Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 15: Te haamauraa i te parau no Ziona


Pene 15

Te haamauraa i te parau no Ziona

« Te paturaa ia Ziona, o te hoê ïa ohipa tei anaanataehia e te nunaa o te Atua i te mau tau ato‘a; o te hoê tumu parau tei tau‘a-parau-hia e te mau peropheta, te mau tahu‘a e te mau arii ma te hoê oaoa taa ê ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te omuaraa no te ava‘e tiunu 1831, tau hepetoma noa iho i muri a‘e i te hoperaa o te haaputuputuraa mai New York e tae atu i Ohio, ua putuputu te feia mo‘a i Ketelani i te hoê amuiraa a te Ekalesia. I te 7 no tiunu, i muri a‘e i te hopearaa o te amuiraa, ua farii o Iosepha Semita i te hoê heheuraa o tei faatupu i te mau melo no te Ekalesia ia faatumu to ratou mau mana‘o i ni‘a ia Ziona. « Te amuiraa i mua iho nei… o te haapa‘ohia i Misouri, i ni‘a iho i te fenua ta‘u e haamo‘a no ta‘u mau taata nei » (PH&PF 52:2).

Ua anaanatae puai te feia mo‘a i te haamauraa ia Ziona—te hoê oire mo‘a, te hoê haapuraa no te feia parau-ti‘a e horo nei i te ino o te ao nei. No te faaineine te mau feia mo‘a, ua a‘o pinepine te Fatu ia ratou ia « imi i te faatupu e i te haamau i te ohipa a Ziona » (PH&PF 6:6; 11:6; 12:6; a hi‘o ato‘a 14:6). I teie nei ia faaru‘e vitiviti atu te feia faatere no te Ekalesia no te haamauraa i te vahi no Ziona. Ua haamata o Iosepha Semita, Sidney Rigdon, e te tahi atu mau taata i te tere e 1.448 kilometera te atea no te mataeinaa no Jackson, Missouri i te 19 no tiunu, ma te tere atu na ni‘a i te pape, na te pereoo puaahorofenua, te avae noa e rave rahi mau kilometera. E tere fifi e te rohirohi hoi, ua ite râ te peropheta i te paruru a te Fatu: « Noa’tu te mau viivii e te mau ino o te mau tau, e te varua ino tei faaitehia mai ia matou no to matou nei ti‘aturiraa i te Buka a Moromona, i te mau vahi e rave rahi e i rotopu i te mau huru taata ato‘a, ua tamau noa râ te Fatu i Ta’na ti‘a’i e to’na maitai ia matou i te mau mahana ato‘a; e ua faariro matou ei ture i te mau taime ato‘a e nehenehe ai ia matou, ia tai‘o i te hoê pene i roto i te Bibilia, e ia pure; e ua faatupu teie mau taime haamoriraa i te tamahanahanaraa rahi ia matou nei ».1

I roto i te afaraa o tiurai, ua tae atu te peropheta i te tuhaa tooa o te râ no Misouri, te hoê vahi nehenehe e te afaa ruperupe, tei î i te mau tiare. I reira, ei pahonoraa i ta’na ti‘aororaa no te ite i te vahi papû e faati‘ahia ai o Ziona, ua heheu mai te Fatu e « te vahi i parauhia i teie nei o Inidipenideni o te vahi pû ïa; te vahi no te hiero tei te pae o te tooa o te râ ïa, i ni‘a iho i te hoê aua o tei ore i atea atu i te fare haavâraa ra » (PH&PF 57:3). E ia hoohia mai taua mau tuhaa fenua ra. I te 2 no atete, ua putuputu Iosepha Semita e te tahi atu mau taata no te haamata i te paturaa ia Ziona. Ua papa‘i te peropheta: « Ua tauturu vau i te amaa no Colesville no te Ekalesia ia tuu i te tapu raau matamua, no te hoê fare, ei niu no Ziona i te oire no Kaw, e 19 kilometera i te tooa o te râ o Inidipenideni. Ua amohia e ua tuuhia te tapu raau e na taata e hoê ahuru ma piti, no te faahanahanaraa i na opu ahuru ma piti no Iseraela. I taua iho taime, na roto i te pure, ua haamo‘ahia e ua pûpûhia te fenua no Ziona e Elder Sidney Rigdon no te haaputuputuraa o te feia mo‘a. Ua riro te reira ei tau no te oaoaraa no te feia tei tae atu, e ua horo‘a mai te reira i te hoê hi‘oraa no te oraraa a muri atu, e taime o te hohorahia mai no te mauruururaa o te feia haapa‘o. I te mahana i muri mai, ua haamo‘a te peropheta i te vahi no te hiero.

Tei roto te feia mo‘a no Colesville, New York, i te mau melo matamua o te Ekalesia tei parahi i Misouri. Ua rave ratou i te tere fifi mai New York e tae atu i Ketelani, Ohio, ua ora râ ratou i Ohio no te hoê taime poto noa hou a faauehia’i ratou ia tere atu i Misouri. Ua tere atu o Polly Knight, te hoê melo no te amaa no Colesville, i te fenua Ziona, e ua pohe râ oia hoê hepetoma noa i muri iho. Noa’tu e e ere ihoa to’na tino i te mea maitai, ua faaoti oia ia ora noa e tae noa’tu i te hopea. Ua papa‘i ta’na tamaiti e: « Ua taoto oia ma te hau i roto i te pohe ma te oaoa i te fafauraa apî e te mure ore o te evanelia e ma te arue i te Atua no te mea ua ora oia no te ite i te fenua no Ziona… Ua tae mai te taea‘e Iosepha Semita i te oro‘a hunaraa o to‘u nei metua vahine e ua paraparau mai ia matou na roto i te hoê rave‘a maitai e te tamahanahana ».3 Noa’tu ua fatata te peropheta i te hoi atu i Ketelani e ua tamau i te arata‘i i te Ekalesia mai reira atu e tae noa’tu i te matahiti 1838, e rave rahi feia mo‘a tei tamau i te haere atu i Misouri.

Ua faaitoito te feia mo‘a i te paturaa ia Ziona, area ra i te hopea o te matahiti 1833, ua ti‘avaruhia ratou i rapae au i to ratou mau fare nohoraa i Jackson County na roto te hamani inoraa u‘ana, ma te vaiiho atu i muri ta ratou mau moemoearaa ia haamau ia Ziona e ia patu i te hoê hiero i reira. Na roto i te peropheta Iosepha Semita, ua heheu atu te Fatu e aita â te mau titauraa no te faaoraraa o Ziona i roto i taua fenua ra i tupu atu ra e e ti‘a te haamauraa o Ziona « ia ti‘airii no te hoe tau poto » (PH&PF 105:9).

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ua faataa te Fatu i te mataeinaa Jackson, Misouri, ei fenua no Ziona—te hoê vahi i reira te feia mo‘a i te tau o Iosepha Semita e haaputuputu ai e i reira te oire mo‘a no Ziona e patuhia’i i muri mai

« Ua farii au na roto i te hoê orama no te ra‘i mai, te hoê faaueraa i te ava‘e Tiunu [1831], no te tere atu i te mau oti‘a tooa o te râ o te tuhaa fenua no Misouri, e ia faataa i reira te vahi papû o te riro ei vahi pû no te haamataraa i te haaputuputuraa i te mau taata tei farii i te îraa no te evanelia mure ore. No reira ua tere atu vau, e te tahi o to‘u mau taea‘e, e i muri iho i te hoê tere maoro e te rohirohi, ma te faaruru i te mau ereraa e te mau fifi e rave rahi, ua tae atu i te mataeinaa no Jackson, Misouri, e i muri a‘e i te hi‘ohi‘oraa i te fenua, ma te ani itoito i te rima o te Atua, ua faaite mai Oia Ia’na iho ia matou, e ua faaite mai oia ia‘u nei e i te tahi atu mau taata, te vahi papû i reira Oia i faataa ai te haamataraa i te ohipa no te haaputuputuraa e te paturaa i te hoê ‘oire mo‘a’ o te parauhia o Ziona—Ziona, no te mea e vahi ïa no te parau-ti‘a, e te mau taata ato‘a e patu i reira ia haamori ïa ratou i te Atua mau e te ora, e ia ti‘aturi paato‘a i te hoê â haapiiraa, oia hoi te haapiiraa a to tatou Fatu e Faaora o Iesu Mesia. ‘ E faateitei to mau faehau i to ratou reo; e umere paata to ratou reo; e hi‘o hoi ratou, te mata e te mata, i to Iehova faahoiraa mai ia Ziona’ [Isaia 52:8] ».4

I te omuaraa o te mau matahiti 1830, ua tamata te Feia mo‘a i te haamau i te niu no Ziona i te mataeinaa no Jackson, Misouri, mai tei faauehia e te Fatu, aita râ i maraa ia ratou i te rave i te reira no te mea aita ratou i ineine i te pae varua. Ua parau te peropheta Iosepha Semita i teie nei mau parau i te taime e haamauhia’i Ziona: « Eita e nehenehe ia‘u ia haapii na roto i te mau faaiteraa a te Varua ia‘u, e ua vaiiho o Ziona i ta’na titauraa i te hoê korona tiretiera, noa’tu e ua vaiiho te Fatu e ia haamauiuihia o Ziona, penei a‘e no te tahi mau taata tei haere ma te haapa‘o ore i te faaueraa e tei faaru‘e i te fafauraa apî; e faaitehia mai taua mau taata ra na roto i ta ratou mau ohipa ia tae te taime ti‘a. Ua ti‘aturi noa na vau e e farii o Ziona te tahi ati, na roto mai i te mea ta‘u i nehenehe i haapii mai na roto mai i te mau faaueraa tei horo‘ahia mai. E faahaamana‘o râ vau ia outou no te tahi faauraa o te parau nei e, i muri mai i te mau ati e rave rahi ra e tae mai ïa te mau haamaitairaa [a hi‘o PH&PF 58:4]. Na roto i teie mea, e na roto ato‘a i te tahi atu â, e ua tupu noa iho nei te hoê o te reira, ua ite au e, e faaorahia Ziona i te taime i haapa‘ohia e te Fatu; e e hia rahiraa mahana e ite ai Ziona i to’na ra tamâraa, to’na ati e to’na mauiui, ua huna te Fatu i te reira i to’na na mata; e ia ani ana‘e vau no ni‘a i te reira tumu parau, teie ïa te reo o te Fatu: A faaea noa na ma te hau, e a ite mai e o vau nei te Atua! Te taata ato‘a o te mauiui no to‘u ra i‘oa e faatere ïa i piha‘i iho ia‘u, e o te tuu i to’na ora i raro i roto i ta‘u ohipa, e ite faahou mai â ïa i te reira… Ia horo‘a mai te Atua i te reira noa’tu to [tatou] mau ati e te mauiui rahi, aore roa e mea e nehenehe e faataa ê ia tatou i te aroha o te Mesia [a hi‘o Roma 8:35–39].5

E patu tatou i te tumu o Ziona na roto i te riroraa ei nunaa tei mâ te aau e na roto i te faaitoitoraa ma te aau e te mana‘o hoê.

Te paturaa ia Ziona, o te hoê ïa ohipa tei anaanataehia e te nunaa o te Atua i te mau tau ato‘a; o te hoê ïa tumu parau tei tau‘a-parau-hia e te mau peropheta, te mau tahu‘a e te mau arii ma te hoê oaoa taa ê; ua hi‘o ratou i mua ma te ti‘a‘iraa oaoa i te mahana e orahia’i e tatou; e ma te faauruhia e te mau ti‘a’iraa oaoa no te ra‘i mai ua himene e ua papa‘i e ua tohu ratou no to tatou nei tau; ua pohe râ ratou ma te ore i ite i te mau mea e tupu nei i teie nei mahana; e nunaa herehia tatou ta te Atua i ma‘iti no te faatupu i te hanahana i te mau mahana hopea nei; ua vaihohia mai te reira ia tatou no te ite, no te rave e no te tauturu i te faahaere te hanahanaha no te mau mahana hopea i mua ».6

Te mau vahi ato‘a e haaputuputu ai te feia mo‘a o Ziona ïa, o ta te taata parau-ti‘a tata’itahi e patu no te hoê vahi paruruhia no ta’na mau tamarii ».7

« E tupu mai i te mau vahi ato‘a te hoê tĭtĭ [no Ziona] no te haaputuputuraa o te feia mo‘a… I reira ta outou mau tamarii e haamaitaihia ai, e outou i rotopu i te mau hoa i reira ïa outou e nehenehe ai e haamaitaihia. E haaputuputu mai te upe‘a toro e rave rahi te huru.

« …E ti‘a ia tatou ia faariro i te paturaa ia Ziona ei fâ rahi roa‘e na tatou… Ua fatata te taime, e ore roa te taata e farii i te hau maori râ i Ziona e to’na ra mau tĭtĭ ».8

« No ni‘a i te paturaa ia Ziona, e ti‘a ïa ia ravehia na roto i te a‘oraa a Iehova, na roto i te mau heheuraa o te ra‘i ».9

« Mai te mea eita o Ziona e tamâ ia’na iho ma te fariihia i roto i te mau mea ato‘a, i mua i To’na ra aro, e imi ïa Oia i te tahi atu nunaa; no te mea e tere noa Ta’na ohipa e tae noa’tu ua haaputuputuhia o Iseraela, e o ratou o te ore e faaroo i To’na reo, e farii ïa ratou i To’na riri. A vaiiho na ia parau atu vau ia outou na, a imi i te tamâ ia outou iho, e te mau taata ato‘a o Ziona, e ama u‘ana ai te riri o te Fatu. A tatarahapa, a tatarahapa, o te reo ïa o te Atua i to Ziona ra; noa’tu e e mea huru ê paha te reira, e mea mau râ, e tamau noa ïa te ao nei i te paruru ia’na iho e tae noa’tu e faaitehia mai to ratou ato‘a mau ino, e no te ino o to ratou huru eita ïa ratou e faaorahia, e te mea tei faahereherehia i roto i to ratou ra aau e hohorahi‘atu ïa i mua i te mata o te taata nei. Te parau atu nei au ia outou (e te mea ta‘u e parau nei ia outou o ta‘u ïa e parau ato‘a i te taato‘araa,), a faaroo i te reo faaara o te Atua, oi ma‘iri o Ziona i raro, e e tăpŭ nei te Fatu i To’na riri eiha roa te mau taata no Ziona e tomo atu i To’na faaearaa ».10

« A faati‘a-noahia’i te mau ohipa parau-ti‘a ore i roto i te Ekalesia, eita ïa te reira e nehenehe e haamo‘ahia, eita ato‘a o Ziona e nehenehe e faaorahia ».11

« Ia haa tata’itahi te taata i te faaineineraa ia’na no te ô vine, ma te horo‘a i te tahi taime no te tamahanahana i te feia oto; no te haapaari tei oto te aau; no te titau i te aau taivi ra; no te faahoi mai te taata te ori haere noa; no te titau faahou i te mau taata tei hurihia i rapae au ia hoi mai i roto i te basileia, na roto i te faaitoitoraa ia ratou ia faaitoito mai a vai noa’i te mahana, e ia rave i te parau-ti‘a, e, ia hoê to ratou aau e to ratou mana‘o, no te faaineine ia tauturu i te faaora ia Ziona, taua ai‘a maitai tei parauhia ra, i reira te feia itoito e te haapa‘o e haamaitaihia’i…

« Te pure nei [Matou] i to tatou Metua i te Ao ra ia pure noa outou, ia vai haehaa roa outou, e ia rahi roa to outou aroha; ma te haa itoito, i te pae varua e te pae tino, no te faaoraraa ia Ziona, ia nehenehe i te mau taata tei viivii ore te aau, ia hoi ma te mau himene no te oaoa mure ore no te patu i to’na mau vahi ano e no te farerei i te Fatu ia hoi mai Oia i roto i To’na ra hanahana [a hi‘o PH&PF 101:18] ».12

E patuhia o Ziona, te Ierusalema Apî, i ni‘a i te fenua Marite

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:10: « Te ti‘aturi nei matou e, e haaputuputuhia Iseraela e e faahoihia mai na opu tino ahuru; e faati‘ahia Ziona oia hoi te Ierusalema Apî i ni‘a i te fenua Marite ».13

« E patuhia te oire no Ziona tei parauhia e Davida, i roto i te Salamo hanere e piti, i ni‘a i te fenua Marite, ‘O tei hoohia e Iehova tei hoi mai; e haere mai ratou i Ziona ma te umere; e faakoronahia to ratou upoo i te oaoa vaiiho taiata’ [Isaia 35:10]; e i reira ratou e faaorahia’i mai te pohe rahi e na roto atu i te fenua i te haere. E noaa râ ia Iuda te faaoraraa ia Ierusalema; [A hi‘o ia Ioela 2:32; Isaia 26:20–21; Ieremia 31:12; Salamo 1:5; Ezekiela 34:11–13]. Teie te mau iteraa papû e e tuu mai te Ti‘ai Mamoe Maitai i ta’na iho mau mamoe, e e arata‘i atu ia ratou mai roto mai i te mau fenua i reira ratou i te haapurara-hia-raa i te hoê mahana tapo‘ipo‘i e te pouri, i Ziona e i Ierusalema ».14

« E haamata ïa vau ma te faahiti i te tohuraa a Enoha o tei parau no ni‘a i te mau mahana hopea nei: ‘E te parau-ti‘a, o ta‘u ïa e faatae atu i raro no te ra‘i mai; e te parau mau, o ta‘u ato‘a ïa e faatae atu no roto mai i te fenua, ei faaite i te parau no ta‘u ra Fanau Tahi; oia hoi to’na ti‘a-faahou-raa mai te pohe mai[teie ti‘a-faahou-raa mai ta‘u i taa maitai no te tino i‘o ïa]; oia ïa, e te ti‘a-faahou-raa o te mau taata ato‘a; e te parau-ti‘a e te parau mau o ta‘u ïa e haaparare i te fenua ato‘a mai te diluvi te huru, no te haaputuputu mai i ta‘u i ma‘iti mai na poro e maha o te ao nei, i te hoê vahi ta‘u e faaineine, ei oire mo‘a, ia ti‘a i to‘u ra mau taata ia tatua i to ratou tauupu, ma te hi‘o i mua i te taime o to‘u haereraa mai; e i te reira hoi to‘u ra sekene, e e parauhia ïa o Ziona, te Ierusalema Apî’ [Mose 7:62].

« Te taa nei ia‘u na roto i teie nei faahitiraa parau, e … e purumu te parau-ti‘a e te parau mau i te fenua mai te hoê diluvi. E i teie nei, te ani nei au, nahea te parau-ti‘a e te parau mau e purumu ai te fenua mai te hoê ra diluvi? E pahono ïa vau. E ti‘a i te mau taata e te mau melahi ia rave amui no te faatupuraa i teie nei ohipa rahi, e e ti‘a ia Ziona ia faaineinehia, e tae noa’tu i te hoê Ierusalema Apî, no te mau taata tei ma‘itihia o te haaputuputuhia mai, mai na poro e maha no te fenua nei, e ia haamauhia ei oire mo‘a no te mea e parahi mai te sekene o te Fatu i rotopu ia ratou ra…

« …‘E inaha, e haamau vau i teie nei feia i ni‘a i teie nei fenua, ia faati‘ahia te faufaa ta‘u i fafau i to outou metua ra o Iakoba, e e riro ïa ei Ierusalema Apî’ [3 Nephi 20:22]. I teie nei te haapii nei tatou na roto mai i te Buka a Moromona teie iho fenua e te tuhaa fenua i reira te Ierusalema Apî e ti‘a mai ai, e e rave-ê-hia’tu mai te au i te orama a Ioane i ni‘a i te motu no Patamo.

I teie nei e rave rahi o te ineine i te parau e, e teie nei Ierusalema Apî tei parauhia ra, o te Ierusalema ïa tei patuhia e te mau Ati Iuda i te fenua hitiaa o te râ. E ite râ outou, mai roto mai i te Apokalupo 21:2, te vai nei te hoê Ierusalema Apî i te pouraa mai mai ô mai i te Atua i ni‘a i te ra‘i ra, ua faanehenehehia mai te hoê vahine faaipoipo i ta’na ra tane faaipoipo; e i muri a‘e i te reira, ua rave-ê-hia’tu te taata heheu i roto i te Varua i ni‘a i te hoê mou‘a rahi e te teitei, e ua ite i te oire rahi e te mo‘a i te pouraa mai mai te ra‘i mai i te Atua. I teie nei te vai nei na oire e piti i parauhia i ŏ nei. No te mea hoi e eita te mau mea ato‘a e nehenehe e papa‘ihia i roto i te hoê rata, e parau haapoto noa ïa vau, e te vai nei te hoê Ierusalema Apî o te patuhia i ni‘a i teie nei fenua, e e patu-faahou-hia o Ierusalema i te fenua hitiaa o te râ [a hi‘o Etera 13:1–12]. ‘Inaha, ua itea ia Etera te mau mahana no te Mesia, e ua parau ato‘a hoi oia i te utuafare no Iseraela, e te Ierusalema no reira mai Lehi; e ia pau roa te reira, e faati‘a-faahou-hia ïa ei oire mo‘a i te Fatu, no reira aita e ti‘a ia parauhia i te Ierusalema Apî, i vai hoi ïa i te anotau tahito ra’ [Etera 13:4–5] ».15

« Ua parau te mau peropheta no ni‘a ia Ziona i te mau mahana hopea nei: nahea te hanahana o Lebanona e tae mai ai i ni‘a iho ia’na; te raau berusi, e te tedara, e te tasura no e faaunauna amui i te vahi no To’na vahi mo‘a, ia faaineine i te vahi no To’na ra avae hanahana [a hi‘o Isaia 60:13].E onohia mai te veo i te auro; e onohia mai e Ana te auri i te ario; te rauu i te veo; e te ofai i te auri[a hi‘o Isaia 60:17]; e i reira te oro‘a amuraa maa maitatai e horo‘ahia’i na te feia parau-ti‘a (a hi‘o Isaia 25:6]; oia ïa, ia faaite-ana‘e-hia mai te hanahana o te Fatu i to tatou mata no te maitai o To’na ra nunaa, mo‘e ïa te mau numeraraa a te taata e te hanahana faufaa ore o te ao nei, e e tuo ai tatou, ‘Mai Ziona mai, te vahi nehenehe e te maitai, o te Atua ïa i te anaanaraa mai’ [Salamo 50:2] ».16

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • I roto i teie nei pene, a hi‘o e nahea to te peropheta Iosepha Semita faaohiparaa i te parau Ziona no te faahiti i te mau vahi taa ê e te nunaa a te Fatu. Nahea teie nei mau faaohiparaa e tauturu ai ia outou ia taa maitai e eaha te auraa ia patu ia Ziona? (A feruri noa’i outou aore râ a tuatapapa ai outou i teie nei uiraa, a feruri na i te tai‘o i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 97:21).

  • I roto i te paratarafa e haamata i te hopea no te api 210, te parau nei o Iosepha Semita i to’na hinaaro ia ite e afea te oire no Ziona e haamauhia’i i te mataeinaa no Jackson; Misouri. Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto i te pahonoraa a te Fatu i te mau pure a Iosepha Semita?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te piti o te paratarafa i te api 211, e a imi i te tahi mau vahi e haaputuputu ai te feia mo‘a. Nahea tatou e nehenehe ai e patu ia Ziona i teie nei mau vahi?

  • A tai‘o faahou i te taato‘araa o te toru e te maha o te mau paratarafa i te api 212, e a feruri e nahea te mau tĭtĭ i roto i te Ekalesia e horo‘a’i i te parururaa e te hau. Eaha te mau rave‘a i haamaitaihia’i outou a haaputuputu ai outou e te tahi atu mau melo no to outou tĭtĭ?

  • Nahea te a‘oraa a te peropheta no ni‘a i te paturaa ia Ziona e tano ai i to tatou nei mau utuafare?

  • Ua haapii te peropheta Iosepha e ei tuhaa no te tautooraa i te patu ia Ziona, e ti‘a ia tatou ia tamâ ia tatou tata’itahi. Nahea tatou e nehenehe ai e pee atu i teie nei a‘oraa? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 211–13. I to outou mana‘o no te aha e ti‘ai i teie mau taata ia tamâhia hou a faaorahia’i o Ziona?

  • A tai‘o faahou i te mau tohuraa a Iosepha Semita no ni‘a i na oire mo‘a e piti (te mau api 214–15). Eaha ta tatou tuhaa e rave no te faatupu i teie nei tohuraa?

Te mau papa‘iraa mo‘a:Apokalupo 21:1–27; PH&PF 45:65–71; 97:18–25; 103:1–7; Mose 7:16–21, 62–69

Te mau nota

  1. History of the Church, 1:188–89; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 126–27, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. History of the Church, 1:196; no roto mai i te « History of the Church’ (parau papa‘i) buka A-1, 137, mau haaputuraa a te Ekalesia

  3. Newel Knight, Autobiography and Journal, ca. 1846, 32, 34, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  4. History of the Church, 2:254; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau peresibutero o te Ekalesia, Tetepa 1835, Kirtland, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Tetepa 1835, 179–80.

  5. History of the Church, 1:453–54; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Edward Partridge e te tahi atu mau taata, 10 no titema 1833, Kirtland, Ohio.

  6. History of the Church, 4:609–10; no roto mai i « The Temple », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 2 no me 1842, 776; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  7. Faahitihia e Martha Jane Knowlton Coray, o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i Nauvoo, Illinois; Martha Jane Knowlton Coray, Notebook, mau haaputuraa a te Ekalesia; te tai‘o mahana no teie a‘oraa o te 19 no tiurai 1840, i roto i te buka aamu a te tuahine Coray, e mea papû roa ua horo‘ahia teie nei a‘oraa i te tahi atu tai‘o mahana i muri atu.

  8. History of the Church, 3:390–91; tapa‘ohia te mau parau matamua; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te area no te ava‘e Tiurai 1839 i Commerce, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  9. History of the Church, 5:65; no roto mai i te « The Government of God », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no tiurai 1842, 858; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  10. History of the Church, 1:316; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia William W. Phelps, 11 no tenuare 1833, Kirtland, Ohio; ua hape te tai‘o mahana14 no tenuare o teie rata, 1833, i roto i te History of the Church

  11. History of the Church, 2:146; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Lyman Wight e te tahi atu mau taata,16 no Atete 1834, Kirtland, Ohio.

  12. History of the Church, 2:229–30, faaapihia te faatomaraa; faahororaa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « To the Saints Scattered Abroad », Messenger and Advocate, Tiunu 1835, 138.

  13. Te mau Hiro‘a Faaroo 1:10.

  14. History of the Church, 1:315; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia N. C. Saxton, 4 no tenuare 1833, Kirtland, Ohio; ua horo‘ahape-hia te i‘oa o Saxton tane ei « N. E. Seaton » i roto i te History of the Church.

  15. History of the Church, 2:260–62; faatomaraa no teie tau; te tuhaa matamua o te mau parau tapa‘ohia i te paratarafa matamua; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau peresibutero no te Ekalesia, Novema1835, Kirtland, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Novema 1835, 209–10.

  16. History of the Church, 1:198; faatomaraa no teie tau no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 139, mau haaputuraa a te Ekalesia.

Hōho’a
map of Zion

I te matahiti 1833, ua faaineine o Iosepha Semita e o Frederick G.Williams i teie hoho‘a o te fenua no te oire no Ziona, no te patu i te mataeinaa râ o Jackson, Missouri. Ua patuhia i ni‘a 10 ta te mau vahi no te huiraatira e afa ta no te mau fare-rii ia. Aita roa te oire i patuhia, tera râ rave rahi mau opuaraa o teie nei mau hoho‘a, ua faaohipahia ia no te mau nohoraa o te feia mo‘a.

Hōho’a
ward members

« I te mau vahi ato‘a e haaputuputu ai te feia mo‘a o Ziona, a faaineine ai te taata parau ti‘a tata‘itahi i te hoê vahi no te parururaa i ta’na mau tamarii ».