Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 35: Te faaoraraa i tei pohe


Pene 35

Te faaoraraa i tei pohe

« Ua ite o Iehova Rahi… i te huru o te feia ora e te feia pohe, e ua rave oia i te hoê faanahoraa rahi no to ratou faaoraraa ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te omua-roa-raa o te taviniraa a te peropheta Iosepha Semita, ua tupu te hoê ohipa o te tauturu ia’na ia faaineine no te taime e heheuhia mai ai te haapiiraa no te faaoraraa i te feia pohe. I te ava‘e novema 1823, ua tupu tauehia o Alvin Smith, te tamarii matahiapo a Lucy Mack Smith e Iosepha Semita metua, i te ma‘i rahi e ua tarava oia fatata i te pohe. E 25 matahiti to Alvin, te hoê ïa taure‘are‘a puai e te aravihi e ua riro te ohipa ta’na i rave ei tauturu rahi i te oraraa papû o te utuafare i te pae faufaa. Ua faaite to’na metua vahine i to’na huru, mai « te hoê taure‘are‘a e maitai taa ê, tei haamaitai i te mau taata na piha‘i iho ia’na e to’na hanahana e to’na maitai i te mau hora ato‘a o to’na oraraa ïa »1

No to’na iteraa e e pohe oia, ua pii o Alvin i to’na mau teina e tuahine i piha‘i iho ia’na e ua paraparau tata‘itahi ia ratou. Ia Iosepha, tei fatata i te 18 matahiti e tei ore â i farii i te mau api auro, ua parau Alvin, « te hinaaro nei au e ia riro oe ei tamaroa maitai e ia rave i te mau mea ato‘a e vai nei i roto i to oe puai ia farii i te mau papaa parau. A haapa‘o maitai i te fariiraa i te arata‘iraa e te haapa‘oraa i te mau faaueraa ato‘a o te horo‘ahia ia oe. E ti‘a i to oe taea‘e Alvin ia faaru‘e ia outou, a haamana‘o râ te hi‘oraa ta’na i horo‘a no oe, e a riro ei hi‘oraa maitai no te mau tamarii apî a‘e ia oe ».2

A pohe ai o Alvin, ua ani te utuafare i te hoê orometua peresibutero i Palmyra, New York, ia faatere i to’na oro‘a hunaraa. No te mea hoi e ere o Alvin te hoê melo no te amuiraa a te orometua, ua parau te orometua i roto i ta’na a‘oraa eita o Alvin e nehenehe ia faaorahia. Ua haamana‘o o William Smith, te teina o Iosepha: « Ua parau puai mai [te orometua ]… e ua haere o [Alvin] i hade, no te mea e ere o Alvin i te melo no te ekalesia, e e tamaiti maitai râ oia e aita roa to‘u metua tane i au i te parau a te orometua ».3

I te ava‘e tenuare 1836, e rave rahi mau matahiti i muri a‘e i te poheraa o Alvin, ua farii o Iosepha Semita i te hoê orama no te basileia tiretiera, i roto i te reira ua ite oia e e farii o Alvin, mai to’na metua vahine e to’na metua tane ato‘a, i taua basileia. Ua « maere roa o Iosepha e mea nahea hoi o [Alvin] i farii ai i te ai‘araa i roto i te reira basileia, no te mea ua faaru‘e ê mai na oia i teie oraraa hou te Fatu i faatoro ai i To’na rima no te haaputuputu ia Iseraela i te piti o te taime, e aita hoi oia i bapetizohia no te faaoreraa i ta’na ra mau hara » (PH&PF 137:6). Ua parau mai ra te reo o te Fatu ia Iosepha i te na-ô-raa e:

« O ratou ato‘a o tei pohe ma te ite ore i te evanelia, o tei farii râ i te reira ahiri ratou i faati‘ahia ia ora noa, e riro ïa ratou ei feia ai‘a no te basileia tiretiera o te Atua; oia ato‘a, o ratou ato‘a o te pohe mai teie atu taime ma te ite ore i te reira, o tei ti‘a râ ia farii i te reira ma to ratou aau ato‘a, e riro ïa ratou ei feia ai‘a no te reira basileia. E Na‘u, na te Fatu, e haavâ i te mau taata ato‘a mai te au i ta ratou ra mau ohipa, e mai te au hoi i te hinaaro o to ratou ra mau aau » (PH&PF 137:7–9).

I te 15 no atete 1840, ua a‘o te peropheta Iosepha Semita i te hoê oro‘a hunaraa ma‘i i Nauvoo, e, no te taime matamua i mua i te naho‘a taata, ua haapii i te haapiraa no te faaoraraa i te feia pohe. Mai ta Simon Baker, tei reira ato‘a oia, ua haamata te peropheta i te faaite papû e « ua afai mai te evanelia a Iesu Mesia i te parau oaoa rahi ». Ua tai‘o oia i te rahiraa o 1 Korinetia 15 e ua haamaramarama oia e « te parau ra te aposetolo i te hoê nunaa tei maramarama i ni‘a i te bapetizoraa no tei pohe, no te mea ua ravehia na te reira i rotopu ia ratou ». Ua parau oia i muri iho e « i teie nei e nehenehe ta te nunaa e rave i te ohipa no to ratou mau hoa tei faaru‘e mai i teie oraraa, e ua opuahia te opuaraa no te faaora no te faaora i te mau taata ato‘a o te hinaaro i te haapa‘o i te mau titauraa i te ture a te Atua ».4

Hoê ava‘e i muri a‘e i ta’na a‘oraa i te oro‘a hunaraa ma‘i, ua haere te peropheta e farerei i to’na metua tane, tei ma‘ihia e ua fatata i te pohe. Ua tuatapapa te peropheta e to’na metua tane i te haapiiraa no te bapetizoraa no tei pohe, e ua fariu te mau mana‘o o te metua tane Semita i ta’na tamaiti herehia o Alvin. Ua ani te metua tane Semita e ia rave-oi‘oi-hia te oro‘a no Alvin. Tau minuti hou oia i pohe ai, ua parau oia e ua ite oia ia Alvin.5 I te pae hopea no te matahiti 1840, ua oaoa te utuafare Semita a farii ai o Hyrum i te oro‘a bapetizoraa no to’na taea‘e o Alvin.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Te here nei te Atua i te taato‘araa o Ta’na mau tamarii e e haavâ oia i te mau taata ato‘a mai te au i te ture ta ratou i farii.

« Aita te mau opuaraa rahi a te Atua no ni‘a i te faaoraraa i te utuafare taata i taa-maitai-hia e te u‘i faahua paari e te maramarama o ta tatou e ora nei. Ua rau e ua amahamaha hoi te mau mana‘o o te taata no ni‘a i te opuaraa no te faaora, te mau [titauraa] a te Mana Hope, te mau faaineineraa e titauhia no te ra‘i, te huru e te vairaa o te mau varua tei reva atu, e te oaoa aore râ te ati e noaa mai na roto i te raveraa i te parau-ti‘a e te ino ia au i te mau iteraa huru rau no ni‘a i te viivii ore e te ino…

« …A faahapa e a haavâ ai te hoê tuhaa o te nunaa taata i te tahi atu tuhaa o te nunaa taata ma te aroha ore, te hi‘o nei ïa te Metua Rahi o te ao ra i ni‘a i te taato‘araa o te utuafare taata ma te haapa‘o e te hi‘oraa o te hoê metua tane; te hi‘o nei Oia ia ratou ei mau tamarii Na’na, e no te mea aita roa‘e e vai ra i roto ia’na taua mau mana‘o nounou ra o te faaturori nei i te mana‘o o te mau tamarii a te taata, te ‘faahiti nei oia hoi i to’na mahana i ni‘a i te ino e te maitai e te haama‘iri mai nei oia i te ûa i ni‘a i te parauti‘a e te parau-ti‘a ore.’ [Mataio 5:45]. Te mau nei oia i te mau taura no te haavâraa i roto i To’na rima; e Taata iriti ture paari oia, e e haavâ oia i te taata ato‘a, eiaha râ mai te au i te mau mana‘o nounou e te pouri o te taata, mai te au râ ‘i te mau ohipa i ravehia i roto i te tino, mea maitai anei aore râ mea ino anei, aore râ teie mau ohipa tei ravehia i te fenua Peretane, Amerika, Paniora, Turekia, aore râ Inidia. E haavâ Oia ia ratou, eiaha mai te au i te mau mea ta ratou i ore i farii, mai te au râ i te mau mea tei fariihia e ratou’; te feia ato‘a tei ora ma te ture ore, e haavâhia ïa ma te ture ore, e te feia tei ora ma te ture, e haavâhia ïa ratou e taua ture ra. Eiaha tatou e feââ i te paari e te maramarama o Iehova; e horo‘a Oia i te haavâraa aore râ te aroha i te mau nunaa ato‘a mai te au i to ratou itoito, ta ratou mau rave‘a ia noaa te ite, te mau ture e faatere nei ia ratou, te mau rave‘a tei horo‘ahia ia ratou ia noaa te haamaramaramaraa ti‘a, e Ta’na mau opuaraa ite-ore-hia no te utuafare taata; e ia faaitehia te mau opuaraa a te Atua, e ia itehia te mea a muri atu, e faaite paato‘a ai tatou e e ohipa ti‘a ta te Haavâ i to te ao ato‘a nei i rave [a hi‘o Genese 18:25] ».6

« E haavâ te Atua i te taata mai te au i ta ratou faaohiparaa i te maramarama Ta’na i horo‘a ia ratou ».7

« E faahapahia te taata no te mau mea tei fariihia e ratou eiaha râ no te mau mea tei ore i fariihia e ratou… Te maramarama e te ite ato‘a tei horo‘ahia ia ratou e te Taata aroha tei hamani ia ratou, mea rahi aore râ mea iti anei, e haavâhia ïa ratou mai te au i taua maramarama e taua ite ra, e… ua titauhia ia ratou ia haapa‘o e ia faarahi i taua maramarama ra, e i tera ana‘e, no te mea e ore te taata e ora i te maa ana‘e ra, i te mau mea ato‘a râ i haapa‘ ohia e te Atua ».8

Te horo‘a nei te Faaora, o Iesu Mesia, i te rave‘a no te faaoreraa i te hara e te faaoraraa i te feia ora e tei pohe

« Te huru o te mau nunaa keresetiano i muri a‘e i te poheraa, o te hoê ïa tumu parau tei pii i te taato‘araa o te paari e te aravihi o te taata feruri e te orometua no te haapa‘oraa faaroo, e te mana‘o tei fariihia e te taato‘araa oia ia, e faaotihia ma te taui orehia te hopea o te taata i te taime o to’na poheraa, e oaoa oia e a muri noa’tu, aore râ e roohia oia i te ati e a muri noa’tu; e mai te mea e pohe te hoê taata ma te ite ore i te Atua, e faahapahia ïa oia e a muri noa’tu, ma te ore e farii i te hoê noa‘e faa’itiraa o ta’na utua, o to’na mauiui, aore râ te hoê ti‘aturiraa huna no te hoê faaoraraa a tere noa’i te mau tau hopea ore. E mea huru ê rii paha teie parau tumu, e e ite râ tatou e eita te reira e tu‘ati i te faaiteraa a te papa‘iraa mo‘a, no te mea ua parau te Faaora, e nehenehe te mau huru hara ato‘a e te faaino a te taata nei e faaorehia; tera râ te faaino i te Varua e ore ïa e faaorehia, i roto i teie ao, e i roto ato‘a i te ao a muri atu, e na te reira hoi e faaite mai e te vai nei te mau hara e nehenehe e faaorehia i te ao a muri atu, noa’tu eita te hara no te parau ino i te Varua Maitai] e nehenehe e faaorehia [a hi‘o Mataio 12:31–32; Mareko 3:28–29].

« Ua parau ato‘a o Petero no ni‘a i to tatou Faaora e ‘o ta’na ïa i a‘o atu i te mau varua e vai i roto i te tape‘araa i teie nei, o tei ore i faaroo i mutaa ihora, i te faaoroma‘iraa roa o te Atua a tia‘i ai i te anotau ia Noa ra,’ (1 Petero 3:19, 20). No reira te vai nei i ô nei te hoê faaiteraa ia tatou no ni‘a i to tatou Faaora i te pororaa i te mau varua i te vahi tape‘araa, i te mau varua tei tape‘ahia mai te tau mai â o Noa; e e aha Ta’na i poro atu ia ratou? Ia vai noa ratou i reira? Aita roa ïa! Na Ta’na iho parau e faaite papû mai. ‘Ua tono mai oia ia‘u ei faaora i te feia aau oto, ei poro haere i te ora no te tîtî, e ia hi‘o faahou te matapo, e ei tuu hoi i te feia i paruparu.’ (Luka 4:18). Teie ta Isaïa i parau—‘Ia tuua mai te tîtî i tape‘ahia ra; e te feia i parahi i te pouri, mai roto mai i te fare tape‘araa ra.’ (Isaïa 42;7). E mea papû roa e na roto i teie parau e aita oia i haere noa e poro atu ia ratou, no te faaora ato‘a râ, aore râ ia afa‘i mai ia ratou i rapae au i te fare tape‘araa…

« Ua hi‘o o Iehova Rahi i te taato‘araa o te mau mea no te fenua nei, no ni‘a i te opuaraa no te faaoraraa, hou te reira a tupu ai, aore râ ‘hou a himene amui ai te mau fetia po‘ipo‘i i te oaoa [Ioba 38:7]; i vai na, te vai nei e e vai atu â i Ia’na ra, te hoê ‘teie nei;’ mure ore ua ite Oia i te hi‘araa o Adamu, te mau hara a te mau taata eita i to te diluvi [te feia o tei ora na hou te Diluvi Rahi], te hohonuraa o te mau hara i natihia i te utuafare taata, to ratou mau paruparu e to ratou puai, to ratou mana e te hanahana, to ratou mau taivaraa, ta ratou mau hara taparahi taata, to ratou parau-ti‘a e ta ratou hara; ua ite Oia i te hi‘araa o te taata, e to’na faaoraraa; ua ite Oia i te opuaraa no te faaoraraa e ua hohora mai Oia i te reira; ua ite Oia i te huru o te mau nunaa ato‘a e to ratou hopearaa; ua faaue Oia i te mau mea ato‘a mai te au i te a‘o o To’na iho hinaaro; ua ite Oia i te huru o te feia e ora nei e o te feia tei pohe, e ua rave oia i te hoê faanahoraa rahi no to ratou faaoraraa, mai te au i to ratou mau huru oraraa, e te mau ture o te basileia o te Atua, i roto anei i teie ao aore râ i roto i te ao a muri atu ».9

E taata parau-ti‘a maitai te Atua e te aroha i te mau taata ato‘a, te feia ora e te feia tei pohe

« E mea maamaa roa na te hoê taata maramara ia feruri i ni‘a i te mana‘o o te tahi mau taata e horo‘a nei no ni‘a i te parau-ti‘a, te haavâraa, e te aroha o te Atua ei hi‘oraa, e mea matauhia e to tatou mau taata a‘o ia mana‘o e mai te mea aita te hoê taata, mai ta ratou e parau nei, i faafariuhia, e mai te mea e pohe oia i roto i taua huru ra e ti‘a ïa ia’na ia faaea noa e a muri noa’tu i hade ma te ti‘aturiraa ore. E faaea noa oia e rave rahi mau matahiti i roto i te ati, e aita roa e hopearaa; e teie ati mure ore, ua faatupuhia ïa na roto i te tahi ati. Te mutu o te hoê taura tiaa, te mahae o te hoê pereue o te feia e faatere ra, aore râ te vahi taa ê i reira te hoê taata te oraraa, ua riro ïa ei mau tumu no to’na pohe, aore râ te tumu e ore ai oia e faaorahia.

E mana‘o noa vau i te hoê huru e ere i te mea faahiahia: E piti na taata, tei rave i te ohipa ino, tei ore i tau‘a i te haapa‘oraa, e ua roohia raua toopiti i te hoê â taime i te ma‘i; ua farereihia te hoê o raua e te hoê taata pure, e ua faafariuhia oia tau minuti noa hou oia a pohe ai; ua ani te tahi, e toru na taata pure, te hoê taata nira ahu, te hoê taata hamani tiaa, e te hoê taata tapiri auri; teie ra hoi e mea ti‘a i te taata tapiri auri ia tapiri i te hoê tape‘araa i ni‘a i te hoê pani, e i te taata nira ahu ia nira i te hoê apoo pitopito i ni‘a i te hoê pereue o te hinaaro-rû-hia ra, e i te taata hamani tiaa ia tafai i te tiaa o te tahi taata; aita roa ïa i nehenehe i te hoê o ratou i te haere atu i te taime ti‘a, e ua pohe taua taata ra, e ua haere atu i hade: ua faateteihia te hoê o teie na taata i roto i te ouma o Aberahama, ua parahi oia i mua i te aro o te Atua e ua oaoa oia i te hoê oaoaraa mure ore, mutu ore, te tahi râ, e noa’tu e taata maitai ato‘a oia mai te taata matamua, ua ma‘iri atu oia i roto i te faahaparaa mure ore e te ati faito ore e te hepohepo rahi, no te mea ua titauhia i te hoê taata ia tata’i i te hoê tiaa, ia hamani i te hoê apoo pitopito o te hoê pereue, aore râ ia tapiri i te hoê tape‘araa i ni‘a i te hoê pani.

« E ere roa te mau opuaraa a Iehova i te mea ti‘a ore, e ere te mau papa‘iraa mo‘a i te mea haavare, e aore râ e ere te opuaraa no te faaoraraa i te utuafare taata i te tu‘ati-ore, ia au i te feruriraa paari; i mua i teie mau raveraa e riri te Atua, e e huna te mau melahi i to ratou upoo no te haamâ, e e otohe te taata viivii ore e te taata maramarama.

Mai te mea e horo‘a te mau ture a te taata i ta’na mau utua i te taata tata‘itahi, e e faautua i te feia hara ato‘a mai te au i ta ratou mau hara huru rau, e mea papû roa eita ïa te Fatu i riro ei taata hau atu i te ino i te taata, no te mea e taata iriti ture paari Oia, e e mea tano a‘e Ta’na mau ture, e e mea tano a‘e Ta’na mau faatureraa, e mea maitai a‘e Ta’na mau faaotiraa i ta te taata nei; e no te mea hoi e te haavâ nei te taata i to’na taata tupu na roto i te ture, e e faautua ia’na ia au i te faaotiraa a te ture, e haavâ ato‘a ïa te Atua no te ra‘i ‘mai te au i te mau ohipa tei ravehia i te tino nei’ [A hi‘o Alama 5:15]. E mea hape roa ia parau e e faahapahia te mau Edene no te mea aita ratou i ti‘aturi i te Evanelia e ia parau e e faahapahia te mau Ati Iuda ato‘a o te ore e ti‘aturi ia Iesu, e mea maamaa ato‘a ïa; no te mea ‘nahea e nehenehe ai ia ratou ia ti‘aturi i te hoê taata ta ratou i ore i faaroo, e nahea e nehenehe ai ia ratou ia faaroo e aita e taata a‘o, e nahea oia e nehenehe ai e poro maori râ ia tonohia oia’ [a hi‘o Roma 10:14–15]; no reira eita ïa te Ati Iuda e te Edene e faahapahia no te pato‘iraa i te mau mana‘o marô no te faaroo, e no te pato‘iraa i te hoê faaiteraa tei ore i tonohia e te Atua, no te mea eita e nehenehe i te taata a‘o ia poro maori râ ia tonohia oia, e i te taata faaroo ia ti‘aturi maori râ ia faaroo oia i te hoê taata a‘o tei ‘tonohia’, e eita ato‘a e faahapahia mai te mea aita oia i faaroo, e tei rave i te hara ma te ture ore, e haavâhia ïa ma te ture ore ».10

E hopoi‘a e e ti‘araa ta tatou ia bapetizohia e ia haamauhia no te feia tei pohe ma te evanelia ore

« Ia paraparau ana‘e tatou no te mau haamaitairaa no te Evanelia, e te mau hopearaa i tu‘atihia i te ofatiraa i te mau titauraa, e ui pinepine ia tatou i te uiraa, e aha ïa tei tupu i to tatou mau hui tupuna? E faahapahia anei ratou no te oreraa i haapa‘o i te Evanelia, aita roa hoi ratou i faaroo a‘e i te reira? Aita roa ïa. E farii râ ratou i te hoê â haamaitairaa ta tatou e oaoa nei i ŏ nei, na roto i te rave‘a o te autahu‘araa mure ore, te faatere nei i ni‘a i te fenua nei, e i te ra‘i ato‘a, e te mau raveraa a Iehova Rahi. E farereihia ïa taua mau taata tei faahitihia e Isaïa [a hi‘o Isaïa 24:21–22] e te autahu‘araa, e e haere mai ratou mai roto mai i to ratou fare tape‘araa mai ia ratou tei haapa‘o ore i te anotau o Noa e tei farereihia e to tatou Faaora [tei mau i te autahu‘araa mure ore a Melehizedeka] e tei porohia’tu te Evanelia, e Ana i te fare tape‘araa. E ia nehenehe ia ratou ia faaoti i te taato‘araa o te mau [titauraa] a te Atua, ua bapetizohia e te mau hoa e ora nei no to ratou mau hoa tei pohe, e ua faaoti ratou i te titauraa a te Atua, o te parau e, ‘ ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra’ [Ioane 3:5]. Ua bapetizohia na ratou, eiaha no ratou iho, no to ratou ra mau taata tei pohe… Ua parau o Paulo no ni‘a i te haapiiraa, ‘e aha ihora te feia i bapetizohia no te feia i pohe ra, ia ore te feia i pohe ra ia ti‘a faahou?’ (1 Korinetia 15:29)…

« E i teie nei a piri atu ai te mau opuaraa rarahi a te Atua i to ratou faaotiraa, e a tupu ai te mau mea tei parauhia e te mau peropheta, e a haamauhia’i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, e a faahoihia’i te haapa‘oraa tahito o te mau mea, ua faaite mai te Fatu ia tatou teie ohipa e teie haamaitairaa, e ua faauehia tatou ia bapetizohia no to tatou mau feia pohe, ma te faatupuraa i te mau parau a Obadia a faahiti ai oia i te hanahana o te mahana hopea: ‘E tae hoi te feia faaora i ni‘a i te mou‘a ra i Ziona, ei haavâ i te toe‘a o Esau, e e riro hoi te basileia ia Iehova’ [A hi‘o Obadia 1:21]. E faatano te hoê taa-maitai-raa i teie mau mea i te mau papa‘iraa no te parau mau, e faati‘a i te mau rave‘a a te Atua i te taata, e horo‘a i te utuafare taata i te aifaitoraa, e e faatano te mau parau tumu ato‘a no te parau-ti‘a, te parau-ti‘a e te parau mau. E faahope tatou na roto i te mau parau a Petero: ‘I parau-ato‘a-hia’tu ai hoi te evanelia i te feia i pohe ra, i faahapahia’tu ai ratou e te taata i te tino ra, te ora ra râ ratou i te Atua i te Varua ra’ [1 Petero 4:3,6] ».11

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te mau api 459–61, ma te hi‘o e nahea te haapiraa no te faaoraraa i tei pohe e haaputapû ai ia Iosepha Semita e to’na ra utuafare. E aha te huru o teie haapiiraa i ni‘a ia outou e to outou utuafare?

  • I te mau api 461–63, a tai‘o faahou i te mau haapiiraa a te peropheta Iosepha no ni‘a i te Atua te Metua e Iesu Mesia. Nahea teie mau haapiiraa e haamaitai ai i to outou mau mana‘o e to outou iteraa no ni‘a i to tatou Metua i te Ao ra e te Faaora? Nahea teie mau haapiiraa e tu‘ati ai i te faaoraraa no tei pohe?

  • A tai‘o i te mau haapiiraa a te peropheta i te mau api 464–66. Nahea te Atua e haavâ ai i Ta’na mau tamarii?

  • Ua parau o Iosepha Semita e te bapetizoraa no tei pohe e « e hopoi‘a e e haamaitairaa ïa » (api 466). Nahea teie ohipa e riro ai ei hopoi‘a? E aha te mau mea tei tupu ia outou o ta outou i ite e e haamaitairaa? E aha ta outou e nehenehe e rave no te faananea i te ohipa a te Fatu no ratou tei pohe? Nahea ta te mau metua e nehenehe ai e tauturu i ta ratou mau tamarii ia rave i teie ohipa?

  • Nahea te haapiiraa no te faaoraraa i te feia pohe e faaite ai i te parau-ti‘a a te Atua? Nahea te reira e faaite ai i To’na ra aroha? I muri a‘e i te tai‘oraa i teie pene, nahea outou e tatara ai i teie haapiiraa i te tahi taata no te tahi ê atu faaroo?

Te mau papa‘iraa mo‘a;Isaïa 49:8–9; 61:1–3; Ioane 5:25; PH&PF 138:11–37

Te mau nota

  1. Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1844–45 manuscript, book 4, pp. 5–6, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. Alvin Smith, faahitihia i roto i te Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1844–45 manuscript, book 4, 4, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  3. William Smith, uiuiraa na E. C. Briggs e J. W. Peterson, Atopa aore râ Novema 1893, nene‘ihia i te omuaraa i roto i te Zion’s Ensign (ve‘a tei nene‘ihia e te Ekalesia faaapîhia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, tei piihia i teie nei te Amuitahiraa no te Mesia); nene‘i faahouhia i roto i te Deseret Evening News, 20 no tenuare 1894, 2

  4. Simon Baker, o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 15 no atete 1840, i Nauvoo, Illinois; i roto i te Journal History of the Church of Jesus Christ of Latterday Saints, 15 no atete 1840. A hi‘o ato‘a i te History of the Church, 4:231.

  5. Iosepa Semita metua, faahitihia i roto i te Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1845 manuscript, 296, 301, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  6. History of the Church, 4:595–96; faatomaraa no teie tau, no roto mai i te « Baptism for the Dead », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no eperera 1842, 759; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  7. History of the Church, 5:401; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 21 no me 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  8. E rata na Iosepha Semita i te taea‘e o to’na metua tane o Silas Smith, 26 no tetepa 1833, Kirtland, Ohio; i roto i te Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1845 manuscript, 228–29, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  9. History of the Church, 4:596–97; apaparaa matamua no te mau ta‘o tapa‘ohia i roto i te paratarafa matamua i te haamataraa; faatomaraa no teie tau e te papa‘iraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « Baptism for the Dead », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no eperera 1842, 759–60; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a. Ua haamararama mai te hoê heheuraa tei fariihia e te peresideni Joseph F. Smith i te ava‘e atopa 1918 a haere ai te Faaora i roto i te ao varua, ua farerei Oia i te mau varua parau-ti‘a e ua faataa Oia i te mau ve‘a no te haere e farerei i te mau varua ino ma te afa‘i atu i te poro‘i o te evanelia (a hi‘o i te PH &PH 138:18–23, 28–32).

  10. History of the Church, 4:597–98; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « Baptism for the Dead », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no eperera 1842, 760; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  11. History of the Church, 4:598–99; te piti o te apaparaa o te mau ta‘o tapa- ‘ohia i roto i te paratarafa matamua i te haamataraa; faaapîhia te papa‘iraa e te faatomaraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « Baptism for the Dead », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no eperera 1842. 760–61; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

Hōho’a
Provo Temple

« A haamauhia’i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, e a faahoihia’i te haapa‘oraa tahito o te mau mea, ua faaite mai te Fatu ia tatou teie ohipa e teie haamaitairaa, e ua faauehia tatou ia bapetizohia no to tatou mau feia pohe ».

Hōho’a
Savior with righteous spirits

I te ao varua, ua faanahonaho te Faaora i te mau varua parau ti‘a « e ua faaue atura ia ratou ia haere e ia afai te maramarama o te evanelia ia ratou o te faaea ra i roto i te poiri » (PH&PF 130:30).