Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 30: Te vai-itoito-noa-raa i roto i te ohipa a te Mesia


Pene 30

Te vai-itoito-noa-raa i roto i te ohipa a te Mesia

« E taata here au i te ohipa a te Mesia »

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te ava‘e atopa 1838, ua tupu roa i te rahi te pe‘ape‘a i rotopu i te feia mo‘a e ora ra i te pae apatoerau no Missouri e te mau pŭpŭ taata ino e te nuu faehau. I te 27 no taua ava‘e ra, ua horo‘a te tavana rahi no Missouri o Lilburn W. Boggs i te hoê faaueraa mana ino i te hoê faatere no te nuu faehau a te hau: « E ti‘a ia faarirohia te mau Momoni ei enemi e e ti‘a ia ratou ia taparahi-pohehia aore râ ia ti‘avaru-ê-hia’tu mai teie tuhaa fenua, mai te mea e titauhia no te maitai o te huiraatira. Ua tahiti roa ta ratou mau ohipa iino »1 E toru mahana i muri iho, ua puhapa te hoê pŭpŭ nuu faehau huru rahi i piha‘i iho i te oire no Far West, Missouri, te pû no te Ekalesia, e ua faaineine i te aro atu i te oire.

No to’na haape‘ape‘a rahi no te oraraa maitai o te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, ua farii o Iosepha Semita e te tahi atu feia faatere no te Ekalesia i te farerei atu i te mau taata faatere no te nuu i te 31 no atopa i rapae au i te oire no te faaau i te parau no te hau. Area râ, a haafatata’tu ai ratou i te puhaparaa o te nuu faehau, ua haruhia ihora te peropheta e to’na mau hoa. Ua faahaerehia ratou i roto i te puhaparaa, i reira ratou i faahepohia’i ia tarava i ni‘a i te tahua to‘eto‘e i roto i te hoê vero uâ, i te taato‘araa o te pô, a tuotuo noa’i te mau tia‘i ma te tuhi atu ia ratou. I te taime a faaoti ai te mau faatere i te afa‘i atu i te feia mau auri i Inidenipenideni, Missouri, ua taparu ihora o Iosepha e to’na mau hoa e ia faati‘ahia ratou ia farerei i to ratou mau utuafare.

Ua papa‘i te peropheta « ua ite au i ta‘u vahine faaipoipo e ta‘u mau tamarii i te ta’iraa, tei ri‘ari‘a e ua pupuhihia matou e taua mau taata ra tei horeo i te rave i to matou nei mau oraraa, e e ore roa hoi ratou e ite faahou ia‘u… O vai o te nehenehe e ite i te mau mana‘o ta‘u i faaruru i taua taime ra, ia faataa-ê-hia’tu vau i to‘u nei hoa, e ia vaiiho ia’na ia haatihia e te mau tuputupua i te huru taata, e ta‘u ato‘a mau tamarii, ma te ite ore e nahea ra to ratou mau hinaaro e haamâhahia’i; a afa‘i-ê-hia’tu ai au ia nehenehe i to‘u mau enemi ia haamou ia‘u i te taime ta ratou i mana‘o e mea tano ia na reira. Ua heva ta‘u vahine, e ua haru mai ta‘u mau tamarii ia‘u, e tae noa’tu ua faatea-ê-hia’tu ratou ia‘u nei na te mau ‘o‘e a te mau tia‘i ».2

I muri a‘e i to ratou tape‘a-poto-raa-hia i Inidenipenideni, ua afa-‘ihia’tu te peropheta e te tahi atu mau taata faatere no te Ekalesia i Richmond, Missouri, i reira ratou i te tape‘a-raa-hia i roto i te hoê fare raau tahito, ma te taamu-amui-hia i te mau fifi, ma te tia’ihia e e rave rahi mau taata tia‘i. Ua faaea noa te peropheta i te fare auri i Richmond fatata e toru hepetoma hou a afa‘ihia’i oia i te fare auri i Liberty, Missouri. Noa’tu e e mea fifi te oraraa, ua papa‘i atu te peropheta ia Emma i muri noa iho i te taeraa’tu i Richmond: « E mau auri matou i roto i te mau fifi e ma te tia‘ihia e te mau taata puai, no te i‘oa o te Mesia e ere no te tahi atu tumu… Ua taamuamuhia te taea‘e [George W]. Robinson e te mau fifi i piha‘i iho ia‘u; e aau mau e e feruriraa papû to’na. I piha‘i iho atu o te taea‘e [Lyman] Wight ïa, te taea‘e [Sidney] Rigdon i piha‘i iho atu, Hyrum [Smith] i piha‘i iho atu, Parley [P. Pratt] i piha‘i iho atu, Amasa [Lyman] i piha‘i iho atu, e ua taamu-amui-hia matou i te mau fifi mai te mau taura no te here mure ore. E mea maitai to matou mau feruriraa e te oaoa nei matou e ua itehia matou ei mea parau-ti‘a ia hamani-ino-hia no te i‘oa o te Mesia ».3

I roto i te hoê o te mau pô to‘eto‘e e te rohirohi, ua tarava te mau taata i ni‘a i te tahua e tae noa’tu ua ma‘iri te tuiraa pô, ma te ore e nehenehe e taoto no te mea te faati‘ati‘a nei te mau tia‘i ia ratou iho no ni‘a i ta ratou mau aroraa i rave iho nei i ni‘a i te feia mo‘a, e tae noa’tu i te mau ohipa eiâ, maferaraa, e te taparahiraa taata. Ua faaite mai o Elder Parley P. Pratt: « Ua faaroo noa vau e tae noa’tu i te taime ua faufau vau, ua hiti mahuta vau e ua ri‘ari‘a vau, e ua î au i te varua no te parau-ti‘a tei ore i mauruuru, e aita roa i nehenehe ia‘u ia tape‘a ia‘u iho i te ti‘a mai i ni‘a no te tama‘i i te mau tia‘i; aita râ vau i parau noa‘e i te hoê parau ia Iosepha, aore râ i te tahi ê atu taata, noa’tu te tarava ra vau i piha‘i iho ia’na e ua ite au e ua ‘ara oia. Ua ti‘a ta‘ue maira oia i ni‘a e ua parau ihoa ma te reo o te patiri, aore râ ma te liona e uuru ra, ma te parau, mai ta‘u e nehenehe e haamana‘o i teie nei mau parau:

A MAMU…. I te i‘oa o Iesu Mesia te a‘o atu nei au ia outou e te faaue nei au e ia vai mamu noa outou; eita vau e ora i te tahi atu minuti no te faaroo i teie huru paraparauraa. A faaea i taua huru paraparauraa, oi pohe outou aore râ o vau nei i TEIE IHOA TAIME!

« Ua faaea oia i te parau. Ua ti‘a noa oia ma te hanahana rahi. Ma te taamuhia i te mau fifi e ma te mauihaa ore; ma te hau, ma te aueue ore e te hanahana mai te hoê melahi, ua hi‘o oia i te mau tia‘i e haamata ra i te ri‘ari‘a, ua tuu i ta ratou mau pupuhi i raro aore râ ua topa i ni‘a i te tahua; ua rurutaina to ratou mau ava‘e, e ma te haere atu i roto i te hoê poro, aore râ ma te tuturi atu i to’na ra ava‘e, ua taparu e ia faaore mai oia i ta ratou hape, e ua vai mamu noa e tae noa’tu i te tauiraa o te mau tia‘i ».4

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ma te anaanatae e te itoito e rave te feia i ta ratou ohipa ma to ratou puai ato‘a, e tae noa’tu i te mau tau arepurepu

I te ava‘e tetepa 1839, a haamata ai te feia mo‘a i te ohipa rahi no te patu i te oire no Nauvoo, Illinois, ua papa‘i te peropheta i te hoê melo no te Ekalesia i Ketelani, Ohio: « No ni‘a i te huru o te Ekalesia i ŏ nei, e mea maitai te mau mea ato‘a ia matou nei mai tei ti‘aturihia… E rave rahi te mau utuafare tei haaputuputu a‘ena mai i ŏ nei; e te te ti‘aturi nei matou e e tamau noa â te taata i te rahi mai, e i to matou iteraa hoa e aita te faito o te feia ma‘i i rahi atu i ŏ nei, taa ê noa’tu te mau tamataraa ta matou i faaruru, e te mau fifi ta matou i farii. I to matou hioraa, na roto i te aroha e te mana o te Atua, te ti‘aturi nei matou e tamau noa â i te rave i te ohipa maitai e te faufaa, e tae noa’tu i te hopea, e ia tae ana‘e i te taime e faitohia matou e aita ïa i ti‘a ».5

I te ava‘e tetepa 1842, ua papa‘i te peropheta i teie nei mau parau i roto i te hoê rata i to te Ekalesia, tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 128:19, 22: « I teie nei, e aha ta tatou e faaroo i roto i te evanelia ta tatou i farii? Te hoê reo no te oaoa! Te hoê reo no te aroha mai te ra‘i maira; e te hoê reo no te parau mau no roto mai i te fenua nei; te parau oaoa no te feia i pohe ra; te hoê reo oaoa no te feia ora nei e no tei pohe hoi; te hoê mau parau poupou no te oaoa rahi… E au mau taea‘e e, e ere anei i te mea ti‘a ia tatou ia haere â i roto i te hoê ohipa rahi roa mai teie te huru? A haere i mua e eiaha râ ia haere i muri. A rohi, e au mau taea‘e e; a haere â, a haere â e tae noa’tu i te taime e upooti‘a’i ra! A tuu atu na ia oaoa to outou mau aau, e ia oaoa rahi roa ».6

Teie ta te peropheta i parau no ni‘a i te tereraa i mua o te Ekalesia i te matahiti 1831: « E mea papû maitai e ua horo‘a mai te Fatu ia tatou te mana mai te au i te ohipa e ti‘a ia ravehia, e te puai mai te au i te hororaa tei faataahia i mua ia tatou, e te maitai e te tauturu mai te au i to tatou mau hinaaro ».7

E here te taata itoito i te ohipa a te Mesia e e tutava oia i te faatupu i te mau huru maitai o te Mesia

« E taata here au i te ohipa a te Mesia e i te mâ, te viivii ore, e i te hoê e‘a ti‘a e te tamau no te huru oraraa, e te hoê haerea mo‘a ».8

« Te ti‘aturi nei au i te ora i te hoê oraraa viivii ore, te afaro e te mo‘a i mua i te Atua e te ite nei au e e hopoi‘a na‘u ia ani i te taata ato‘a i roto i to‘u nei mana ia na reira ato‘a, e ia faaea ratou i te rave i te ohipa ino e ia haapii i te rave i te ohipa maitai, e ia tatara ê atu i ta ratou mau hara na roto i te parau-ti‘a ».9

« Te haapuairaa i to tatou nei faaroo ma te amui atu i te mau mea maitai ato‘a e faaunauna nei i te mau tamarii a Iesu tei haamaitaihia, e nehenehe ta tatou e pure i te tau no te pure; e nehenehe ta tatou e aroha i to tatou mau taata tupu mai ia tatou e aroha ia tatou iho nei, e ia haapa‘o noa i roto i te tau ati, ma te ite e e mea rahi a‘e te utua maitai i roto i te basileia o te ao. Auê ïa tamahanahanaraa e! Auê ïa oaoa e! Ia ora vau i te oraraa o te taata parau-ti‘a, e ia riro ta‘u utua maitai mai ta’na ra!

« …Te parau-ti‘a i roto i te mau mea ato‘a o te fâ ïa o te feia mo‘a ato‘a e ti‘a’i, e ia nene‘ihia te [Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau], e haapii ïa ratou e e titauhia ia ratou te mau mea rarahi. A rave i te maitai e a rave i te ohipa parau-ti‘a ma te mata rotahi i te hanahana o te Atua, e e ooti ïa outou i ta outou utua ia haamauruuru ana‘e te Fatu i te mau taata ato‘a mai te au i ta ratou ra ohipa… I te i‘oa o Iesu Mesia, te a‘o atu nei matou ia outou ia ora parau-ti‘a i te mau haamaitairaa o te apee mai i muri a‘e i te mau ati rahi, no te haamâha maitai i to ratou varua tei tape‘a noa e tae noa’tu i te hopea ».10

Mai teie atu taime, ia vai noa te parau mau e te parau-ti‘a i rotopu ia outou; e ia vai hitahita ore noa i roto i te mau mea ato‘a; a haapae i te taero ava, e te tuhiraa, e te mau parau ino ato‘a, e te mau mea parau ti‘a ore e te viivii ato‘a; i te au ore ato‘a, te riri e te nounou e te mau hinaaro viivii ato‘a. A rave i te ohipa parau-ti‘a i te tahi e te tahi, e au ra aita te tahi e rave nei i teie nei mau mea, e aita to te tahi e aroha, e ua faaite mai i te nounou… Eita te Atua e au i taua mau huru taata ra—e e oto ato‘a ratou i te opuaraa a te Atua, no te mea e tere noa te reira e e ore roa e nehenehe i te taata ia tape‘a i te reira. E ora mai o Ziona, e noa’tu e e au ra e ua pohe oia ».11

« Mai te hoê o te hinaaro rahi i te ora o te taata nei, e faahaamana‘o atu vau ia outou paato‘a ia tutava ma te anaanatae i te Atua no te mau mea mâ, mo‘a, e te mau faaueraa a te Fatu. Ia riro outou e taata maitai, te paari, te ti‘a, e horo‘a noa; e ia hau atu i te mau mea ato‘a, e aroha, ma te rave-noa-raa i te ohipa maitatai. Ia vai noa te ea, te hau e te here o te Atua to tatou Metua, e te maitai o Iesu Mesia to tatou ra Fatu ia outou paato‘a na, o te pure mau ïa a to outou taea‘e e hoa here i roto i te Evanelia mure ore ».12

« Ia mărû e ia vai haehaa noa, te afaro e te mâ; a faahoi te maitai no te ino… Ia vai haehaa noa e ia faaoroma‘i i roto i te mau huru ato‘a o te oraraa nei; e e upootia ïa tatou ma te hau atu ïa i te hanahana ».13

« Te tupu nei te mana‘o i te a‘o i to tatou mau taea‘e ma te măta‘u ore, ia vai haehaa e ia pure, ia au to outou haerea i te tamarii maramarama, ia farii ratou i te maitai no te pato‘iraa i te mau faahemaraa ato‘a e ia upootia i ni‘a i te ino ato‘a i te i‘oa parau-ti‘a o to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia ».14

E tutava te taata itoito ia haamaitai atu â ia ratou iho a ora ai ratou i roto i teie nei oraraa

« Te mana‘o e e ti‘a i te mau taata ato‘a ia farii mai te au i to ratou iho itoito e te tape‘a-maite-raa e ta‘e noa’tu i te hopea i roto i te ô vine, e ti‘a ïa i te reira mana‘o ia faauru i te taata ato‘a tei piihia ia riro ei orometua no teie nei mau parau apî, no te haamaitai i ta’na ra taleni ia nehenehe ia noaa mai ia’na te tahi atu mau taleni, e ia parahi ana‘e te Fatu no te hi‘opo‘a i te huru ohipa a Ta’na ra mau tavini, e nehenehe ïa ia parauhia, Ua ti‘a roa, e teie nei tavini maitai e te haavare ore: ua haapa‘o maitai oe i tena na tao‘a iti ha‘iha‘i, e faati‘aau atu vau ia oe i ni‘a iho i te mea rahi: e haere oe i roto i te oro‘a oaoaraa â to Fatu [Mataio 25:21]…

« …Eita roa e ti‘a i te hoê o te mau hi‘oraa ato‘a ia tape‘a i te iteraa e ua fariihia tatou i mua i te aro o te Atua, mai te au i Ta’na titauraa hanahana. E mea pinepine te taata i te haamo‘e e te ti‘aturi nei ratou i te ra‘i no te mau haamaitairaa ato‘a ta ratou i faati‘ahia ia oaoa, e e titauhia ia ratou ia faaite i te hoê parau tiaauraa no te mau rave‘a tata‘itahi ato‘a tei horo‘ahia ia ratou. Ua ite outou, e au mau taea‘e e, i roto i te parabole a te Faaora no te mau taleni, a pii ai te Fatu i ta’na mau tavini i mua ia’na, a horo-‘a’tu ai oia ia ratou e rave rahi mau taleni no te faarahi, a tere atu ai oia i te fenua ĕê no te tahi tau, e to’na hoiraa mai ua pii oia i te hoê farereiraa no te hi‘opo‘a i te mau ohipa [a hi‘o Mataio 25:14–30]. Oia ato‘a ïa i teie nei taime. Aita to tatou Fatu i ŏ nei no te tahi tau rii, e i te pae hopea o te reira tau e pii ïa Oia i te taata tata‘itahi ia faaite mai i te parau no ta’na ra tiaauraa; e i reira ua horo‘ahia e pae taleni, ua titauhia ïa e ahuru; e te taata tei ore i haamaitai e ti‘avaruhia ïa oia mai te hoê tavini faufaa ore, e te tavini haapa‘o maitai e oaoa ïa oia i te mau tura mure ore. No reira e ti‘a ia tatou ia pure onoono noa ia vai mai i ni‘a iho ia tatou te maitai o to tatou Metua, na roto mai ia Iesu Mesia Ta’na ra Tamaiti, ia ore tatou e paruparu i te hora no te faahemaraa, e ia ore ato‘a tatou e haavîhia i te taime no te hamani-ino-raa ».15

« I muri a‘e i teie nei haapiiraa, e hopoi‘a ïa na outou ta outou iho mau hara; e e tura hinaarohia ia haere outou i mua i to tatou Metua i te Ao ra no te faaora ia outou iho; e e hopoi‘a na tatou paato‘a ia ti‘a atu i mua i te aro o te Atua no te faaite i te huru o ta tatou haamaitairaa i te maramarama e te paari tei horo‘ahia mai e to tatou ra Fatu ia nehenehe ia tatou ia faaora ia tatou iho ».16

E tamau noa te taata itoito e tae noa’tu i te hopea e e farii ïa oia i te hoê korona no te hanahana tiretiera ra

« Tei roto i te Atua to tatou nei ti‘aturiraa, e ua faaoti tatou, na roto i te tautururaa a To’na ra maitai ia tatou, ia tape‘a i te tumu e ia haapa‘o maitai e tae noa’tu i te hopea, ia faakoronahia tatou i te mau korona o te hanahana tiretiera, e ia tomo atu i roto i te faaearaa tei faaineinehia no te mau tamarii a te Atua ».17

« A rohi hua outou i te rohiraa maitai ra i te faaroo ia noaa ia outou te korona tei faataahia no ratou o te haapa‘o e tae noa’tu i te hopearaa o ta ratou tau hi‘opo‘araa [a hi‘o 2 Timoteo 4:7–8]. No reira a tape‘a maite na i te mea ta outou i farii hua no roto mai te rima o te Atua e ia tae te mau tau haumarû ra eita ïa outou e haa faufaa ore noa, ia faafaaea râ outou i ta outou ato‘a mau ohipa e ia farii outou i te îraa o te oaoa i roto i te basileia o te Atua ».18

« Eita e nehenehe ia outou ia riro ei taata maitai roa’tu. No te ra‘i te faaoroma‘i, e mea hanahana te haapa‘oraa, e mea aroha te faaoreraa i te hapa, e e huru atua te faateiteiraa; e o oia o te haapa‘o maitai e tae noa’tu i te hopea ra, e ore roa ïa oia e ere i ta’na ra utua. E faaoroma‘i te taata maitai i te mau mea ato‘a no te faahanahana i te Mesia, e tae roa’tu i te vaiiho i te ao ato‘a nei, e te mau mea ato‘a i roto, no te faaora i to’na ra varua ».19

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o i te aamu o Iosepha Semita i te tama‘iraa i te mau tia‘i i te mau api 400–01. Nahea teie nei aamu e haaputapû ai i to outou mau mana‘o no ni‘a ia Iosepha Semita?

  • Ua parau o Iosepha Semita e, e « reo oaoa » to teie evanelia, « a tuu atu na ia oaoa to outou aau, e ia oaoa rahi roa » (api 402). Mea nahea to outou iteraa no te evanelia e tauturu ia outou ia faaoaoa e ia « oaoa roa » i te mau taime fifiraa ato‘a.

  • A tai‘o i te paratarafa matamua i te api 402. I to outou feruriraa e aha ïa te auraa ia farii « i te mana mai te au i te ohipa i ravehia »? E aha te mau hi‘oraa ta outou e nehenehe e haamana‘o o te faahoho‘a mai i teie nei parau mau?

  • A tai’o i te piti o te paratarafa i te api 402. E aha te tahi mau tapa‘o ta outou e hinaaro i roto i te tahi taata o te parau e « e taata au oia i te ohipa a te Mesia »? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau apii 402–03).

  • A tuatapapa‘i outou i te a‘oraa o te peropheta Iosepha i te mau api 404–05, a feruri na i te tahi mea i roto i to outou oraraa e ti‘a ia haamaitaihia. A faaoti e aha ïa ta outou e rave no te rave i te hopoi‘a no taua haamaitairaa ra.

  • A tai‘o faahou i na paratarafa hopea te piti o te pene (api 406). E aha te tahi mau utua maitai no ratou o te « rohi hua i te rohiraa maitai ra i te faaroo »? Nahea te tahi mau taata e tamata ai i te parau ia outou eiaha e riro e « taata maitai roa »? Nahea ta outou e nehenehe i te pahono atu i taua mau aniraa ra?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Deuteronomi 31:6; 2 Timoteo 1:7–8; 2 Nephi 31:19–20; Mosia 5:15; PH&PF 59:23

Te mau nota

  1. Lilburn W. Boggs, faahitihia i roto i te History of the Church, 3:175; na roto i te mau faaueraa tei horo‘ahia ia John B. Clark, 27 no Atopa 1838, Jefferson City, Missouri.

  2. History of the Church, 3:193; no roto mai i te « Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr »., Times and Seasons, Novema 1839, 6.

  3. E rata na Iosepha Semita ia Emma Semita, 12 no novema 1838, Richmond, Missouri; Community of Christ Archives, Independence, Missouri.

  4. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, nene‘iraa a Parley P. Pratt Jr (1938), 210–11; tumahia te papa‘iraa hipa.

  5. History of the Church, 4:8–9; tapa‘ohia te mau parau i te omuaraa; faaapîhia te tarame; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita ia Isaac Galland, 11 no tetepa 1839, Commerce, Illinois.

  6. Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 128:19, 22; e rata na Iosepha Semita i te feia mo‘a, 6 no tetepa 1842, Nauvoo, Illinois.

  7. History of the Church, 1:176; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, p. 118, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  8. E rata na Iosepha Semita ia William W. Phelps, 31 no tiurai 1832, Hiram, Ohio; Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  9. E rata na Iosepha Semita i te papa‘i ve‘a faatere no te Chester County Register and Examiner, 22 no tenuare 1840, Brandywine, Pennsylvania; te rata mau tei roto i te rima o te hoê taata; ua nene‘ihia teie nei rata i roto i te ve‘a i te 11 no fepuare 1840

  10. History of the Church, 2:229–30, faahororaa; no roto mai i « To the Saints Scattered Abroad », Messenger and Advocate, Tiunu 1835, 137–38.

  11. History of the Church, 3:233; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita i te mau melo no te Ekalesia i te mataeinaa no Caldwell, Missouri, 16 no titema 1838, fare auri no Liberty, Liberty, Missouri.

  12. History of the Church, 5:417; no roto mai i te hoê rata tei papa‘ihia e Iosepha Semita ia Brigham Young, 1 no tiunu 1843, Nauvoo, Illinois.

  13. History of the Church, 6:411; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 26 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  14. E rata na Iosepha Semita e te mau tahu‘a rahi i te mau taea‘e i Geneseo, New York, 23 no novema 1833, Kirtland, Ohio, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  15. History of the Church, 2:6, 23–24; no roto mai i te « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Fepuare 1834, p. 135; Eperera 1834, 152.

  16. History of the Church, 4:606; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia mai e Iosepha Semita i te 28 no eperera 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix, 562, ohipa 3.

  17. History of the Church, 1:450; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita ia Edward Partridge e te tahi atu mau taata, 5 no titema 1833, Kirtland, Ohio.

  18. E rata na Iosepha Semita e John Whitmer i te feia mo‘a i Colesville, New York, 20 atete 1830, Harmony, Pennsylvania; i roto i te Newel Knight, Autobiography and Journal, ca. 1846–47, 129–30, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  19. History of the Church, 6:427; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e Hyrum Smith ia Abijah Tewksbury, 4 no tiunu 1844, Nauvoo, Illinois; ua papa‘i-hape-hia te paeraa o Abijah Tewksbury e « Tewkesbury » i roto i te History of the Church

Hōho’a
Joseph rebuking guards

I Richmond, Missouri, ua faaroo tau hora te hoê pŭpŭ feia faatere no te Ekalesia tei tape‘ahia i to ratou mau tia‘i i te faatietieraa i ta ratou mau aroraa i te mau feia mo‘a. I reira iho, ua ti‘a o Iosepha Semita e ua parau atu e, « na roto i te i‘oa o Iesu Mesia te faahapa nei au ia outou, e te faaue nei au ia outou ia mamu ».

Hōho’a
servant burying talent

« Aita ana‘e e haamaitairaa ta’na i rave ua riro ia oia ei tavini faufaa ore e ti‘avaruhia i rapae, area râ tei haapa‘o maitai e poupouraa mure ore ia ».