Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 4: Te Buka a Moromona: Te ofa‘i tapo‘i no to tatou haapa‘oraa faaroo


Pene 4

Te Buka a Moromona: Te ofa‘i tapo‘i no to tatou haapa‘oraa faaroo

« Ua parau vau i te mau taea‘e e te Buka a Moromona o te buka tano roa‘e ïa o te mau buka ato‘a i ni‘a i te fenua nei, e te ofa‘i tapo‘i no to tatou haapa‘oraa ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Hau atu i te toru matahiti i teie nei mai taua po‘ipo‘i ra i te matahiti 1820 a pure ai o Iosepha Semita no te ite e tei hea te ekalesia e ti‘a ia’na ia amui atu. E 17 matahiti to te peropheta apî i teie nei, e ua hinaaro oia ia ite i to’na ti‘araa i mua i te Atua e ia farii te faaoreraa hara. I te ru‘i no te 21 no tetepa 1823, ua haere atu o Iosepha i to’na piha taotoraa piriha‘o i roto te fare raau o te utuafare i Palmyra, New York, e ua vai ara noa oia i muri a‘e i to vetahi ê i roto i te piha haereraa’tu e taoto, ma te pure tuutuu ore no te ite i te mau opuaraa a te Atua no’na. Ua parau oia e « ua pure au e ua ani au i te Atua Mana Hope ia faaore i ta‘u mau hara ato‘a e ta‘u mau hapehape, e ia faaitehia mai to‘u huru, e ia ite au i te huru o to‘u ti‘araa i mua ia’na; e mea papû roa ia‘u e farii au i te faaiteraa mo‘a, no te mea i farii ê na vau i te hoê faaiteraa » (Iosepha Semita—Aamu 1:29).

Ei pahonoraa i ta’na pure, ua ite mata’tura o Iosepha i te hoê maramarama i te fâraa mai i roto i to’na piha o te tupu noa’tura i te rahi e tae noa’tu ua hau te maramarama o te piha i te mahana i te avatea. « Ua fâ mai te hoê ve‘a no te ra‘i mai i piha‘i iho i to’na ra ro‘i, i te ti‘a-noa-raa i roto i te reva, ahuhia e te hoê ahu roa « tei hau atu i te teatea » (Iosepha Semita—Aamu 1:30–31). Teie nei ve‘a o Moroni ïa, te peropheta ati Nephi hopea, tei tanu e rave rahi mau tenetere na mua’tu i te mau papaa parau i ni‘a i te reira i papa‘ihia’i te Buka a Moromona e o tei mau i te mau taviri no teie nei papa‘iraa mo‘a (a hi‘o PF&PH 27:5). Ua tonohia mai oia no te parau atu ia Iosepha e ua faaore te Atua i ta’na ra mau hara1 e e ohipa rahi Ta’na na’na no te rave. Ei tuhaa no teie nei ohipa, ua ti‘a ia’na ia haere atu i ni‘a i te hoê aivi tapiri atu i to’na nohoraa, i reira te hoê buka mo‘a, papa‘iraa i ni‘a i te api auro, te tuuraahia. Ua papa‘ihia teie buka e te mau peropheta tei ora na i mutaa ihora i ni‘a i te fenua Marite. Na roto i te horo‘a e te mana o te Atua, ua ti‘a ia Iosepha ia iriti i te buka e ia afa‘i atu i to te ao nei.

I te mahana i muri iho, ua haere atu o Iosepha i te aivi ra i reira te mau papaa parau no te Buka a Moromona i te tanu-raa-hia. I reira ua farerei oia ia Moroni e ua ite mata’tu i te mau papaa parau, ua parauhia râ oia e e eita oia e farii i te reira i roto i te area e maha matahiti. Ua ti‘a ia’na ia haamata i te hoê tuhaa faufaa rahi no te faaineineraa ia’na ia rave i te ohipa mo‘a no te iritiraa i te Buka a Moromona. Ua hoi atu o Iosepha i te aivi i te 22 no tetepa ato‘a no na matahiti e maha imuri iho no te farii i te tahi atu â mau arata‘iraa no ŏ mai ia Moroni ra (A hi‘o Iosepha Semita—Aamu 1:33–54). I roto i teie nei mau matahiti, ua farii ato‘a oia e « rave rahi mau tere farerei a te mau melahi a te Atua o tei faaite mai i te puai e te hanahana o te mau ohipa o te tupu mai i te mau mahana hopea nei ».2

Ua afa‘i ato‘a mai teie nei tau faaineineraa i te haamaitairaa no te faaipoiporaa i roto i te oraraa o te peropheta. I te ava‘e tenuare 1827, ua faaipoipo oia ia Emma Hale, ta’na i farerei a rave ai oia i te ohipa i Harmony, Pennsylvania. E riro mai o Emma ei tautururaa faufaa rahi no te peropheta i roto i te taato‘araa no ta’na tau faatereraa. I te 22 no tetepa 1827, ua haere atu o Emma na muri ia’na i te aivi ra e ua tia‘i oia i piha‘i iho atu a horo‘a’i o Moroni i te mau papaa parau i roto i te rima o te peropheta.

Ma te buka mo‘a i roto i to’na rima, aita i maoro roa ua ite ihora o Iosepha i te mea o ta Moroni i faaara’tu ia’na no te parururaa i te mau papaa parau (a hi‘o Iosepha—Aamu 1:59-60). Ua haamata te tahi mau taata iino i te mărô atu i te peropheta, ma te tamata i te eiâ i te mau papaa parau. I te hoê mahana to‘eto‘e i te ava‘e titema 1827, ma te ti‘aturi e itehia te hoê vahi no te rave i te ohipa na roto i te hau, ua faaru‘e o Iosepha e Emma i te fare no te utuafare Semita no te haere atu e imi i te parururaa i piha‘i iho i te mau metua o Emma i Harmony. I reira te peropheta i te haamataraa te ohipa no te iritiraa. I te ava‘e fepuare i muri iho, ua faauruhia o Martin Harris, te hoê hoa no te mau Semita no Palmyra, ia haere atu i Harmony no te tauturu i te peropheta. A riro mai ai o Martin ei papa‘i parau, ua nuu mua te iritiraa a Iosepha no te buka mo‘a.

E nene‘ihia te hotu o te ohipa a te peropheta i muri a‘e ei Buka a Moromona. E ti‘a nei teie nei buka faahiahia, e mau nei i te îraa o te evanelia, ei faaiteraa papû no te parau mau o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau mahana hopea nei e te misioni a Iosepha Semita te peropheta.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ua iritihia te Buka a Moromona na roto i te horo‘a e te mana o te Atua.

Ei pahonoraa i te uiraa, « nahea e i hea te noaaraa ia oe te Buka a Moromona? » ua pahono o Iosepha Semita: « O Moroni, tei tuu na i te mau papaa parau i roto i te hoê aivi i Manchester, te mataeinaa no Ontario, New York, e tei pohe e o tei ti‘afaahou mai na roto i te mau mea i tupu, ua fâ mai ïa ia‘u, e ua parauhia vau e tei hea ratou, e ua horo‘a mai oia ia‘u i te mau arata‘iraa no te farii i te reira. Ua farii au i te reira, e te Urima e te Tumima, te mau rave‘a ta‘u i rave no te iriti i te mau papaa parau; na roto i te reira i tae mai ai te Buka a Moromona »3

« Ua [parauhia vau e Moroni] tei hea te vaiiho-raa-hia te tahi mau api e i ni‘a i te reira ua ootihia te hoê haapotoraa o te mau papa‘iraa a te mau peropheta tahito tei ora na i ni‘a i teie nei fenua… Ua ootihia teie nei mau papa‘iraa i ni‘a i te mau api e hi‘oraa auro to ratou; e ahuru ma pae tenetimetera te aano e e piti ahuru tenetimetera te roa te api tata‘itahi, e ere roa i te mea meumeu mai te api pirura te meumeu. Ua î roa ratou i te mau papa‘iraa, i roto i te papa‘iraa Aiphiti, e ua taamu-amui-hia i roto i te hoê buka mai te mau api no te hoê buka, e tei houhia e toru na tape‘araa. E fatata e hoê ahuru ma pae tenetimetera te meumeu o te buka, e ua tapirihia te hoê tuhaa. E mea na‘ina‘i te mau reta i te tuhaa tei ore i tapirihia, e e mea ooti-nehenehe-hia. Te faaite nei te taato‘araa o te buka i te mau tapa‘o e rave rahi no te huru tahito i roto i to’na hamaniraa, e te aravihi i roto i te ootiraa. Ua itehia te hoê tauihaa maere mau i piha‘i iho i te mau papaa parau, ta te feia tahito i pii ‘Urima e Tumima’, tei hamanihia e piti na ofa‘i ateate tei tamauhia i te hiti o te hoê fana tei taamuhia i ni‘a i te hoê paruru ouma. Na roto i te rave‘a o te Urima e te Tumima, ua iriti au i te buka na roto i te horo‘a e te mana o te Atua ».4

« Na roto i te mana o te Atua ua iriti au i te Buka a Moromona mai roto mai i te mau reta Aiphiti, tei mo‘e i to te ao nei, te ti‘a nei au o vau ana‘e i roto i teie nei ohipa faahiahia, te hoê taata apî aore e ite no te aro atu i te paari o te ao nei e te ite ore amuihia o na ahuru ma vau tenetera na roto i te hoê heheuraa apî ».5

« Te hinaaro nei au i te parau i ô nei e te api omuaraa no te Buka a Moromona o te hoê ïa iritiraa mau, tei ravehia mai roto mai i te api hopea, i te pae aui no te mau haaputuraa aore râ te buka no te mau papaa parau, tei roto i te reira te papaa parau tei iritihia, te reo tei faaohipahia i roto i te taato‘araa o te papaa parau e reo Hebera ïa [oia hoi mai te atau e tae atu i te aui]; e ere roa’tu taua api omuaraa ra e api tei papa‘ihia i te tau api, na‘u anei aore râ na te tahi ê atu anei taata tei ora aore râ o te ora nei i teie nei tau… Te horo‘a nei au i raro nei taua tuhaa ra no te api omuaraa na roto i te reo Peretane no te Buka a Moromona, o te hoê ïa iritiraa mau e te papû no te api omuaraa no te Buka a Moromona matamua tei papa‘ihia i ni‘a i te mau api:

« Te Buka a Moromona »

« ’Te parau i papa‘ihia e te rima o Moromona, i ni‘a i te mau api i iritihia no ni‘a mai i te mau api a Nephi.

« ’E parau haapoto ïa i te papaa parau a te ati Nephi, e te ati Lamana hoi; i papa‘ihia i te ati Lamana ra, e tahi pae ïa o te toea o te utuafare o Iseraela ra, e i te ati Iuda, e i te Etene ato‘a hoi: i papa‘ihia na roto i te faaue, e te Varua tohu, e te heheuraa parau. I papa‘ihia e i tapirihia, e i hunahia hoi i te Atua ia ore ia mou; ia heheuhia râ na roto i te horo‘a e te mana o te Atua, e ia faaitepapû-hia mai te auraa; i tapirihia e te rima o Moroni, e i hunahia hoi i te Atua ra, ia heheuhia i te tau mau, e ia’na te Etene ïa; e ia faataahia hoi e te horo‘a a te Atua ra.

« E parau haapoto ato‘a hoi i te buka a Etera ra, oia hoi te papaa parau no te ati Iareda ra; o tei haapurarahia i te tau i faahuru ê ai te Atua i te re‘o o te mau taata a hamani ai ratou i te pare e tae atu ai i te ra‘i ra; ei faaite i te toea o te utuafare o Iseraela i te mau mea taa ê ta te Fatu i rave i to ratou mau metua ra; ia ite ratou i te mau parau faufaa a te Fatu ra, e ore ratou e faaru‘ehia e a muri noa’tu; e ia faaite papû atu hoi i te ati Iuda e te Etene ato‘a hoi e, o Iesu, o te Mesia ïa, te Atua Mure Ore, o te faaite ia’na iho i te mau fenua ato‘a ra. E teie nei, mai te mea e hapa to roto nei, o te hapa ïa a te taata; e tena na, eiaha e faahapa i te mau mea a te Atua, ia ti‘a outou i mua i te haavaraa a te Mesia ra ma te porao ore ».6

E mea rahi a‘e te paari o te Fatu i te haavarevareraa a te diabolo

I te 14 no tiunu 1828, te ohipa a Iosepha Semita no te iritiraa i te papaa parau no te Buka a Moromona,e hotu ia no na 116 api tei papa‘i rimahia. I reira ua tupu te hoê ohipa o tei haapii i te peropheta i te mau haapiiraa hohonu no ni‘a i te rima arata‘i o te Atua i te faahaereraa mai i teie nei buka mo‘a. Ua papa‘i te peropheta e: « Tau taime noa i muri a‘e i to Harris tane hamataraa i te papa‘i no‘u, ua haamata oia i te ani onono ia‘u ia horo‘a ia’na te parau faati‘a iata‘ita’i te mau papa‘iraa i te fare no te faaiteite; e ua hinaaro oia e ia ani au i te Fatu, na roto i te Urima e te Tumima, mai te mea e nehenehe ia’na ia na reira. Ua ani au, e te pahonoraa eita ïa e ti‘a ia’na ia na reira. Aita râ oia i mauruuru i teie nei pahonoraa, e ua hinaaro oia e ia ani faahou â vau. Ua na reira vau, e te pahonoraa mai na mua atu ïa. Aita roa â oia i mauruuru, ua onoono râ oia e ia ani faahou vau i te hoê â taime.

« I muri iho i… [te] onoono-noa-raa ua ani faahou vau i te Fatu, e ua horo‘ahia mai te parau faati‘a ia’na ia rave i te mau papa‘iraa i raro a‘e i te tahi mau titauraa; oia hoi, ia faaite noa oia i te reira i to’na ra taea‘e, o Preserved Harris; i ta’na iho vahine faaipoipo; to’na metua tane e to’na metua vahine; e ia Cobb vahine, te hoê tuahine no ta’na vahine faaipoipo. Mai te au i teie nei pahonoraa hopea, ua titau vau ia’na e e ti‘a ia’na ia rave i te hoê fafauraa ia’na iho na roto i te hoê faanahoraa hanahana e eita oia e rave i te hoê e‘a ê atu mai tei faauehia ia’na. Ua na reira oia. Ua fafau oia ia’na iho mai ta‘u i titau ia’na, ua rave i te mau papa‘iraa e ua haere atu. Noa’tu te mau faatureraa rahi ta’na i farii, e te hanahana o te fafauraa ta’na i rave ia‘u nei, ua faaite oia i te mau papa‘iraa i te tahi atu mau taata, e na roto i te haavarevareraa ua rave ê-hia’tu te mau papa‘iraa, e aita roa te reira i itefaahou-hia mai e tae noa mai i teie nei mahana ».7

I roto i te omuaraa parau i te nene‘iraa matamua o te Buka a Moromona, ua parau te Peropheta eita te mau opuaraa a te Atua e nehenehe e faaorehia na roto i te mo‘eraa o na api 116: « No te mea hoi e, e rave rahi mau parau hape tei haapararehia no ni‘a i te [Buka a Moromona], e no te mau rave‘a ti‘a ore tei ravehia e te mau taata mana‘o ino no te haamou ia‘u, e no te ohipa ato‘a, te faaite atu nei ïa vau ia outou e ua iriti au, na roto i te horo‘a e te mana o te Atua, e ua haapapa‘i, e hoê hanere api parau, ta‘u i rave no roto mai i te Buka a Lehi, te hoê haapotoraa no roto mai i te mau api a Lehi, na roto i te rima o Moromona, e taua papa‘iraa ta te hoê aore râ te mau taata i eiâ e i tape‘a’tu, noa’tu ta‘u mau tautooraa hopea ia roaa faahou mai teie mau papa‘iraa ra—e ua faauehia vau e te Fatu e ia ore roa vau e iriti faahou i taua papa‘iraa no roto mai i te Buka a Lehi, no te mea ua tuu Satane i roto i to ratou mau aau ia faahema i te Fatu to ratou ra Atua, ma te taui i te mau parau, e ia tai‘o ratou i te mea taa ê atu i te mau mea ta‘u i iriti e ta‘u i haapapa‘i; e mai te mea e papa‘i faahou â vau i taua iho mau parau, oia hoi, mai te mea e iriti faahou â vau i taua mau parau, e nene‘i ïa ratou i te mau parau ta ratou i eiâ, e e faatupu Satane i te arepurepuraa i roto i te aau o teie nei u‘i, ia ore ratou e farii i teie nei ohipa: inaha râ, ua parau mai te Fatu ia‘u, ia ore roa vau e faati‘a ia Satane ia faatupu i ta’na opuaraa ino no ni‘a i teie nei ohipa: no reira e iriti mai oe i te mau ootiraa te vai ra i ni‘a i te mau api a Nephi; e inaha, e haaparare oe i te reira ei parau tuatapapa no Nephi; e e na reira vau i te faahaamâ ia ratou o tei faahuru-ê i ta‘u mau parau. Eita vau e faati‘a ia ratou ia haamou i ta‘u nei ohipa; oia ïa, e faaite atu vau ia ratou e ua hau a‘e to‘u paari i te aravihi o te diabolo ra.(A hi‘o PH&PF 10:38–43)

« No reira, no te haapa‘o i te mau faaue a te Atua, ua rave faaoti au, na roto i to’na ra maitai e to’na aroha, i te mea ta’na i faaue mai ia‘u no ni‘a i te iritiraa o te Buka a Moromona ».8

Te Buka a Moromona o te parau ïa a te Atua

« Ua parau vau i te mau taea‘e e te Buka a Moromona o te buka ïa tei hau roa‘e i te tano i te mau buka ato‘a i te fenua nei, e te ofa‘i tapo‘i no to tatou haapa‘oraa, e e fatata a‘e te hoê taata i te Atua na roto i te haapa‘oraa i ta’na mau haapiiraa eita râ na roto i te tahi ê atu buka ».9

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:8 « Te ti‘aturi nei matou e, o te Bibilia ra o te parau ïa a te Atua, ia ti‘a te iritiraahia; e te ti‘aturi ato‘a nei matou e, o te Buka a Moromona ra, o te parau ïa a te Atua ».10

« Te parau mai nei te [Buka a Moromona] ia tatou e ua fâ mai to tatou Faaora i ni‘a i teie nei fenua i muri a‘e i To’na ti‘a-faahou-raa; e ua haamau oia i te Evanelia i ŏ nei i roto i to’na îraa, e te faufaa rahi, e te mana, e te haamaitairaa; e e mau aposetolo, peropheta, orometua, haapii e haapii evanelia to ratou, hoê â faanahoraa, hoê â autahu‘araa, hoê â mau oro‘a, mau horo‘a, mau mana, e mau haamaitairaa, mai tei fana‘ohia i te ao tahito; e ua tapu-ê-hia’tu te mau taata no ta ratou ra mau hara; e ua faauehia te peropheta hopea no ta ratou mau peropheta tei ora na i rotopu ia ratou, ia papa‘i i te hoê haapotoraa no ta ratou mau tohuraa, aamu, e te tahi atu â… e ia huna i te reira i roto i te repo, e o te ti‘a mai i ni‘a e o te tahoêhia’tu i te Bibilia no te faatupu i te mau opuaraa a te Atua i te mau mahana hopea nei ».11

Tei reira o David Osborn a poro ai Iosepha Semita i Far West, Missouri, i te matahiti 1837. Ua haamana‘o oia i te mau parau a te peropheta; « E parau mau te Buka a Moromona, no to’na auraa, e no to’na iteraa papû, te hinaaro nei au i te horo‘a’tu i te hoê ohipa e tupu i te mahana o te haavaraa ».12

Te faaitoito nei e te tamahanahana nei te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou e te haapaari nei ia tatou e tae noa’tu i te ora

« Ua tu‘atihia’tu te nene‘iraa e te haaparareraa o te Buka a Moromona, te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau i te paturaa i te basileia… e te iritiraa apî o te [Bibilia]. E ere i te mea faufaa ia parau i te tahi parau no ni‘a i teie nei mau ohipa; ua ite te feia tei tai‘o i teie nei mau buka, e tei inu i te pape o te ite o ta ratou e mau nei, nahea ia oaoa i te reira; e noa’tu e faaoo te feia maamaa i te reira, ua opuahia râ ratou no te haapaari i te taata e tae atu i te ora, e no te faaore i te mau peu tumu hape tei vai maoro noa na, e no te faaite i te mau raveraa a Iehova tei rave-a‘ena-hia, e ia hohora mai i te oraraa no a muri atu e te mau mea ri‘ari‘a e te hanahana e vai nei. E mea papû roa e e tutava te feia tei fana‘o i te maitai e noaa mai na roto i te tai‘oraa i taua mau buka ra i roto i to ratou itoito no te tonoraa’tu te mau papa‘iraa mo‘a na te ara, ia nehenehe i te mau tamaroa ato‘a a Adamu ia oaoa i te hoê â mau haamaitairaa e ia oaoa i te hoê â mau parau mau ».13

« [Ua nene‘ihia te mau papa‘iraa mo‘a no te mau mahana hopea nei] ia nehenehe i te mau taata aau parau-ti‘a ia faaitoito e ia tamahanahanahia e ia haere ratou i to ratou haerea ma te oaoa, a ite ai to ratou mau aau e ia haamaramaramahia to ratou mana‘o i te ite no te ohipa a te Atua na roto i te mau metua i mutaa ihora, e no ni‘a ato‘a i te mau mea Ta’na e fatata i te rave i te mau mahana hopea no te faatupu i te mau parau a te mau metua ».14

« Te rave nei tatou i te mau papa‘iraa mo‘a i roto i to tatou nei rima e te farii nei tatou e ua horo‘ahia mai ratou na roto i te heheuraa ti‘a no te maitai o te taata nei. Te ti‘aturi nei tatou e ua pou mai te Atua mai te ra‘i mai no te paraparau e no te faaite i To’na hinaaro no ni‘a i te utuafare taata, no te horo‘a ia ratou te mau ture ti‘a e te mo‘a, no te faaafaro i to ratou huru, e no te arata‘i ia ratou na ni‘a i te e‘a ti‘a, e ia tae i te taime e nehenehe ai Ia’na ia rave atu ia ratou i roto Ia’na, e ia faariro ia ratou ei tuhaa ai‘a e Ta’na ra Tamaiti.

« Ia farii-ana‘e-hia teie parau mau, e te hinaaro u‘ana o te ra‘i o te vai nei i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, aita anei tatou i titauhia mai te mau taata e feruriraa to ratou ia ora mai te au i te mau ture ato‘a? E farii noa anei tatou e teie te hinaaro o te ra‘i e e fana‘o tatou i te reira mai te mea eita tatou e haapa‘o i te mau haapiiraa ato‘a? Aita anei tatou e aro nei i te maramarama hopea no te ra‘i, ia farii ana‘e tatou i te parau mau no ta’na mau haapiiraa, e ia ore tatou e haapa‘o i te reira? Eita anei tatou e pou i raro atu i to tatou iho ite, e te paari maitai a‘e ta te ra‘i i horo‘a mai ia tatou, na roto i taua huru raveraa ra? No teie nei mau tumu, mai te mea ua farii tatou i te mau heheuraa tei horo‘a-ti‘a-hia mai e te ra‘i, e mea papû roa eita ïa taua mau heheuraa i horo‘ahia mai no te hauti, ma te ore te taata hauti e faaruru i te au ore e te tahoo i ni‘a i to’na iho upoo, mai te mea te vai nei te hoê faito ti‘a i te ra‘i; e ia fariihia te reira e te mau taata ato‘a o te farii i te parau mau e te puai no te mau haapiiraa a te Atua, Ta’na mau haamaitairaa e ta’na mau utua, mai tei itehia i roto i te buka mo‘a…

« …Te taata o te nehenehe e ite i te mana no te Mana Hope, tei papa‘ihia i ni‘a i te ra‘i, e nehenehe ato‘a ïa ia’na ia ite mata’tu i to te Atua iho papa‘iraa i roto i te buka mo‘a: e te taata o te tai‘o pinepine i te reira buka e au maitai ïa oia i te reira, e e mâtau oia i te reira, e e ite oia i te rima i te mau vahi ato‘a e nehenehe ta’na e ite mata’tu; e ia itea-hia-mai te reira, eita oia e farii noa i te hoê iteraa, e farii ato‘a râ oia i te hoê haapa‘oraa i te mau haapiiraa ato‘a no te ra‘i mai ».15

« O outou te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo! e te feia mo‘a ato‘a! a fana‘o i teie nei Taviri faufaa roa—a ara outou e, i roto i ta outou ato‘a mau tamataraa, mau pe‘ape‘a, mau faahemaraa, mau ati, mau faatîtîraa, mau tape‘araa e te pohe, eita outou e taviri i te ra‘i; eita outou e huna ia Iesu Mesia; eita outou e taviri i te mau taea‘e; eita outou e taviri i te mau heheuraa a te Atua, i roto anei i te Bibilia, te Buka a Moromona, aore râ te Parau Haapiiraa e te Parau Fafau, aore râ te mea i vai na aore râ e horo‘ahia mai e heheuhia mai i te taata nei i roto i teie nei ao aore râ te mea o te tae mai ».16

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiira

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te mau ohipa tei tupu ia Iosepha Semita i te area no te 21 no tetepa 1823 e te 22 no tetepa 1827 (te mau api 67–69). I to outou feruriraa nahea teie nei mau ohipa tei tupu i faaieneine ai ia’na ia iriti i te mau api auro? Nahea to outou faaineine-raa-hia no te mau piiraa a te Fatu?

  • A tai‘o faahou i te taato‘araa o te paratarafa matamua i te api 72, ma te hi‘o i te mau opuaraa a te Buka a Moromona. Nahea to outou ite mataraa’tu e ua tupu teie nei mau opuaraa i roto i to outou iho oraraa e te oraraa o vetahi ê?

  • A feruri hohonu ai outou i te aamu o te peropheta to’na faaueraa-hia ia ore e iriti faahou i te 116 api o tei papa‘i-rima-hia [te mau api [72–73]; eaha ta outou i haapii mai no ni‘a i te Atua? Nahea e nehenehene ai te hoê taa-maitai-raa i teie nei aamu e haamaitai ai i te mau faaotiraa ta tatou e rave?

  • A tai‘o i te paratarafa matamua i te api [73]. A hi‘o e i roto i te hoê patu tei hamanihia i te ofa‘i, e tuuhia te ofa‘i tapo‘i i ni‘a i te patu, ma te tape‘a i te tahi atu mau ofa‘i ia ore ratou e marua. Nahea te Buka a Moromona e riro ai ei « ofa‘i tapo‘i no to tatou nei haapa‘oraa »? Nahea te Buka a Moromona i tauturu ai ia outou ia haafatata’tu i te Atua?

  • Ua paraparau o Iosepha Semita no ni‘a i te mau haamaitairaa o te tae mai ia « inu ana‘e tatou i te pape no te ite » i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e « ia tamata ana‘e tatou i te maitai » no te parau a te Atua (te mau api [73–74]. Eaha ta teie nei mau faahitiraa parau e parau mai nei ia outou no ni‘a i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a? Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te haafaufaa rahi atu â ta tatou tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a?

  • A tai‘o i te paratarafa e haamata i te hopea o te api [74]. I to outou mana‘oraa no teaha te feia o te tai‘o i te mau papa‘iraa mo‘a e faatupu ai i te anaanatae no te faaite atu i te mau papa‘iraa mo‘a ia vetahi ê? Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te faaite atu i te Buka a Moromona? Eaha te mau mea tei tupu ia outou a faaite atu ai outou i te Buka a Moromona aore râ a faaite mai ai te hoê taata ia outou te Buka a Moromona?

  • A tai‘o te paratarafa hopea o te api [74]. Eaha te tahi mau tuhaa i roto i te Buka a Moromona tei « faaitoito e tei tamahanahana » ia outou? Nahea to te Buka a Moromona i te haamaramarama i to outou nei iteraa?

Te mau papa‘iraa mo‘a:Ezekiela 37:15–17; omuaraa i te Buka a Moromona; 1 Nephi 13:31–42; 2 Nephi 27:6–26; PH&PF 20:6–15; Iosepha Semita—Aamu 1:29–54.

Te mau nota

  1. A hi‘o Joseph Smith, History 1832, 4; Letter Book 1, 1829–35, Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. History of the Church, 4:537; no roto mai i te hoê rata tei papa‘ihia e Iosepha Semita na roto i te aniraa a John Wentworth e George Barstow, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no Mati 1842, 707.

  3. History of the Church, 3:28; no roto mai i te hoê papa‘iraa tumu i roto i te Elders’ Journal, Tiurai 1838, 42–43; O Iosepha Semita te papa‘i parau faatere no te ve‘a.

  4. History of the Church, 4:537; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata tei papa‘ihia e Iosepha Semita na roto i te aniraa a John Wentworth e George Barstow, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no mati 1842, 707.

  5. History of the Church, 6:74; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia James Arlington Bennet, 13 no novema 1843, Nauvoo, Illinois; ua papa‘i-hape-hia te i‘oa o James Bennet’s e « Bennett » i roto i te History of the Church.

  6. History of the Church, 1:71–72; bracketed words in original; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 34–35, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  7. History of the Church, 1:21; faaapihia te faatomaraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 9–10, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  8. Omuaraa i te nene‘iraa matamua (1830] no te Buka a Moromona; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  9. History of the Church, 4:461; no roto mai i te mau arata‘iraa te horo‘ahia mai e Iosepha Semita i te 28 no novema 1841 i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  10. Te mau Hiro‘a Faaroo 1:8.

  11. History of the Church, 4:538; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê rata tei papa‘ihia e Iosepha Semita na roto i te aniraa a John Wentworth e George Barstow, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no mati 1842, 707–8.

  12. Faahitihia e David Osborn, i roto « Recollection of the Prophet Joseph Smith. « Juvenile Instructor, i te 15 no mati 1892, p. 173.

  13. History of the Church, 4:187; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia mo‘a, Tetepa 1840, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Atopa 1840, p. 179.

  14. Rata na Iosepha Semita i to te Times and Seasons, i te area no Mati 1842, Nauvoo, Illinois; Miscellany, Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia; e au ra aita te rata i haaponohia.

  15. History of the Church, 2:11, 14; faaapihia te faatomaraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Feburare 1834, 136; Mati 1834, 142.

  16. History of the Church, 3:385; 10 no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no tiurai 1839, i Montrose, Iowa; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards. Ua niuhia te papa‘iraa a Elder Richards i ni‘a i te mau papa‘iraa tei ravehia e te tahi atu mau taata no ni‘a i te a‘oraa. Ua faaohipa ato‘a o Elder Richards i te mau papa‘iraa a vetahi ê a papa‘ihia’i te a‘oraa ta te peropheta i horo‘a i te 27 no tiunu 1839, e ua tuuhia te tai‘o mahana « i te area Tiurai 1839 » no teie na a‘oraa e piti. E faahitihia teie mau a‘oraa i roto i te taato‘araa o teie buka.

Hōho’a
Joseph receiving gold plates

I te 22 no tetepa 1827, ua farii Iosepha Semita i te mau api auro na roto mai ia Moroni. Te faaite ra te peropheta e, « ua farii au i te », « Urima e te Tumima, e na teie na rave‘a i iriti ai au i te mau api; e mea na reira te Buka a Moromona i te taeraa mai ».

Hōho’a
first edition of Book of Mormon

I te pae aui, te api no te parau tumu no te nene‘iraa matamua no te Buka a Moromona.

Hōho’a
couple reading scriptures

Ua haaparerehia te mau papa‘iraa mo‘a no te mau mahama hopea nei « ia nehenehe te feia parau-ti‘a ia popou e ia tamahanahanahia e ia haere ê i to ratou e‘a mau te oaoa ».