae noa’tu i te hopea.

Te hoê o taua hoa ra o Willard Richards ïa, e melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, o tei tape‘a-ato‘a-hia e o Iosepha e o Hyrum Semita e o John Taylor i roto i te fare tape-‘araa i Carthage, Illinois. A tape‘ahia’i ratou i roto i te fare tape-‘araa, ua faati‘ahia te mau taata ia haere mai roto atu i te hoê piha i te tahua matamua i te hoê atu piha taotoraa maitai a‘e i te piti o te tahua o te fare auri. I reira, na mua noa‘e i te taparahi-poheraa-hia o Iosepha Semita, ua parau te taata ti‘a’i fare auri e e mea paruru maitai-a‘e-hia te mau mau auri i roto i te hoê piha paruruhia e te mau tapu auri i piha‘iho noa i te piha taotoraa. Ua ani o Iosepha ia Elder Richards, ta to’na mau hoa i pii « te taote » no te mea i rave na oia i te toro‘a taote: « ‘mai te mea e haere matou i roto i te piha, e haere ato‘a mai oe na muri ia matou?’ Ua pahono atu te taote, ‘e te taeae Iosepha, aita oe i ani ia‘u ia haere na muri ia oe na roto i te anavai pape—aita oe i ani ia‘u ia haere mai i Carthage—aita oe i ani ia‘u ia haere mai i te fare auri na muri ia oe—e te mana‘o nei oe e e faaru‘e vau ia oe i teie nei? E parau atu râ vau ia oe eaha ta‘u e rave; mai te mea e faautu‘ahia oe e ia tarihia oe no te haavareraa, e tarihia ïa vau no te mono ia oe, e e haere ti‘amâ atu oe.’ Ua parau a‘era Iosepha, ‘eita e nehenehe ta oe.’ Ua pahono maira te taote, ‘oia e na reira vau’ ».3

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

E haamamâ te mau hoa mau i te mau oto o te tahi atu hoa e e tape‘a noa ratou e tae noa’tu i te mau tau tamataraa

Ua papa‘i o Iosepha Semita i teie parau no ni‘a i te mau melo no te utuafare e te mau hoa tei farerei ia’na i te 11 no Atete 1842, a tapuni noa’i oia: « Auê ïa te maitai e te hanahana ia‘u nei, ia ite i te mau hoa mo‘a e te mâ, o tei tape‘a noa, e mau hoa parau-ti‘a e te mau, e ore roa hoi to ratou aau e ahuehu; e ore hoi to ratou turi e turorirori e e ore hoi e ma‘iri, o te ti‘aturi i te Fatu, ma te atuatu i to‘u mau hinaaro, i te mahana a niniihia mai ai te riri o to‘u mau enemi i ni‘a iho ia‘u…

« Auê hoi te hanahana o to‘u mau mana‘o i to‘u farereiraa i taua pŭpŭ hoa haapa‘o maitai, i te pô no te ahuru ma hoê, i te mahana maha, i ni‘a i te motu i te muriavai o te fenua vari, i rotopu i Zarahemela e Nauvoo: e taua oaoa e ore e nehenehe e faahiti, e te mau mana‘o puai no te oaoa tei faaî i to‘u ouma a rave ai au na te rima, i taua pô ra, i ta‘u Emma herehia—o oia ta‘u vahine, te vahine no to‘u apîraa ra, e te ma‘itiraa a to‘u nei mafatu. E rave rahi te mau mana‘ona‘oraa i roto i to‘u nei feruriraa a hi‘o ai au no te hoê taime poto i te mau ohipa ato‘a ua piihia matou ia haere atu na roto, te mau rohirohi e te mau haaraa, te mau oto e te mau mauiui, e te mau oaoa e te mau tamahanahanaraa, mai tera taime e tera’tu taime, tei tupu i roto i to matou mau oraraa e tei haamaitai i to matou mau oraraa. Auê ïa amuiraa mana‘o tei faaî i to‘u feruriraa i taua taime, tei ŏ nei faahou â oia… ma te hepohepo ore, ma te papû, e te aueue ore—o Emma, aore roa e taui e o tei î i te here!

« Te vai ra te taeae Hyrum tei rave ia‘u i muri iho na te rima— te hoê taea‘e aroha. Ua mana‘o vau i roto ia‘u, te taeae Hyrum, auê ïa mafatu faaroo to oe! Ia faahei mai o Iehova Mure Ore i te mau haamaitairaa mure ore i ni‘a i to oe upoo, ei utua maitai no to oe haapa‘oraa i to‘u nei varua! Auê ra hoi rahiraa oto o ta maua i farii amui; e faahou teie â maua i roto i te rima faaea ore o te enemi. E Hyrum, e papa‘ihia to oe i‘oa i roto i te buka ture a Iehova, ia hi‘o te feia o te haere mai i muri ia oe, e ia faaau ratou i ta ratou mau ohipa i ni‘a i ta oe mau ohipa.

Ua parau vau ia‘u iho nei, teie ato‘a te taeae Newel K. Whitney. E hea rahiraa ohipa oto tei tupu i roto i to maua mau oraraa; e te farerei faahou nei â maua no te farii amui faahou â i te oto. E hoa haapa‘o oe o ta te mau tamaroa a te taata tei roohia i te ati e nehenehe e ti‘aturi, ma te paruru maitaihia. Ia faaheihia to oe upoo i te mau haamaitairaa a Iehova Mure Ore. Auê hoi te mahanahana taua mafatu e! Auê hoi te aroha taua varua e! no te taata tei ti‘avaruhia, e tei au-ore-hia e te rahiraa o te mau taata. E te taeae Whitney, ua ite oe i te paari o taua mau taura ra o te taamu nei i to‘u varua e to‘u aau ia oe na…

« Aita vau i mana‘o i te faahiti i te mau mea tei tupu i taua pô mo‘a ra, o ta‘u ïa e haamana‘o noa; o te mau i‘oa ra o te mau hoa haapa‘o ta‘u e hinaaro i te papa‘i i teie vahi. Ua farerei au ia ratou i te tau ruperupe, e ua riro ratou ei mau hoa no‘u; e te farerei nei au ia ratou i roto i te ati, e ua riro noa â ratou ei mau hoa here-roa-hia e au nei. Te here nei ratou i te Atua ta‘u e tavini nei; te here nei ratou i te mau parau mau ta‘u e haapii nei; te here nei ratou i taua mau haapiiraa mâ ra e te mo‘a hoi o ta‘u e faaherehere nei i roto i to‘u ouma ma te mau mana‘o mahanahana roa‘e o to‘u mafatu, e ma taua itoito ra e ore roa e nehenehe e hunahia…

« …Te ti‘aturi nei au e e ite faahou â vau i [to‘u mau hoa], ia haa vau no ratou, e ia atuatu vau no to ratou maitai ato‘a. Eita ratou e ere i te hoê hoa a ora noa’i au; e here to‘u mafatu ia ratou, e e rave to‘u mau rima i te ohipa no ratou, o tei here e tei rohirohi no‘u, e e vai parau-ti‘a noa vau i to‘u mau hoa. E riro anei au ei taata aau mehara ore? Aita roa ïa! Ia ore te Atua e faati‘a i te reira! »4

I te 23 no atete 1842, ua parau â te peropheta: « Te ite nei au e … i to‘u mau mana‘o no to‘u mau hoa i te araararaa, a mana-‘ona‘o ai au i te mau tapa‘o maitai e te mau huru maitai o teie mau hoa haapa‘o maitai, o ta‘u e tapa‘o nei i roto i te buka ture a Iehova—ua ti‘a hoi ratou i piha‘iho ia‘u i te mau hora ati ato‘a, no teie na matahiti roa hoê ahuru ma pae i ma‘iri a‘enei—ei hi‘oraa, mai to‘u taea‘e paari herehia, o Joseph Knight, metua, tei riro ei mau taata matamua no te atuatu i to‘u mau hinaaro, a rave ai au i te ohipa i te haamataraa no te faatupu mai i te ohipa a te Fatu, e te haamauraa i te niu o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Ua faaea haapa‘o noa oia e hoê ahuru ma pae matahiti, ma te parau-ti‘a e te hi‘oraa maitai, e te viivii ore e te hamani maitai, ma te ore roa’tu e hahi i te pae atau aore râ i te pae aui. Inaha e taata parau-ti‘a oia, ia faaroa te Atua Mana Hope i te pue mahana o teie taata paari; ia faaapî-faahouhia to’na tino rurutaina, tei hamani-ino-hia e tei ofatifatihia, e a haamaitai tamau ia’na i te tino maitai, mai te mea o te ra to Oe hinaaro, e te Atua; e e parauhia no’na, e te mau tamaroa no Ziona, a vai noa mai ai te hoê o ratou, e e taata haapa‘o teie taata i Iseraela; no reira e ore roa ïa to’na i‘oa e haamo‘ehia…

« …A haamana‘o ai au i te tahi mau hoa rii tei haapa‘o noa o te ora noa nei â, e haamana‘o ato‘a ïa vau i to‘u mau hoa haapa‘o maitai o tei pohe, no te mea e rave rahi ratou; e e rave rahi tei riro ei mau raveraa no te maitai—te maitai metua e te taea‘e—ta ratou i ninii mai i ni‘a iho ia‘u; e no te mea hoi e te va‘uva‘uhia ra vau e te mau taata no Missouri, e rave rahi te mau aamu no to ratou maitai tei tae mai i to‘u nei feruriraa…

« E rave rahi mau varua ta‘u i here hau atu i te hoê here tei paari a‘e i te pohe. Ua faaite au ia ratou i to‘u haapa‘oraa—ua rave au i te faaotiraa ia faaite i to‘u haapa‘oraa ia ratou e tae noa-’tu i te taime e pii mai ai te Atua ia‘u ia horo‘a i to‘u aho hopea ».5

E faatahoê te hoaraa i te utuafare taata, ma te ti‘avaru i te au ore e te taa ore

« Aita vau e tau‘a i te huru o te hoê taata; mai te mea e hoa oia no‘u—te hoê hoa mau, e riro ïa vau ei hoa no’na, e e poro ïa vau i te Evanelia faaora ia’na, e e horo‘a vau ia’na te a‘oraa maitai, ma te tauturu ia’na ia matara’tu i rapae au i to’na mau fifi.

« Te hoaraa o te hoê ïa o te mau parau tumu faufaa rahi roa o te faaroo ‘momoni’; [ua opuahia] no te faatupu i te tauiraa e no te haamaitai i te ao nei, e ia faaea te mau tama‘i e te mau marôraa e ia riro te mau taata ei mau hoa e e mau taea‘e…

« …Te hoaraa e au ïa mai te taea‘e [Theodore] Turley, i roto i ta’na fare toa tupa‘iraa auri e tapiri ra te auri i te auri; e faatahoê te reira i te utuafare taata e to’na mana oaoa ».6

« Taua huru hoaraa ra ta te mau taata maramarama e farii ei mea mau e tupu mai ia na roto mai i te here, e e tupu mai te here na roto mai i te viivii ore, tei riro ei tuhaa no te faaroo mai te maramarama i riro ei tuhaa no Iehova. No reira te parau a Iesu, ‘Ia horo‘a te taata i to’na iho ora no to’na ra mau hoa, aita roa e taata aroha ê atu i tei reira’ [Ioane 15:13] ».7

I te ava‘e mati 1839, a tape‘ahia’i te peropheta Iosepha Semita e e rave rahi mau hoa i roto i te fare auri i Liberty, Missouri, ua papa‘i te peropheta i te mau melo no te Ekalesia: « Ua farii matou i te tahi mau rata i na pô ra—hoê na Emma, e hoê na Don C. Semita [te teina o Iosepha], e hoê na te Episekopo [Edward] Partridge—o tei faaite mai i te hoê varua maitai e te tamahanahana. Ua mauruuru rahi matou no te mau mea i papa‘ihia. Ua vai maoro noa matou ma te parau apî ore; e i te taime a tai‘o ai matou i taua mau rata ra ua riro ïa ratou mai te mata‘i iti haumarû no to matou mau varua, tera râ, ua anoihia to matou oaoa i te oto, no te mau mauiuiraa o te feia vêvê e te feia mo‘a tei pêpê. E aita e faufaa na matou i te parau atu ia outou e ua putapû to matou mau aau e ua riro to matou mau mata ei farii roimata, eita râ te feia tei ore i tape‘ahia i roto i te mau papa‘i o te fare auri ma te tumu ore aore râ hapa ore, e ite noa‘e te marû o te reo o te hoê hoa; e faaara e e faatupu te hoê tapa‘o no te hoaraa noa’tu e nohea mai, i te mau mana‘o aroha; e afa‘i mai te reira i te hoê noa taime poto i te mau mea tei tupu na; e haru te reira i te mau mea no teie nei mahana e te anaanatae o te uira; e haru te reira i te mau mea no mua ma te u‘ana o te hoê taita; e tura‘i te reira i te feruriraa i muri e i mua, mai te hoê mea i te tahi atu mea, e tae noa’tu e haapohe-manuia-hia te mau au ore ato‘a, te mau haavare e te iria ato‘a, e te mau huru-ê-raa, te mau taa-ore-raa e te mau faatereraa hape ato‘a i te pae avae o te ti‘aturiraa ».8

E mau hoa mau te feia mo‘a a te Atua no te tahi e te tahi

Ua papa‘i te peropheta i teie nota i te hoê melo no te Ekalesia i te ava‘e atete 1835: « Te haamana‘o nei au i to oe utuafare, e te mau utuafare matamua ato‘a o te Ekalesia, tei farii matamua atu i te parau mau. Te haamana‘o nei matou i te mau mea o ta outou i ere e to outou mau oto. Aita to tatou mau tu‘atiraa matamua i fati; te faaruru nei matou e o outou i te ino e te maitai ato‘a, i roto i te mau oto e i roto ato‘a i te mau oaoa. Te ti‘aturi nei matou e e mea puai a‘e to tatou taatiraa i te pohe, e e ore roa te reira e mutu ».9

Ua parau te peropheta no te hoê tamaaraa ta’na i haere atu i te ava‘e tenuare 1836 i Ketelani: « Ua haere atu i te hoê tamaaraa rahi i te fare o te Episekopo Newel K. Whitney. Ua riro teie tamaaraa mai te au i te haapa‘oraa a te Tamaiti a te Atua—ua titau-manihini-hia te pirioi, te hapepa, e te matapo, mai te au i te mau arata‘iraa a te Faaora [a hi‘o Luka 14:12–13]… E pŭpŭ rahi teie, e hou matou a tamaa ai ua himene matou i te tahi mau himene no Ziona; e ua oaoa to matou mau mafatu no te hoê ite o taua mau oaoa ra o te niniihia mai i ni‘a i te upoo o te feia mo‘a ia haaputuputu ana‘e ratou i ni‘a i te mou‘a Ziona, no te oaoa i te sotaiete o te tahi e te tahi e a muri noa’tu, e tae noa’tu i te taato‘araa o te mau haamaitairaa o te ra‘i, ia ore hoi e taata no te haapeapea aore râ no te haamăta‘u mai ».10

Ua tamata te tuahine Presendia Huntington Buell i te farerei ia Iosepha Semita i te fare auri no Liberty, ua tiahihia râ oia e te taata tia‘i. Ua papa‘i te peropheta ia’na i muri iho: « Auê ïa te oaoa no matou i te ite atu i to matou mau hoa! E oaoa ïa vau no te haamaitairaa no te paraparauraa’tu ia oe, tera râ tei ni‘a iho te rima o te faatîtîraa ia matou … Te hinaaro nei au [i ta oe tane faaipoipo] e ia oe ia ite e e hoa mau vau no orua… Aore roa e arero e nehenehe e faaite i te oaoa faito ore ta te reira e horo‘a i te hoê taata, i muri a‘e i to’na tape‘a-raa-hia i roto i te mau papa‘i o te hoê fare auri no na ava‘e e pae, ia ite atu i te hoho‘a mata o te hoê taata tei riro ei hoa. E au ra ia‘u e e hau roa’tu to‘u aau i te aroha i muri a‘e i teie ohipa, hau atu â i mutaa ihora. Te mauiui tamau nei to‘u mafatau ia hi‘o ana‘e vau i te hepohepo o te Ekalesia. Ahani ua nehenehe ia‘u ia parahi i piha‘iho ia ratou! Eita vau e otohe ma te măta‘u i te haaraa e te fifi no te haamaitai e no te tamahanahana ia ratou. Te hinaaro nei â vau i te haamaitairaa no te faateitei i to‘u reo i rotopu i te feia mo‘a. E ninii au i to‘u aau i te Atua ia haapiihia ratou ».11

I roto i ta’na a‘oraa i Nauvoo, Illinois, i reira hoi te mau melo no te Ekalesia e rave rahi taeraa atu e nau taoa rii noa o te ao nei, ua haapii te peropheta: « E ti‘a ia tatou ia faatupu i te aroha no te feia ati i rotopu ia tatou. Mai te mea te vai nei te hoê vahi i ni‘a i te fenua i reira te mau taata e ti‘a ai ia faatupu i te varua e ia ninii i te hinu e te uaina i roto i te ouma o tei roohia i te ati, tei teie ïa vahi; e te vai nei teie varua i ŏ nei; e noa’tu e taata ĕê [te hoê taata] e ua roohia oia i te ati i te taime a tae mai ai oia, e ite ïa oia i te hoê taea‘e e te hoê hoa tei ineine i te atuatu i to’na mau hinaaro.

« E faariro ïa vau i te reira mai te hoê o te mau haamaitairaa rahi roa‘e, mai te mea e roohia vau i te ati i roto i teie nei ao, ia tuuhia vau e te natura i te vahi e nehenehe ai ia‘u ia ite i te mau taea‘e e te mau hoa e haati paato‘a ia‘u ».12

Ua haamana‘o o George A. Smith, te fetii o te peropheta: « I te hopearaa o te paraparauraa, ua tauahi mai o Iosepha i to’na na rima, e ua haru a‘era ia‘u i to’na ouma i te na-ô-raa, ‘E George A., te here nei au ia oe mai ta‘u e here nei i to‘u iho oraraa.’ Ua putapû roa vau, aita roa’tu i nehenehe ia‘u ia parau ».13

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te paratarafa matamua i te api 521. A huri i muri iho i te mau api 523–25 e a tapa‘o i te mau huru ta Iosepha Semita i mauruuru i roto ia Emma Semita, Hyrum Semita, Newel K. Whitney, e Ioseph Knight, metua. I to outou feruriraa no te aha to ratou hoaraa i riro ai ei tamahanahanaraa no’na i roto i te mau tau fifi. Nahea to outou turu-raa-hia e te mau hoa a faaruru ai outou i te mau tamataraa? Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te turu ia vetahi ê ia faaruru ana‘e ratou i te mau tamataraa?

  • Te rahiraa o te mau aamu i roto i teie pene no ni‘a ïa i te faufaa no te hoaraa mau i te mau tau fifi. Area i roto i te paratarafa e haamata i te hopea o te api 521, te parau nei o Benjamin F. Johnson no ni‘a i te mau rave‘a hoa a Iosepha Semita i te mau tau hau. Eaha ta outou i farii na roto i teie faaiteraa? Nahea to tatou mau hoaraa e to tatou mau auraa utuafare e maitai ai ia rave ana‘e tatou i te taime no te ata e te hauti amui?

  • A tuatapapa i te taato‘araa o te paratarafa maha i te api 526. I to outou feruriraa no teaha Iosepha Semita e parau ai e te hoaraa « o te hoê ïa o te mau parau tumu faufaa rahi no te faaroo ‘momoni’? Nahea te evanelia tei faahoihia mai e tauturu ai i te mau taata ia hi‘o i te tahi atu taata ei mau hoa? Nahea to te tahi ê atu peresideni no te Ekalesia i riro ai ei mau hi‘oraa maitai no te hoaraa e te mau taata ato‘a?

  • A tai‘o faahou i te taato‘araa o te pae o te paratarafa i te api 526. Nahea te hoaraa i riro ai mai te tapiriraa te auri i te auri?

  • A tai‘o i te paratarafa e haamata i te hopea i te api 528 e te paratarafa i muri iho. A hi‘o i te faahitiraa no « te hinu e te uaina », mai roto atu i te parabole no te taata maitai no Samaria (Luka 10:34). Eaha te tahi mau mea taa ê e nehenehe ta tatou e rave no te pee i te a‘o a te peropheta? ia pee i te hoho‘a o te taata maitai no Samaria?

Te mau papa‘iraa mo‘a:1 Samuela 18:1; Maseli 17:17; 2 Nephi 1:30; Mosia 18:8–10; Alama 17:2; PH&PF 84:77; 88:133

Te mau nota

  1. E rata na Benjamin F. Johnson ia George F. Gibbs, 1903, 6–8; Benjamin Franklin Johnson, Papers, 1852–1911, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. Andrew J. Workman, i roto i te « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 15 no atopa 1892, 641.

  3. History of the Church, 6:616; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Willard Richards 27 no tiunu 1844, Carthage, Illinois.

  4. History of the Church, 5:107–9; faaapîhia te papa‘iraa, te faatomaraa e te papa‘iraa rarahi; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita, 16 no atete 1842, piha‘iho i Nauvoo, Illinois.

  5. History of the Church, 5:124–25, 127; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita, 23 no atete 1842, piha‘iho i Nauvoo, Illinois; ua hape te tai‘o mahana no te 22 no atete 1842 i roto i teie papa‘iraa, i roto i te History of the Church.

  6. History of the Church, 5:517; tapa‘ohia te mau ta‘o matamua i te haamataraa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 23 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  7. History of the Church, 6:73; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia James Arlington Bennet, 13 no novema 1843, Nauvoo, Illinois; ua papa‘i-hape-hia te paeraa o James Bennet « Bennett » i roto i te History of the Church.

  8. History of the Church, 3:293; faaapîhia te papa‘iraa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e te tahi atu mau taata ia Partridge e te Ekalesia, 20 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri.

  9. Joseph Smith e papa‘iraa hopea i roto i te rata a Iosepha Semita e te tahi atu mau taata ia Hezekiah Peck, 31 no atete 1835, Kirtland, Ohio; i roto i te « The Book of John Whitmer », 80–81, Community of Christ Archives, Independence, Missouri; hoho‘a no « The Book of John Whitmer » in mau haaputuraa a te Ekalesia.

  10. History of the Church, 2:362–63; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita, 7 no tenuare 1836, Kirtland, Ohio.

  11. History of the Church, 3:285–86; faaapîhia te papa‘iraa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Presendia Huntington Buell, 15 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri; ua papa‘i-hape-hia te paeraa o te tuahine Buell ei « Bull » i roto i te History of the Church.

  12. History of the Church, 5:360–61; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  13. George A. Smith, faahitihia i roto i te History of the Church, 5:391; no roto mai i te George A. Smith, « History of George Albert Smith by Himself »,1, George Albert Smith, Papers, 1834–75, mau haaputuraa a te Ekalesia.

Hōho’a
Joseph and Hyrum

Ua riro Hyrum Smith ei tumu tamau no te puai e ei tauturu no to’na taea‘e Iosepha Ua parau te perophete, « te taeae Hyrum, auê ïa mafatu faaroo to oe! »

Hōho’a
Joseph greeting member

Te haamana‘o ra rave rahi mau feia mo‘a a tae mai ai i te uahu no Nauvoo i te peropheta Iosepha Semita i te haereraa mai e farerei ia ratou a pou mai ai ratou, a fariihia’i ratou i to ratou fare apî.