Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 9: Te mau horo‘araa a te Varua


Pene 9

Te mau horo‘araa a te Varua

« Mai te mea e haapa‘o outou i te Evanelia ma te aau parau-ti‘a, te fafau atu nei au ia outou i te i‘oa o te Fatu, e pee te mau horo‘araa na muri ia outou mai tei fafauhia e to tatou Faaora ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Te faataa mai nei te api omuaraa o te Buka a Moromona e nahea teie nei buka papa‘iraa mo‘a i faahaerehia mai ai i to te ao nei. I mutaa ihora, ua « papa‘ihia e ua tapirihia te mau api auro, e ua hunahia i te Fatu, ia ore ratou e haamouhia ». I te mau mahana hopea, e « faahaerehia mai ratou na roto i te horo‘a e te mana o te Atua » e e iritihia ratou na roto « i te horo‘a a te Atua ». No te faatupuraa i teie nei mau tohuraa, ua ma‘iti te Atua ia Iosepha Semita no te iriti i te mau papa‘iraa mo‘a. E mea maramarama roa, aita te aravihi o Iosepha no te iriti i te mau papa‘iraa tahito i noaa mai na roto i te haapiiraa: e iteraa noa to’na no te fare haapiiraa tuatahi no te tai‘oraa, te papa‘iraa e te numeraraa. To’na aravihi i te iriti i te mau buka tei papa‘ihia i te mau tenetere na mua’tu i roto i te hoê reo tei ore roa i itehia e ana ua noaa ïa na roto i te horo‘araa a te Atua Iho.

Ua faaite papû o Emma Semita, te hoê papa‘i parau matamua i roto i te ohipa a ta’na tane faaipoipo, no ni‘a i teie nei horo‘araa no te ra‘i mai: « Aore roa e taata e nehenehe e tai‘o i te papa‘iraa o te mau parau tei papa‘ihia maori râ ua faauruhia oia; no te mea, a rave ai au i te ohipa ei papa‘i parau no’na, e tai‘o mai o [Iosepha] ia‘u i te hora i muri iho i te tahi hora; e ia hoi ana‘e mai oia i muri a‘e i te tamaaraa, aore râ i muri a‘e i te tahi taime fafaearaa, e haamata faahou ïa oia i te iriti i te vahi ta’na i faaea, ma te ore e hi‘o i tei papa‘ihia aore râ ia tai‘ohia’tu ia’na te hoê tuhaa no te reira ».1

Ua horo‘a te Fatu i te peropheta te tautururaa i titauhia i te pae tino o tei faati‘a ia’na ia faahaere i mua te ohipa iritiraa. Ua horo‘a o Ioseph Knight metua, te hoê hoa o te peropheta, i te moni e te maa e rave rahi mau taime ia Iosepha. I te hoê ihoa râ taime hepohepo, ua tere atu o te taea‘e Knight i te fare o te peropheta no te horo‘a na Iosepha e Oliver « te hoê tura i‘a e te tahi api parau renihia no te papa‘i e e iva aore râ ahuru tura sitona e e pae aore râ e ono tura umara putete ». Te haamana‘o nei te taea‘e Knight, « Ua hoi atu o Iosepha e Oliver… i te fare e ua ite mai ia‘u e te mau maa, e ua oaoa raua, no te mea aita ta raua e maa ».2

I roto i te ava‘e eperera e te ava‘e me 1829, ua faataupupu te rahiraa o te hamani-ino-raa i te ohipa iritiraa a te peropheta i to’na ra fare i Harmony, Pennsylvania. Ua papa‘i o Oliver Cowdery i te hoê hoa, o David Whitmer, ma te parau atu ia’na te ohipa mo‘a e te aniraa ia’na ia faati‘a i te ohipa ia tamau noa i te fare o Whitmer i Fayette, New York. I te hopea o te ava‘e Me aore râ i te omuaraa o te ava‘e tiunu 1829, ua tere atu te peropheta e Oliver na muri ia David Whitmer na ni‘a i to’na pereoo hutihia e te hoê puaahorofenua no te haere atu i te vahi faaapu no te metua tane o David, Peter Whitmer metua. I roto i te ava‘e tiunu, i roto i te hoê piha i te tahua matamua no te fare o Whitmer, ua faaotihia te iritiraa na roto i te horo‘araa e te mana o te Atua.

Ua faaite o Oliver Cowdery i te ohipa faahiahia na roto i te taviniraa ei papa‘i parau no te peropheta: « E mau mahana teie o te ore roa e mo‘ehia—ia parahi i raro a‘e i te ta‘i o te hoê reo i faauruhia mai e to te ra‘i ra, e ua tupu te mauruuru rahi roa i roto i to‘u nei ouma! Ua tamau hoi au i te mau mahana ato‘a i te papa‘i, ma te pe‘ape‘a ore, i te mau parau no roto mai i to’na vaha, a iriti ai oia i teie parau tuatapaparaa tei parauhia ‘Te Buka a Moromona’ na roto i te tautururaa a te Urima e te Tumima ».3

I roto i taua taime ra, ua haapii mai o Iosepha Semita e e parahi mai te horo‘araa no te ra‘i i piha‘i iho ia’na i te taime ana‘e a vai tiamâ ai oia i te arata‘iraa a te Varua. Ua faati‘a mai o David Whitmer: « I te hoê po‘ipo‘i a faaineine ai o [Iosepha Semita] ia iriti â, ua tupu te tahi ohipa tano ore i roto i te fare e ua tapitapi to’na mana‘o no te reira. Te tahi mea ta Emma, ta’na vahine i rave. Ua haere atu o Oliver e o vau nei i ni‘a i te tahua matamua no te fare, e aita i maoro roa, ua pouma mai o Iosepha no te tamau â i te iritiraa, aita râ i nehenehe ia’na ia rave i te hoê mea. Aita i noaa ia’na i te iriti i te hoê noa‘e parau. Ua haere atu oia i raro, e i rapae i roto i te faaapu maa e ua pure atura i te Fatu; ua haere oia fatata i te hoê hora i te maoro—ua hoi faahou mai i te fare, ua ani ia Emma ia faaore mai i te hapa, e ua haere mai i muri iho i ni‘a tei reira maua, e ua tere maitai te iritiraa. Aita e nehenehe ia’na ia rave i te hoê noa‘e mea maori râ ia haehaa e ia haapa‘o oia ».4

Na roto i te faaohiparaa ma te haehaa e te haapa‘o maitai i te horo‘araa ta te Atua i horo‘a ia’na, ua rave faaoti te peropheta apî i te ohipa eita e mana‘ohia e oti no te iritiraa fatata te taato‘araa o te Buka a Moromona i roto i te area no te omuaraa no te ava‘e eperera e te hopea no te ava‘e tiunu 1829.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ua horo‘ahia ia tatou tata‘itahi te mau horo‘araa a te Varua; e mea titauhia te mau horo‘araa a te taata tata‘itahi i roto i te Ekalesia

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:7; « Te ti‘aturi nei matou i teie mau horo‘araa, oia hoi, te parauraa i te mau reo ĕê, te tohu, te heheuraa, te mau orama, te faaoraraa i te ma‘i, te iritiraa i te mau reo ĕê, e te tahi atu â mau horo‘araa ».5

« Te ti‘aturi nei matou i te tohu, i te parauraa i te mau reo ĕê, te mau orama, e te mau heheuraa, te mau horo‘araa e i te faaoraraa i te ma‘i; eita teie nei mau mea e nehenehe e oaoahia mai te mea aita te horo‘araa a te Varua Maitai ».6

Ua haamana‘o o Amasa Potter: « Te haamana‘o nei au i to te peropheta ti‘araa i ni‘a no te a‘o i te hoê amuiraa rahi i roto i te uru raau i te pae tooa o te râ o te hiero i Nauvoo. Ua parau oia e e a‘o oia no ni‘a i te mau horo‘araa a te varua… Ua parau o Iosepha e e horo‘araa to te feia mo‘a ato‘a, e na roto i te oraraa i te hoê oraraa parau-ti‘a, e ma te aniraa’tu i te reira, e faaite mai ïa te Varua Maitai i te reira ia’na ».7

« Te parau nei o Paulo, ‘Ua horo‘ahia i te hoê te horo‘araa o te mau reo ĕê, i te tahi te horo‘araa o te tohu, e i te tahi te horo‘araa no te faaora i te ma‘i, e faahou â; ‘E tohu anei te taato‘araa? te parau anei te taato‘araa i te mau reo ĕê? te iriti ra anei te taato‘araa i te parau?’ e te faaite papû mai nei te reira e aita te taato‘araa e mau nei i teie nei mau horo‘araa e rave rahi; ua farii râ te hoê i te hoê horo‘araa, e ua farii te tahi i te tahi atu horo‘araa—aita te taato‘araa i tohu, aita te taato‘araa i parau i te mau reo ĕê, aita te taato‘araa i faatupu i te mau semeio; ua farii paato‘a râ i te horo‘araa a te Varua Maitai; i te tahi mau taime ua parau ratou na roto i te mau reo ĕê e ua tohu i te tau o te mau aposetolo, e i te tahi mau taime aita ratou i na reira…

« Ua riro te Ekalesia mai te hoê noa tino e e rave rahi râ mau melo huru rau, e mai te faanahoraa o te taata, e ua parau o Paulo, i muri a‘e i to’na paraparauraa no ni‘a i te mau horo‘araa huru rau, ‘I teie nei e tino outou no te Metua e e mau melo taa ê; e ua faataa te Atua i te tahi i roto i te Ekalesia, te aposetolo, o mua ïa, te piti ra e peropheta ïa, e te toru ra e haapii ïa, e i muri iho i te reira, te rave tapa‘o, e te faaoraraa ma‘i, e te tauturu, te faatereraa, te parau ĕê. E haapii anei te taato‘araaa? E feia faatupu semeio anei te taato‘araa? Te parau râ anei te taato‘araa i te mau reo ĕê? Te iriti ra anei te taato‘araa i te parau? E mea papû e aita; e melo râ ratou paato‘a no te hoê noa tino. E ere te mau melo paato‘a no te tino natura te mata, te taria, te upoo aore râ te rima—e ore hoi te mata e ti‘a ia parau i te taria e, ore noa’tu â oe ia‘u nei, e te upoo hoi ia parau i te avae, e ore noa’tu â orua ia‘u nei; ua riro hoi ratou e rave rahi mau tuhaa no te matini maitai roa—hoê noa tino; e mai te mea e mauiui te hoê melo, e mauiui ato‘a te mau melo ato‘a: e ia oaoa te hoê melo, e oaoa ato‘a ïa te taato‘araa o te toe‘a o te mau melo. [A hi‘o 1 Korinetia 12:9–10; 18–21, 26–30].

« No reira, e mau horo‘araa ana‘e teie nei mau mea; no ô mai i te Atua ra; na te Atua; e e mau horo‘araa paato‘a a te Varua Maitai ».8

E farii tatou i te mau horo‘araa a te Varua na roto i te haapa‘o maitai e te faaroo

« No te mea hoi aita e faaroo, aita ato‘a ïa e mau hotu. Mai te hamani-raa-hia te ao nei aore roa e faaroo to te taata ma te ore i farii i te tahi mea no te apee atu. Ua tinai te feia faaroo tahito i te puai o te auahi, ua ora ratou i te mata o‘e ra, e i noaa faahou hoi ta te mau vahine tamarii i pohe ra, e te tahi atu â. No te faaroo i hamanihia’i te mau ao. [A hi‘o Hebera 11:3, 34–35]. Te hoê taata aore to’na e hoê a‘e o teie nei mau horo‘araa aita ïa to’na e faaroo; e te haavare nei oia ia’na iho, mai te mea e mana‘o oia e e faaroo to’na. I ere noa na te faaroo, eiaha noa i rotopu ana‘e i te mau edene, i roto ato‘a râ i to te ao keritetiano, no reira ua vai ere noa te taata i te mau reo ĕê, te faaoraraa ma‘i, te tohu, e te mau peropheta e te mau aposetolo, e te taato‘araa o te mau horo‘araa e te mau haamaitairaa ».9

« Ua faaohipahia teie nei tau to‘eto‘e [1832–33] no te iritiraa i te mau papa‘iraa mo‘a; i roto i te haapiiraa a te mau peropheta; e te parahi-noa-raa i roto i te mau amuiraa. Ua farii au e rave rahi mau tau hanahana no te faaitoito-faahou-raa. Te mau horo‘araa o te apee i te feia o tei ti‘aturi e tei haapa‘o i te mau faaueraa a te Evanelia, mai te mau tapa‘o e aita te Fatu i taui i roto i Ta’na mau auraa e te feia haehaa o te here e o te pee i te parau mau, ua haamata ïa i te niniihia i rotopu ia tatou, mai i mutaa ihora ».10

Tei reira o Edward Stevenson a poro ai o Iosepha Semita i Pontiac, Michigan, i te matahiti 1834. Te haamana‘o ra oia i te mau parau a te peropheta; « Mai te mea e haapa‘o outou i te evanelia ma te aau tae, te fafau nei au ia outou i te i‘oa o te Fatu e, e pee teie mau horo‘araa mai tei fafauhia e te Faaora ia outou, e na te reira e riro mai ai outou ei tavini mau no te Atua ».11

E fariihia te mau horo‘araa a te Varua i te rahiraa o te taime ma te hau, e i te taata iho ma te mau faaiteite ore

« Ua rau te huru e te pe‘ape‘a o te mau mana‘o o te taata no ni‘a i te horo‘araa a te Varua Maitai. Ua mâtau te tahi mau taata ia pii i te mau faaiteraa ato‘a huru ê ei mau haamaitairaa no te Varua o te Atua, e te mana‘o nei te tahi atu mau taata e aore roa e faaiteraa i tu‘ati-noa‘e-hia i te reira; e e hoê noa otu‘iraa mana‘o te reira, aore râ te hoê mana‘o no roto mai i te taata, te hoê iteraa, aore râ te hoê faaiteraa aore râ tapa‘o mo‘emo‘e, tei mauhia e te taata, e aita e mea mai te hoê faaiteraa no rapae atu.

« E ere i te mea maere e e ti‘a i te taata ia ite ore, i roto i te hoê faito rahi, i te mau parau tumu no te faaoraraa, e te natura, te toro‘a, te mana, te maitai, te mau horo‘araa, e te mau haamaitaira no te horo‘araa a te Varua Maitai; ia feruri ana‘e tatou e ua vai noa te utuafare taata i roto i te pouri ta‘ota‘o e te ite ore e rave rahi mau tenetere i ma‘iri a‘enei, aore e heheuraa, aore râ na roto noa i te hoê tapa‘o e nehenehe ai e noaa te hoê iteraa no te mau mea a te Atua, o te ite-ana‘e-hia na i roto i te Varua o te Atua. No reira e mea pinepine ia itehia, e ia poro ana‘e te mau peresibutero no teie nei Ekalesia i te mau taata o te ao nei, e mai te mea e haapa‘o ratou i te faaueraa a te Evanelia e farii ïa ratou i te horo‘araa a te Varua Maitai, e e ti‘ai te taata i te ite mata’tu i te tahi faaiteraa faahiahia, te tahi faaiteraa rahi no te puai, aore râ te tupuraa o te tahi mau semeio faahiahia mau…

E mea ineine roa te taata i te horo atu i roto i te tahi mau mea ataata, i roto ihoa râ i te mau mea no te pae faaroo, e no reira te taata e hinaaro ai i te tahi faaiteraa maere, aita ana‘e eita roa ia ratou e ti‘aturi i te horo‘araa a te Varua Maitai. Mai te mea e tuu te hoê peresibutero i to’na na rima i ni‘a iho i te hoê taata, ua mana‘o ïa te mau taata e rave rahi e e ti‘a i taua taata ra ia ti‘a mai i ni‘a i taua ihoa taime e ia parau i te reo ĕê e ia tohu; ua tupu teie huru i te tau o Paulo a tuu ai oia i to’na na rima i ni‘a i te tahi mau taata tei bapetizo na mua’tu (mai te au i ta ratou mau parau) i te bapetizoraa a Ioane; e i te taime a rave ai oia i te reira, ua ‘parau ratou i te reo ĕê e ua tohu’ [A hi‘o i te ohipa 19:1–6]…

« Te ti‘aturi nei matou e e horo‘ahia te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima o te mau taata tei mau i te mana faatere, e te horo‘araa no te mau reo ĕê, e te horo‘araa ato‘a no te tohu e mau horo‘araa ïa a te Varua, e noaa ïa te reira na roto i taua rave‘a ra; te parau ra e ua tohu e ua parau noa te taata i te reo ĕê a farii ai ratou i te tuuraa rima, e ere ia te reira i te mea mau, aita ïa te reira i au i te peu a te mau aposetolo, e tei ore i tano i te papa‘iraa mo‘a…

« …Eita te taato‘araa o te mau horo‘araa a te Varua e itehia i te mata taata noa, aore râ i te ite o te taata noa; oia mau aita rea e ite-mata-hia nei. E mea iti roa o te itehia nei e te taato‘araa o te taata. E mau aposetolo o Petero e o Ioane, e ua faariro te tiribuna haavaraa a te ati Iuda ia ratou ei feia haavare. I riro na o Paulo ei hoê aposetolo e e peropheta, ua pehihia râ oia e ratou i te ofa‘i e ua tuuhia oia i roto i te fare tape‘araa. Aita te taata i ite i te tahi mea no ni‘a i te reira ohipa, noa’tu e tei ia’na ra te horo‘araa a te Varua Maitai. ‘I faatahinu rahi hua’i to tatou Faaora i te mono‘i ra i te oaoa, e hau atura i te feia i amui ato‘a ia oe ra’ [Hebera 1:9], tei te atea ê roa te mau taata i te ite Ia’na, ua parau ratou e o Belezebuba Oia, e ua faasatauro Ia’na mai te hoê taata haavare. O vai te nehenehe e ite i te hoê orometua, te hoê haapii, aore râ te hoê haapii Evanelia na roto i to ratou ra huru, o ratou ïa o te mau ra i te horo‘araa a te Varua Maitai?

« Ia parau ana‘e râ tatou no te tahi atu mau melo no te Ekalesia, e ia hi‘o ana‘e tatou i te mau horo‘araa mai tei parauhia e Paulo, e ite ïa tatou e aita to te ao nei e ite noa‘e i te hoê mea no ni‘a ia ratou, e e hoê ana‘e aore râ e piti e nehenehe e itehia i te reira iho taime, mai te mea e niniihia ratou paato‘a na roto i te tuuraa rima. I roto i te [1 Korinetia 12:4–11], te parau nei Paulo, ‘e rave rahi te huru o te mau mea i horo‘ahia, hoê râ Varua. E rave rahi â hoi te toro‘a, hoê ra Fatu. E rave rahi â hoi te ohipa, hoê râ Atua e ohipa i te mau mea ato‘a i roto i te taata ato‘a. Ua horo‘ahia ta te Varua faaite i te taata ato‘a, ia maitai paato‘a. I horo‘ahia mai te parau paari e te Varua, i te hoê ra; e i horo‘ahia mai e taua Varua ra te parau e noaa’i te ite, i te hoê. Ta te tahi ra, o te faaroo ïa, na taua Varua ra; ta te tahi ra, o te ite ïa i te faaora mai na taua Varua ra. Ta te tahi ra, o te rave tapa‘o ïa; ta te tahi ra, o te tohu ïa; ta te tahi ra, o te ite varua ïa; ta te tahi ra, o te parau ĕê ïa. Na taua Varua hoê ra i ohipa i taua mau mea ato‘a nei, i te opere-maite-raa i ta te taata ato‘a i ta’na i hinaaro ra.’

« E rave rahi mau horo‘araa tei faahitihia i ŏ nei, area râ o vai i roto ia ratou paato‘a e nehenehe i itehia e te hoê taata mata’ita’i i te taime no te tuuraa rima? Te parau no te paari, e te parau no te ite, e mau horo‘araa ana‘e mai te tahi atu mau horo‘araa, e mai te mea ua noaa i te hoê taata na horo‘araa e piti nei, aore râ ua farii oia i te reira na roto i te tuuraa rima, o vai ïa o te ite atu i te reira? E farii paha te tahi i te horo‘araa no te faaroo, e eita ato‘a ratou e ite i te reira. Aore râ ia mana‘o noa tatou e tei te hoê taata ra te horo‘araa no te faaora aore râ no te rave tapa‘o, eita ïa te reira e itehia i te taime no te tuuraa rima; e titauhia te taime e te huru no te oraraa no te faaohipa i teie nei mau horo‘araa. A mana‘o na e tei te hoê taata ra te iteraa i te mau varua, o vai ïa te nehenehe e ite i te reira? Aore râ tei ia’na râ te iritiraa i te mau reo ĕê; maori râ ia parau mai te hoê taata i roto i te hoê reo ĕê, e faaea ïa oia ma te mamu noa; te vai nei e piti noa horo‘araa e nehenehe ta te mata e ite—oia hoi te parau i te mau reo ĕê e te tohu. Teie te mau mea e parau-rahi-hia nei, e mai te mea e parau te hoê taata na roto i te hoê reo ĕê mai te au i te parau a Paulo, e riro ïa oia e barebaro i te mau taata e faaroo ra [a hi‘o 1 Korinetia 14:11]. E parau mai ïa ratou e e parau aoaoa; mai te mea e tohu oia e parau ïa ratou e parau maamaa te reira. Te horo‘araa no te parau i te reo ĕê o te horo‘araa ha’iha’i roa paha o te mau horo‘araa ato‘a, o te hoê râ o te imi pinepinehia nei.

« No reira mai te au i te faaiteraa a te papa‘iraa mo‘a e te mau faaiteraa a te Varua i mutaa iho ra, e mea iti roa te mea ta te mau taata e nehenehe e ite no ni‘a i te horo‘araa a te Varua Maitai, maori râ i te tahi taime faahiahia, mai te mahana no te penetekote. Eita te mau horo‘araa rahi roa‘e, te maitai roa‘e, e te faaohipa rahi roa‘e e itehia e te hoê taata hi‘ohi‘o…

« E mea varavara roa te mau faaiteraa no te horo‘araa a te Varua Maitai, te utuuturaa a te mau melahi, aore râ te tupuraa o te mana, te puai aore râ te hanahana o te Atua i te faaitehia i mua i te taata, e e faaitehia te rahiraa o te taime i te nunaa a te Atua, mai tei faaitehia’tu i to Iseraela; i te rahiraa râ o te taime, ia haere mai te mau melahi, aore râ ia faaite mai te Atua Ia’na iho, e tupu ia te reira i te mau taata tata‘itahi i te vahi mo‘emo‘e, i roto i to ratou mau piha; i te medebara, aore râ te mau faaapu, e te rahiraa o te taime ma te maniania ore e te arepurepu ore. Ua tatara te melahi ia Petero i rapae au i te fare tape‘araa i te tuiraa pô, e ua fâ atu ia Paulo ma te ite-ore-hia e te toe‘a o te mau ihitai, ua fâ atu ia Maria e Elizabeta mai te ite-ore-hia e te tahi atu mau taata; ua paraparau ia Ioane Bapetizo ma te ite-ore-hia e te mau taata i piha‘i iho ia’na.

« I te taime a ite ai o Elisaia i te mau pereoo no Iseraela e te mau feia faahoro i te puaahorofenua, aita te reira i itehia e te tahi atu mau taata. I to te Fatu fâraa’tu ia Aberahama, tei te uputa ïa no to’na tiahapa; a haere atu ai te mau melahi ia Lota ra, aore roa e taata i ite e o vai ratou maori râ o Lota ana‘e, o tera ato‘a paha tei tupu ia Aberahama e ta’na ra vahine; a fâ atu ai te Fatu ia Mose, i roto ïa i te puaihere e ama ra, i roto i te tetene, aore râ i ni‘a i te tupuaimou‘a; a rave-ê-hia’tu ai o Elia na roto i te hoê pereoo auahi, aita te reira i itehia e to te ao nei, e a taponi ai oia i roto i te hoê ana, ua haruru mai te patiri, aita râ te Fatu i roto i te patiri; e ua tupu mai te aueueraa fenua, aita te Fatu i roto i te aueueraa fenua; e i muri iho, o te hoê ïa reo iti ha‘iha‘i, i te naô-raa mai e, ‘te aha noa na oe i ŏ na, e Elia?’ [A hi‘o 1 Te mau Arii 19:11–13].

« Eita te Fatu e ite-noa-hia na roto i te haruru o To’na ra reo, na roto i te faaiteiteraa o To’na hanahana aore râ na roto i te faaiteraa no To’na ra puai; e te mau taata e hinaaro mau nei i te ite mata i teie nei mau mea, o ratou ïa te mau taata tei ore roa i faaineinehia no te ite atu i te reira, e mai te mea e faaite mai te Fatu i To’na ra puai mai ta’na i na reira i te mau tamarii no Iseraela, o ratou ia te matamua e parau e, ‘eiaha râ te Atua e parau faahou mai ia matou, a pohe matou To’na nunaa’ [A hi‘o Exodo 20:19] ».12

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapapa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • Ua horo‘a te Fatu i te peropheta Iosepha Semita i te hoê horo‘araa no te iriti i te mau api auro (te mau api 131–33). I afea ra to te Fatu horo‘araa ia outou te mau horo‘araa no te tauturu ia outou ia haa i roto i Ta’na ra ohipa?

  • Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto mai i te aamu tei faaitehia e David Whitmer i te api 132? Eaha te mau mea i roto i to outou iho oraraa tei haapii ia outou e e ti‘a ia outou ia vai parau-ti‘a noa ia nehenehe ia outou ia faaohipa i ta outou mau horo‘araa a te varua?

  • A tai‘o faahou i te tuhaa o te haamata i te api 133. Nahea te Ekalesia e fana‘o ai na roto i te mau melo e te vai ra ta ratou mau horo‘araa huru rau a te Varua? Nahea outou e fana‘o ai i te mau horo‘araa varua a vetahi ê? Eaha te taime outou i ite ai i te mau taata e mau horo‘araa huru rau ta ratou i te haa amuiraa no te tauturu te tahi e te tahi?

  • A tuatapapa i te api 134. A feruri na i te tahi mau horo‘araa a te Varua o te haapuai ia outou iho aore râ tei tauturu ia outou ia tavini i te Fatu e ia vetahi ê. A faaoti e eaha ta outou e rave no te « imi onoono i te mau horo‘a maitai roa ra » (PH&PF 46:8).

  • A tai‘o faahou i te tuhaa o te haamata i te hopea o te api 135. A feruri aore râ a tuatapapa i te a‘oraa taa ê ta outou e ite e nahea te mau horo‘araa a te varua e faaitehia mai. No te aha e mea faufaa ia haamana‘o e e mea « varavara te mau horo‘araa o te pae varua i te faaitehia i te mau taata »? (apî 138). I to outou mana‘oraa no te aha teie mau horo‘araa o te pae varua e tae mai na roto i te hau e te mo‘emo‘e? No te aha e mea faufaa ia haamana‘o e e titauhia « te taime e te mau huru raveraa no te faahaere mai e no te faaohipa ia ratou? » (apî 138)

  • I muri a‘e i te tai‘oraa i teie nei pene, eaha ïa ta outou e parau no ni‘a i te tahi o te mau opuaraa no te mau horo‘araa a te varua?

Te mau papa‘iraa mo‘a: 1 Korinetia 12:1–31; 3 Nephi 29:6; Moroni 10:6–23; PH&PF 46:8–33

Te mau nota

  1. Emma Smith, uiuiraa na Joseph Smith III, Fepuare. 1879, Saints’ Herald (ve‘a nene‘ihia e te Ekalesia Faaapîhia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, tei piihia i teie nei Te Autahiraa no te Mesia), 1 no Atopa 1879, 290

  2. Joseph Knight, Reminiscences, p. 6, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah

  3. Oliver Cowdery, faahitihia i roto Iosepha Semita—Aamu 1:71, faahororaa; no roto mai i te hoê rata a Oliver Cowdery ia William W. Phelps, 7 no Tetepa 1834, Norton, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Atopa 1834, 14.

  4. David Whitmer, uiuiraa na William H. Kelley e George A. Blakeslee, 15 no tetepa 1881, Saints’ Herald, 1 no mati 1882, 68

  5. Te mau Hiro‘a Faaroo 1:7.

  6. History of the Church, 5:27; no roto mai i te « Gift of the Holy Ghost », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere i roto i te Times and Seasons, 15 no tiunu 1842, p. 823; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te vea.

  7. Amasa Potter, « A Reminiscence of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 15 no fepuare 1894, 132

  8. History of the Church, 5:28–29; no roto mai i te « Gift of the Holy Ghost », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere i roto i te Times and Seasons, 15 no tiunu 1842, p. 823–24; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te vea.

  9. History of the Church, 5:218; no roto mai te mau faaueraa tei horo‘ahia mai e Iosepha Semita i te 2 no tenuare 1843, i Springfield, Illinois; faaiteitehia mai e Willard Richards.

  10. History of the Church, 1:322; tapa‘ohia te mau tai‘o mahana i te papa‘iraa matamua; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 270, mau haaputuraa a te Ekalesia

  11. Faahitihia e Edward Stevenson, te mau haamana‘oraa no Iosepha, te peropheta e te taeraa mai te Buka a Moromona (1893), api 4.

  12. History of the Church, 5:26–31; te mau parau tapa‘ohia i te piti o te paratarafa i roto i te papa‘iraa matamua; faaapîhia te faatomaraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « Gift of the Holy Ghost », te hoê faahitiraa parau na te papa‘i ve‘a faatere i roto i te Times and Seasons, 15 no tiunu 1842, 823–25; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

Hōho’a
Book of Mormon manuscript

Te hoê tuhaa o te hoê api o te papa‘iraa tumu o te Buka a Moromona. Ua riro te mau ta‘o tei faaitehia ei tuhaa no te aamu o Lehi e no ta’na orama o te tumu raau no te ora, e itehia i roto i te 1 Nephi 8:11–23.

Hōho’a
Abraham receiving inspiration

«Te mana, te marumana e aore râ te hanahana o te Atua [e] mea varavara ïa i te faaitehia i te taata… I to te Fatu fâraa mai ia Aberahama tei te uputa oia o to’na ra fare ‘ie [ a hi‘o Genese 18;1] ».