Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 44: Te faahoi-raa-hia mai te mau mea ato‘a: Te tau tuuraa o te îraa o te mau tau


Pene 44

Te faahoi-raa-hia mai te mau mea ato‘a: Te tau tuuraa o te îraa o te mau tau

« Teie mau te tau tuuraa o te îraa o te mau tau, i reira te mau mea ato‘a i roto i te Mesia o Iesu, i te ra‘i anei aore râ i te fenua anei, e haaputuputuhia’i i roto Ia’na, e ia faahoihia mai te mau mea ato‘a ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Ua here te peropheta Iosepha Semita i te hiero no Nauvoo e ua hiaai oia i te ite i te otiraa o te reira i te patuhia. Tei reira o Martha Coray, te hoê vahine e noho ra i Nauvoo, i te hoê a‘oraa i reira to’na iteraa i te peropheta i te tororaa’tu i to’na rima i te hiero e te parauraa ma te reo oto, « Ahani o te reira… te hinaaro o te Atua e ia ora vau no te hi‘o i te hoperaa e te otiraa o te hiero mai te niu e tae atu i te tapo‘i fare, e parau ïa vau, ‘e te Fatu, ua navai te reira. E te Fatu, a vaiho i to oe tavini ia haere ma te hau’ ».1

Ua haamana‘o o George Q. Cannon, tei riro i muri iho ei tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua: « Hou to’na poheraa, ua faaite te peropheta Iosepha i to’na mana‘o tapitapi rahi ia ite i te hiero no [Nauvoo] ia hope i te patuhia, mai ta te rahiraa o outou tei riro ei melo no te Ekalesia i to’na ra tau i ite. ‘A rû i te ohipa, e te mau taea‘e,’ ua matau oia i te parau—e faaoti na tatou i te hiero; ua faaineine te Fatu i te hoê oro‘a rahi no outou, e ua hinaaro rahi au e ia farii te mau taea‘e i to ratou iho mau oro‘a hiero e ia farii i te îraa o te autahu‘araa.’ Ua faaitoito oia i te feia mo‘a ia tamau noa i te haere i mua, ma te poro atu ia ratou te faufaa rahi i te faaoti i taua fare ra, ia nehenehe te mau oro‘a no te oraraa e te faaoraraa ia faaterehia i roto i te taato‘araa o te nunaa, e te mau pŭpŭ ihoa ra no te autahu‘araa mo‘a; ua parau oia, ‘i reira te basileia e haamauhia’i, e aita vau e tau‘a eaha ra ïa te tupu mai ia‘u ».2

Te faaite nei te mau hoho‘a no te hiero no Nauvoo i te hoê fare o te riro ei fare rahi a‘e e te nehenehe a‘e i te hiero no Ketelani. Mai to’na ti‘araa i ni‘a i te aivi e hi‘o nei i te anavai no Mississipi, e riro ïa te hiero no Nauvoo ia oti i te patu ei hoê o te mau fare nehenehe roa‘e i Illinois. Ua patuhia i te mau ofa‘i no roto mai i te mau vahi taviriraa ofa‘i i piha‘iho i Nauvoo e te raau ua haapainuhia mai na ni‘a mai i te anavai no ô mai i te uru raau aito no Wisconsin. Ia oti te hiero, e e 39 metera ïa te roa, e fatata e 27 metera te aano, e hau atu i te 50 metera i te teitei i te hopea o te tira. I rapae ua faaunaunahia ia i te mau ofa‘i tei taraihia i ni‘a iho te mau ava‘e, te mau mahana e te mau feti‘a nehenehe maitai, e na te hihi mahana e tomo nei na roto i te mau hi‘o e rave rahi e turama i te rotoraa.

Aita o Iosepha Semita i ora maoro no te ite i te faaotiraa o te hiero no Nauvoo, i muri iho to’na poheraa, ua farii e tauasini feia mo‘a i te mau oro‘a mo‘a i roto i te hiero i raro a‘e i te arata‘iraa a Brigham Young. I muri iho ua faahepohia te mau feia mo‘a ia faaru‘e ia Nauvoo, ua vavahihia to ratou hiero nehenehe. Ua tinai-roahia te pae roto o te hiero e te auahi i te matahiti 1848, e i te matahiti 1850 ua haamarua te hoê vero i te tahi o te mau patu, ma te vaiho mai i te mau toea patu e no to ratou pautuutu ore ua vavahiroa-hia. Tau 150 matahiti i muri iho, ua haamatahia te paturaa no te hoê hiero apî no Nauvoo, ua patuhia i ni‘a i te vahi matamua. Ua haamo‘ahia te hiero tei patu-faahou-hia i te 27 no tiunu 2002, ua riro ei hoê o te mau hiero o tei hau atu i te hanere e vai nei na te ao taato‘a nei. Ua riro teie mau hiero tata‘itahi ei tapa‘o e ua faahoi-hia-mai te îraa o te mau haamaitairaa a te Atua i Ta’na ra mau tamarii, tei ora e tei pohe, i teie nei tau tuuraa hopea.

Ua piihia te peropheta Iosepha Semita e te Atua no te faahoi mai i teie mau haamaitairaa rahi i te fenua nei e ia ti‘a i te upoo o te tau tuuraa o te îraa o te mau tau. I roto i te taviniraa a te peropheta, ua faahoihia mai te mau mea ato‘a i titauhia no te haamauraa i te niu no te tau tuuraa rahi roa‘e o te mau tau ato‘a. Ua faahoihia mai te autahu‘araa e te mau taviri faufaa rahi; ua iritihia te Buka a Moromona; ua faanahonahohia te Ekalesia; ua heheuhia mai te mau haapiiraa, te mau oro‘a e te mau fafauraa, mai te mau oro‘a e te mau fafauraa no te oro‘a hiero e te taatiraa no te faaipoiporaa. Ua parau te Fatu e ua horo‘a oia ia Iosepha Semita « te mau taviri no to‘u nei basileia, e no te hoê tuuraa no te evanelia no te mau taime hopea; e no te îraa o te mau taime ato‘a, e i roto i te reira vau e amui ai i te mau mea’toa ia riro ei hoê, to ni‘a i te ra‘i, e to te ao ato‘a nei » (PH&PF 27:13).

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

I roto i teie tau tuuraa hopea, ua faahoihia mai te taato‘araa o te mana, te mau oro‘a, e te iteraa no te mau tau tuuraa matamua

« E haapa‘oraa te reira no te mau mea no te ra‘i e e tono noa mai te Atua i te hoê tau tuuraa apî i te ao nei ia taiva ana‘e te mau taata i te parau mau e ia ere ana‘e ratou i te autahu‘araa ».3

I te 6 no tetepa 1842, ua papa‘i te peropheta Iosepha Semita i teie rata i te feia mo‘a, tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 128:18: « No te mea ua titauhia ïa i roto i te haamataraa i te tau tuuraa no te îraa o te mau tau ato‘a, e te haamata nei te reira tau tuuraa i teie nei, ia ti‘a i te îraa e te taato‘araa o te tu‘atiraa maitai roa, e te tu‘atiraa o te mau tau tuuraa, e te mau taviri, e te mau mana, e te mau hanahana ia faatupuhia, e ia heheuhia mai hoi mai te mau mahana no Adamu e tae noa mai ai i teie anotau nei. E e ere hoi teie ana‘e, o taua mau mea ato‘a râ o te ore â i heheuhia mai mai te faatumuraa o te ao nei mai â, ua huna-noa-hia râ i te feia paari e te haapa‘o maitai hoi, e heheuhia mai ïa i te mau tamarii rii e te mau aiû i roto i teie, te tau tuuraa no te îraa o te mau tau ».4

« Oia mau e mahana teie i haamana‘o maorohia e te feia mo‘a no te mau mahana hopea nei—te hoê mahana i reira te Atua no te ra‘i e haamata ai i te faahoi mai i te haapa‘oraa tahito no To’na basileia i Ta’na ra mau tavini e To’na ra nunaa—te hoê mahana i reira te mau mea ato‘a e haa amui ai no te faatupu i te îraa o te Evanelia, te hoê îraa o te tau tuuraa o te mau tau, e tae noa’tu te îraa o te mau tau; te hoê mahana i reira te Atua e haamata ai i te faaite e te faatiti‘aifaro i roto i Ta’na Ekalesia taua mau mea i vai na, e taua mau mea ta te mau peropheta tahito e te mau taata paari i hinaaro i te ite o tei pohe râ ma te ore i ite i te reira; te hoê mahana i reira taua mau mea e haamata ai i te faaitehia mai, tei hunahia mai te tumu mai â o te ao nei, e ta Iehova i fafau e e faaite mai i To’na iho taime i Ta’na mau tavini, no te faaineine i te fenua no te hoiraa mai o To’na hanahana, te hoê hanahana tiretiera, e te hoê basileia e te mau tahu‘a e te mau arii a te Atua e te Arenio, e a muri noa’tu, i te mou‘a Ziona ».5

« E afa‘i mai te tau tuuraa o te îraa o te mau tau i te maramarama no te mau mea tei heheuhia i roto i te mau tau tuuraa tahito; e te tahi ato‘a’tu mau mea tei ore i heheuhia na mua’tu. E e tono oia ia Eliaha, te peropheta, e te tahi atu â., e e faahoi mai oia i te mau mea ato‘a i te Mesia ».6

« E ua faaite mai ia tatou i te parau aro ra o to’na ra hinaaro, to’na ra mana‘o hamani maitai i te opuahia e ana i roto ia’na iho, e ia tae i te tuuraa parau i te hoperaa mau o te mau tau ra, e amui ai oia i te mau mea ato‘a i te Mesia ra, to te ra‘i, e to te ao nei, ei ia’na’ [Ephesia 1:9–10].

« I teie nei te opuaraa i roto Ia’na iho i roto i te tupuraa o te tau tuuraa hopea o te mau mea ato‘a ïa no taua tau tuuraa o te ti‘a ia faaterehia mai te au i te mau tau tuuraa na mua’tu.

« E no te haamaramarama-faahou-raa, ua opua te Atua i roto Ia’na iho eita e vai mai te hoê îraa mure ore e tae noa’tu e faati-‘ahia te mau tau tuuraa ato‘a e e amuihia i roto i te hoê, e e haaputuputuhia te mau mea ato‘a i roto i te hoê i roto i taua mau tau tuuraa i roto i te hoê â îraa e hanahana mure ore, i roto ia i te Mesia ia Iesu…

« …Te mau oro‘a e te mau hopoi‘a i titauhia na e te autahu‘araa, i raro a‘e i te mau arata‘iraa e te mau faaueraa a te Mana Hope i roto i te mau tau tuuraa, e vai mai ïa i roto i te tau tuuraa hopea, no reira te mau mea i vai na i raro a‘e i te mana o te autahu‘araa i te mau tau tahito, e vai faahou ïa, no te faatupu i te faahoiraa tei parauhia e te vaha o te mau peropheta mo‘a ato‘a ».7

Ua mau o Iosepha Semita i te mau taviri no te tau tuuraa no te îraa o te mau tau

« Ua mau vau… i te mau taviri no te basileia hopea, tei roto hoi i taua basileia ra te tau tuuraa no te îraa o te mau mea ato‘a tei parauhia e te mau vaha o te mau peropheta mo‘a ato‘a mai te haamataraa o te ao nei, i raro a‘e i te mana taatiraa no te autahu‘araa a Melehizedeka ».8

« Te taata ato‘a e piiraa to’na no te atuatu i te mau taata o te ao nei ua faatoro‘ahia ratou no taua tumu ra i roto i te apooraa rahi i te ra‘i hou te faatumuraa o te ao nei. Te mana‘o nei au e ua faatoro‘ahia vau i teie nei toro‘a i roto i taua apooraa rahi ra. Teie te iteraa papû ta‘u e hinaaro e e tavini vau na te Atua, e teie nunaa o To’na ia nunaa ïa. Ua parau te mau peropheta tahito e i te mau mahana hopea e haamau te Atua no te ra‘i i te hoê basileia e ore roa e haamouhia, aore râ e vaihohia i te tahi ê atu mau taata.

« Te hinaaro nei au ia riro ei hoê o te mau mauihaa no te haamauraa i te basileia a Daniela na roto i te parau a te Fatu, e te mana‘o nei au i te haamau i te hoê niu o te faahuru ê i te ao ato‘a nei ».9

« Tei mua ia‘u nei te taato‘araa o te opuaraa no te basileia, e aita e taata ê atu tei mau i te reira ».10

Tei reira o Lucy Mack Smith a poro ai o Iosepha Semita i Ketelani, Ohio, i te matahiti 1832. Ua haamana‘o oia i teie mau parau a te peropheta: « Tei ia‘u nei ra te mau taviri no teie tau tuuraa hopea, e e mau noa vau i te reira i teie tau e e a muri noa’tu. No reira ia vai hau noa to outou mau aau, no te mea e mea maitai te mau mea ato‘a ».11

No te faufaa rahi o teie nei tau tuuraa hopea i titauhia’i te i te feia mo‘a te hoê haamo‘araa hope roa e te nounou ore

I te ava‘e tetepa 1840, ua parau o Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i teie mau parau i te mau melo no te Ekalesia: « Te ohipa a te Fatu i teie mau mahana hopea nei, o te hoê ïa ohipa rahi roa‘e ïa e ore roa e taahia e te mau taata. Eita to’na mau hanahana e noaa i te faaitehia, e eita to’na rahi e noaahia. O teie te parau tumu tei vai ara noa i roto i te ouma o te mau peropheta e o te feia parau-ti‘a mai te hamaniraa-hia o te ao nei e tae noa’tu i te mau u‘i i muri mai e i teie taime nei; e oia mau ïa te tau tuuraa no te îraa o te mau tau, ia amuihia te mau mea ato‘a i roto i te Mesia ia Iesu, to te ra‘i anei aore râ to te fenua nei, i roto Ia’na, e ia faahoihia mai te mau mea ato‘a, mai tei parauhia e te taato‘araa o te mau peropheta mo‘a mai te haamataraa o te ao nei; no te mea e tupu hanahana mai te mau fafauraa tei fafauhia i te mau metua, a tupu ai te mau faaiteraa o te mana o te Mana Hope i te rahi, te hanahana e te maitai…

« …Ua ineine matou i te haere i mua e ia tahoê to matou itoito no te paturaa i te basileia, e te haamauraa i te autahu‘araa i roto i to ratou îraa e to ratou hanahana. E mea faufaa rahi roa te ohipa e ti‘a ia faatupuhia i te mau mahana hopea nei, e e titau te reira i te puai, te aravihi, te taleni e te ite o te feia mo‘a, ia nehenehe te reira ia nuu atu i mua e taua hanahana e taua tura tei faaitehia mai e te peropheta [a hi‘o Daniela 2:34–35, 44–45]; e o te titau i te puai o te feia mo‘a no te rave i te ohipa mai taua huru rahi ra e te hanahana hoi.

« E mea titauhia te ohipa no te haaputuputuraa tei parauhia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a no te faatupu i te mau hanahana no te tau tuuraa hopea…

« E au mau taea‘e here e, no to tatou hinaaro i te faatupu i te mau opuaraa a te Atua, i piihia’i tatou; e ia riro ei mau hoa rave ohipa No’na i teie nei tau tuuraa hopea; ua ite matou i te titauraa ia tauturu puai mai te feia mo‘a i roto i teie nei fenua, e i ni‘a i te mau motu no te moana. E mea titauhia i te feia mo‘a ia faaroo i te a‘o e ia horo‘a i to ratou ara maitai i te Ekalesia, te faati-‘araa o te basileia, e ia tuu i te hiti te mau mana‘o nounou ato‘a, te mau mea tepetepete e te ino, e ia ti‘a i mua i roto i te tumu no te parau mau, e ia tauturu ma to ratou puai hopea, ia ratou tei horo‘ahia’tu te hoho‘a e te toro‘a…

« No reira, e au mau taea‘e here, teie te hoê ohipa e ti‘a ia ravehia e te mau melahi—te hoê ohipa o te faariro i te mau mea i ravehia na mua’tu ei ohipa ha‘iha‘i; e hoê ohipa o ta te mau arii e te mau peropheta e te mau taata parau-ti‘a i mutaa ihora i imi, i tia’i, e i hinaaro u‘ana i te ite, ua pohe râ ma te ite ore i te reira; e mea maitai ïa na te feia o te tauturu i te faatupuraa i te mau raveraa puai a Iehova ».12

« Te paturaa ia Ziona o te hoê ïa tumu parau tei faaanaanatae i te nunaa o te Atua i te mau tau ato‘a; e tumu parau na te mau peropheta, te mau tahu‘a e te mau arii i tuatapapa ma te oaoa taaê; ua tia’i ratou ma te oaoa rahi i te mahana o ta tatou e ora nei; e ma te turamahia e te ra‘i e te tia‘iraa hanahana e te oaoa, ua himene ratou e ua papa‘i ratou, e ua tohu ratou no ni‘a i to tatou nei tau; ua pohe râ ratou ma te ore i ite i te reira i te tupuraa; o tatou te nunaa haamaitaihia ta te Atua i ma‘iti no te faatupuraa i te hanahana no te mau mahana hopea nei; ua vaihohia mai te reira ia tatou no te ite, no te rave e no te tauturu i te faahaere i mua i te hanahana no te mau mahana hopea nei, ‘ te tau tuuraa no te îraa o te mau tau, i reira te Atua e haaputuputu ai i te mau mea ato‘a tei te ra‘i, e te mau mea ato‘a i ni‘a i te fenua nei, ei hoê’ [a hi‘o Ephesia 1:10], i reira te feia mo‘a a te Atua e haaputuputuhia’i ei hoê no roto mai i te mau fenua, te mau opu, te mau nunaa e mau reo ato‘a, i reira te mau Ati Iuda e haaputuputuhia’i ei hoê, e haaputuputu-ato‘a-hia te feia ino ia haamouhia, mai tei parauhia e te mau peropheta; e parahi ato‘a te Varua o te Atua i piha‘iho i To’na nunaa, e faatea-ê-hia’tu i te toea o te mau fenua, e te mau mea i te ra‘i aore râ i te fenua e hoê ïa, i roto i te Mesia.

« E amui atu te autahu‘araa no te ra‘i i te autahu‘araa i te fenua nei, no te faatupu i taua mau opuaraa rahi ra; e a hoê ai tatou i roto i te hoê â tumu amui, no te faahaere i te basileia o te Atua i mua, e ere ïa te autahu‘araa no te ra‘i i te feia mata‘ita’i o te faaea noa, e niniihia mai te Varua o te Atua mai ni‘a mai, e e parahi oia i rotopu ia tatou. E vai mai te mau haamaitairaa no te Teitei Roa i ni‘a i to tatou mau tino, e e parauhia to tatou mau i‘oa i te mau tau i mua; e e ti‘a mai ta tatou mau tamarii no te haamaitai ia tatou; e e mata‘ita‘i mai te mau u‘i tei ore i fanauhia’tura ma te oaoa taa ê i te mau mea ta tatou i faaruru, te mau ereraa ta tatou i faaoroma‘i, te itoito hopea ore ta tatou i faaite, te mau fifi rarahi ato‘a ta tatou i haavî no te haamauraa i te niu no te hoê ohipa o te faatupu i te hanahana e te haamaitairaa ta ratou e faatupu; te hoê ohipa ta te Atua e te mau melahi i hi‘o ma te oaoa mai te mau u‘i i ma‘iri; tei faaurû i te varua o te mau patereareha e te mau peropheta tahito; te hoê ohipa tei opuahia no te faatupu i te haamouraa o te mau mana no te pouri, te faaapîraa i te fenua, te hanahana o te Atua, e te faaoraraa i te utuafare taata ».13

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te mau api 575–78. No te aha te mau hiero e riro ai ei mea faufaa rahi roa no te faatupuraa i te ohipa a te Fatu?

  • I to outou feruriraa no te aha te mau peropheta tahito e te mau taata paari i hi‘o e tia’i ai i to tatou nei mahana? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 578–79. A feruri hohonu na i te haamaitairaa no te riroraa ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i roto i te tau tuuraa o te îraa o te mau tau.

  • A tuatapapa i te paratarafa matamua o te api 580. A feruri hohonu noa’i outou i teie faahitiraa parau, eaha ïa to outou mau feruriraa e to outou mau mana‘o no ni‘a i to outou mau piiraa ia tavini i roto i te Ekalesia?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te paratarafa piti e te maha i te api 580. Nahea teie mau faahitiraa parau e haapuai ai i to outou iteraa papû no te misioni a te peropheta Iosepha Semita.

  • Ua parau te peropheta Iosepha Semita, « te ohipa a te Fatu i teie mau mahana hopea nei, e ohipa rahi roa ïa » (api 580). A tuatapapa i te mau api 580–83, ma te feruri hohonu i ta tatou hopoi‘a no te tauturu i te faatupuraa i te ohipa a te Fatu i roto i te tau tuuraa hopea. No te aha e ti‘ai ia tatou ia « amui i to tatou mau puai » mai te mea e ti‘a ia tatou ia faatupu i teie ohipa? No te aha e ti‘ai ia tatou « ia tuu i te hiti te mau parau tumu nounou ato‘a »? A feruri e nahea ta outou e nehenehe ai e faaohipa i to outou « puai, aravihi, taleni e ite » no te tauturu i te ohipa a te Fatu.

Te mau papa‘iraa mo‘a:PH&PF 27:12–13; 90:2–3; 112:30–32; 124:40–41

Te mau nota

  1. Faahitihia e Martha Jane Knowlton Coray, o te faaite mai nei i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i Nauvoo, Illinois; Martha Jane Knowlton Coray, Notebook, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah; Te tai‘o mahana no teie a‘oraa i roto i te buka a te tuahine Coray te 19 no tiurai 1840 ïa, ua horo‘ahia râ te a‘oraa i te tahi tai‘o mahana i muri mai.

  2. George Q. Cannon, Deseret News: Semi-Weekly, 14 no titema 1869, 2.

  3. History of the Church, 6:478–79; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no tiunu 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  4. Parau Haapiira e te mau Parau Fafau 128:18; e rata na Iosepha Semita i te feia mo‘a, 6 no tetepa 1842, Nauvoo, Illinois.

  5. History of the Church, 4:492–93; no roto mai i te hoê papa‘iraa a Iosepha Semita i roto i ta’na buka aamu, 6 no tenuare 1842, Nauvoo, Illinois.

  6. History of the Church, 4:426; no roto mai i te mau minuti no te hoê amuiraa a te Ekalesia tei tupu i te 3 no atopa 1841, i Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no atopa 1841, 578.

  7. History of the Church, 4:208, 210–11; no roto mai i te hoê a‘oraa tei faaineinehia e Iosepha Semita e tei tai‘ohia i te hoê amuiraa a te Ekalesia tei tupu i te 5 no atopa 1840, i Nauvoo, Illinois.

  8. History of the Church, 6:78; faaapîhia te papa‘iraa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia James Arlington Bennet, 13 no novema 1843, Nauvoo, Illinois; Ua papa‘ihape-hia te paeraa o James Bennet e « Bennett » i roto i te History of the Church.

  9. History of the Church, 6:364–65; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  10. History of the Church, 5:139; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 29 no atete 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e William Clayton.

  11. Faahitiraa na Lucy Mack Smith,o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te omuraa no te matahiti 1832 i Kirtland, Ohio; Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1844–45, manuscript, buka 13, 5, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  12. History of the Church, 4:185–87; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia mo‘a, Tetepa 1840, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Atopa1840, 178–79.

  13. History of the Church, 4:609–10; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « The Temple », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 2 no me 1842, 776; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

Hōho’a
Nauvoo Temple construction

Ua hiaai te peropheta Iosepha Semita i te ite i te‘otiraa i te paturaa o te hiero no Nauvoo. « A rû i te ohipa, e te mau taea‘e, o ta’na i matau i te parau—a faaoti na tatou i te hiero; e horo‘araa rahi ta te Fatu i faaherehere no outou ».

Hōho’a
missionaries at MTC

Te mau misionare rave tamau i te pu haapiipiiraa misionare i Provo, Utah. Ua parau o Iosepha Semita e i te tau tuuraa hopea, « e mea titauhia ïa i te feia mo‘a ia faaroo i te a‘o e… ia ti‘a mai i mua i roto i te tumu no te parau mau ».