Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 7: Te bapetizoraa e te horo‘araa o te Varua Maitai


Pene 7

Te bapetizoraa e te horo‘araa o te Varua Maitai

« Te bapetizoraa i te pape, mai te mea aita e bapetizoraa i te auahi e te Varua Maitai, aore ïa e faufaa; e mea titauhia te reira e e mea haamau-roa-hia te reira te tahi i te tahi ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te tau o Iosepha Semita, te tahe ra te anavai no Susquehanna na roto i te mau tioiraa aano e na roto atu i te mau uru raau paari e te mau tumu paina, haatihia e te mau aivi e te mau aua faaapu sitona. O te anavai rahi roa‘e i Pennsylvania, e haapûraa tumu no te hoho‘a fenua e haati nei i te oire no Harmony, Pennsylvania. No te mea e piri hoi te anavai i to’na ra nohoraa e te vai nei hoi te mau vahi hau e te mo‘emo‘e, e haere te peropheta i te tahi mau taime i reira no te feruri e no te pure.

I te hiti o teie anavai to te peropheta e to Oliver Cowdery haereraa’tu i te 15 no me 1829 no te pure no ni‘a i te faufaa no te bapetizoraa. Ei pahonoraa i ta raua pure, ua fâ mai o Ioane Bapetizo ia raua, ma te horo‘a’tu i te Autahu‘araa a Aarona ia raua e ma te faaue atu ia raua ia bapetizo te tahi i te tahi. Ua nehenehe atura i teie nei ia ravehia te haamaitairaa ta raua e tutava ra na roto i te raveraa ti‘a e te mana e te mana faatere o te Atua. Ua haere atu raua i roto i te anavai, e ua bapetizo te tahi i te tahi, e ua bapetizo Iosepha ia Oliver na mua, e mai ta Ioane i faaue. Ua tuu o Iosepha i muri iho i to’na na rima i ni‘a i te upoo o Oliver e ua faatoro‘a ia’na i te autahu‘araa a Aarona, e ua na reira ato‘a o Oliver ia Iosepha. Te haamana‘o ra te peropheta:

« Ua tae mai i ni‘a ia maua te mau haamaitairaa rahi roa e te hanahana no ŏ mai i to tatou Metua i te Ao ra. I muri iho i to‘u bapetizoraa ia Oliver Cowdery, ua ma‘iri maira te Varua Maitai i ni‘a iho ia’na, e ua ti‘a oia i ni‘a e ua tohu i te mau mea e rave rahi e fatata ra i te tupu. E i muri ato‘a iho i to‘u bapetizo-raa-hia e ana ra, ua farii ato‘a vau i te varua tohu, e ua ti‘a ihora vau i ni‘a e ua tohu no ni‘a i te tupuraa o te Ekalesia, e no ni‘a ato‘a i te mau mea e rave rahi atu â no te Ekalesia e teie u‘i o te mau tamarii a te taata nei. Ua î maua i te Varua Maitai, e ua oaoa i te Atua o to maua ora » (Iospeha Semita—Aamu 1:73).

Aita i maoro roa ua horo‘ahia te mau haamaitairaa no te bapetizoraa i te tahi atu feia tei ti‘aturi. Te tahi taime i muri iho i te ava‘e me, ua haere mai te teina o te peropheta o Samuel e farerei ia Iosepha e Oliver i Harmony. Ua parau te peropheta e « ua haa maua i te faaitoitoraa ia’na no ni‘a i te Evanelia a Iesu Mesia, tei fatata i teie nei i te heheuhia i roto i to’na îraa ». I to Samuel fariiraa i te hoê iteraa papû no ni‘a i te ohipa, e a bapetizo ai o Oliver Cowdery ia’na, i muri iho i to Samuel « hoiraa i te fare o to’na ra metua tane, ma te faahanahana e te ma te arue rahi i te Atua, ua î oia i te Varua Mo‘a ».1 I te ava‘e tiunu, ua bapetizo te peropheta i to’na tuaana Hyrum, tei riro na ei taata ti‘aturi tamau i te parau poro‘i a te peropheta. Ua papa‘i o Iosepha e « mai teie atu taime e rave rahi tei ti‘aturi e ua bapetizohia te tahi, a tamau noa’i matou i te haapii e te faaitoito ».2

Ua mauruuru taa ê te peropheta i te ite mata’tu i to’na metua tane, o Iosepha Semita metua, i te bapetizo-raa-hia. E here hohonu to te peropheta no to’na metua tane, tei riro ei taata matamua tei ti‘aturi i ta’na parau poro‘i, i muri a‘e i to’na farereimatamua-raa-hia e Moroni. Ua bapetizohia o Joseph Smith metua i te 6 no eperera 1830, te mahana i faati‘ahia’i te Ekalesia. Te haamana‘o nei o Lucy Mack Semita, te metua vahine o te peropheta: « Ua ti‘a o Iosepha i te hiti o te anavai a haere mai ai to’na metua tane mai roto mai i te pape, e a rave ai oia ma te rima, ua tuo atura oia, ‘…Ua ora vau no te ite mata’tu i to‘u metua tane ia bapetizohia i roto i te ekalesia mau a Iesu Mesia.’ e ua tapo‘i oia i to’na hoho‘a mata i roto i te ouma o to’na metua tane e uata‘i puai oia no te oaoa mai ia Iosepha i mutaa ihora a ite mata’tu ai oia i to’na ra metua tane i te haereraa mai i te fenua no Aiphiti ».3

I te mahana i faati‘ahia’i te Ekalesia, e rave rahi o te Feia Mo‘a tei bapetizo-a‘ena-hia tei farii i te horo‘araa a te Varua Maitai na roto i te mana o te autahu‘araa a Melehizedeka. Ua haapii puai te peropheta Iosepha Semita i te tumu mau no te bapetizoraa e te tuuraa rima no te horo‘araa i te Varua Maitai. Ua parau oia e « Te bapetizoraa i te pape, mai te mea aita e bapetizoraa i te auahi e te Varua Maitai, aore ïa e faufaa. E mea titauhia te reira e e mea haamau-roa-hia te reira te tahi i te tahi ». E ti‘a i te hoê taata ia fanau i te pape e te varua no te tomo atu i roto i te basileia o te Atua ».4

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

E titauhia te oro‘a no te bapetizoraa no te faateiteiraa

« Ua haamau te Atua e rave rahi mau tapa‘o i ni‘a i te fenua nei mai ni‘a ato‘a i te ra‘i; ei hi‘oraa, te tumu raau o te uru raau, te hotu o te tumu raau, te matie o te fenua—te faaite papû nei ratou e ua tanuhia te huero i reira; no te mea e faaotiraa ture teie a te Fatu e e ti‘a i te mau tumu raau ato‘a, te mau tumu ato‘a, e te mau matie ato‘a e huero to ratou ia faahotu mai i to ratou iho huru eita râ e ti‘a mai na roto i te tahi ê atu ture aore râ parau tumu.

« No ni‘a i taua iho ture ra te parau hua nei au e te bapetizoraa o te hoê ïa tapa‘o haapa‘ohia e te Atua, na te taata ti‘aturi i te Mesia e faaoti na roto i to’na iho hinaaro no te tomo atu i roto i te basileia o te Atua, no te mea ua parau te Faaora ‘ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra’ [a hi‘o Ioane 3:5]. E tapa‘o e e faaueraa te reira ta te Atua i haamau no te taata no te tomo atu i roto i To’na basileia. O ratou o te tomo atu na roto i te tahi ê atu e‘a e imi ia ratou ma te manuia ore; no te mea eita te Atua e farii ia ratou, eita ato‘a te mau melahi e farii mai i ta ratou mau ohipa, no te mea aita ratou i haapa‘o i te mau oro‘a, aita’toa ratou i haapa‘o i te mau tapa‘o ta te Atua i haapa‘o no te faaoraraa o te taata, no te faaineine ia’na, no te horo‘atu ia’na te hoê ti‘araa, te hoê hanahana tiretiera; e ua faaoti te Atua e te mau taata ato‘a o te ore e haapa‘o i To’na ra reo eita ïa e horo i te faahaparaa a hade. Eaha te faahaparaa a hade? Te haereraa’tu ïa i te mau pupu taata tei ore i haapa‘o i Ta’na mau faaue.

« Te bapetizoraa o te hoê ïa tapa‘o i te Atua, i te mau melahi, e i to te ra‘i e e rave tatou i te hinaaro o te Atua, e aita’tu e rave‘a ê i raro i te ra‘i e faataa ai te Atua i te taata ia haere atu Ia’na ia faaorahia e ia tomo atu i roto i te basileia o te Atua, maori râ na roto i te faaroo ia Iesu Mesia, te tatarahapa, e te bapetizoraa no te haamatararaa i te hara, e e mea faufaa ore te tahi ê atu e‘a; i reira e farii ai outou i te fafauraa no te horo‘araa a te Varua Maitai ».5

« Na roto i te hi‘oraa i te mau api mo‘a o te Bibilia, te imiraa i te mau peropheta e te mau parau a te mau aposetolo, eita tatou e ite i te hoê parau tumu tei tu‘ati-roa-hia i te ora, mai te parau no te bapetizoraa… Ia taa maitai ia tatou e te ta‘o bapetizo no roto mai ïa i te ta‘o Heleni baptiso oia hoi ia faahopu.

« …E ere paha i te mea hape ia faaite i te mau arata‘iraa e te mau faaueraa a Iesu iho no ni‘a i te parau tumu—Ua parau Oia i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, i na ahuru ma hoê aposetolo i taua taime ra: ‘E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua ato‘a ei pĭpĭ, a bapetizo atu ai ia ratou i te i‘oa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai: ma te haapii atu ia ratou i te haapa‘o i te mau mea ato‘a ta‘u i parau atu ia outou na’: No reira ua papa‘ihia te reira e Mataio [Mataio 28:19–20]. I roto i te Mareko tei ia tatou teie nei mau parau faufaa rahi: ‘E haere outou e ati noa a‘e te mau fenua ato‘a, e faaite haere i te evanelia i te taata ato‘a. O te faaroo e ua bapetizohia, e ora ïa; area o te ore e faaroo ra, e faahapahia ïa’ [Mareko 16:15–16]…

« …Ua haere mai o Nikodemo, e tavana no te ati Iuda, i te rui ia Iesu ra, e ua parau maira ia’na, E Rabi, ua ite matou e, e orometua oe mai ŏ mai i te Atua ra; e ore hoi teie nei mau tapa‘o ta oe e rave nei e ti‘a i te taata, auaa te Atua ato‘a ra. Ua parau atura Iesu, na ô atura ia’na, Amene, Amene, e parau atu vau ia oe, Ia ore te taata ia fanau faahou ra, e ore oia e ite i te basileia o te Atua ra. Ua parau maira Nikodemo ia’na, Eaha te taata paari e fanau ai? e ô faahou anei oia i roto i te opu o tana metua vahine a fanau mai ai? Ua parau atura Iesu, Amene, Amene, e parau atu vau ia oe, ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra’ [Ioane 3:1–5].

« Na teie pahonoraa puai e te anaanatae a Iesu, no ni‘a i te bapetizoraa pape, i tatara i te uiraa: Mai te mea hoê â te Atua i nanahi ra, i teie nei mahana e a muri noa’tu; e ere ïa i te mea maere no to’na anaanatae i roto i te parau faahiahia: ‘O te faaroo e ua bapetizohia, e ora ïa; area o te ore e faaroo ra, e faahapahia ïa![Mareko 16:16]. Aita’tu e i‘oa ê atu tei horo‘ahia i raro a‘e i te ra‘i nei, aita ato‘a e oro‘a ê atu tei fariihia, e nehenehe i te taata ia faaorahia: Aita e maereraa ia parau te aposetolo e, ‘i tanu-ato‘ahia outou e oia ato‘a i te bapetizoraa ra, e i faati‘a-ato‘a-hia hoi i reira! Kolosa 2:12. Aita e maereraa a ti‘a mai ai o Paulo i ni‘a e ua bapetizohia ihora oia e tamâ ihora i ta’na ra mau hara [a hi‘o Te Ohipa 9:17–18] ».6

I roto i te mau tau tuuraa evanelia ato‘a, ua bapetizohia te feia mo‘a i te i‘oa o Iesu Mesia.

« Te mau feia tahito tei riro na ei mau metua no te ekalesia i te mau tau huru rau, a ruperupe ai te ekalesia i ni‘a i te fenua nei.. ua arata‘ihia ratou i roto i te basileia o te Atua, e ua itehia te reira i roto i te papa‘iraa mo‘a—Aita te Atua e taui. Ua parau te aposetolo e te evanelia o te mana ïa o te Atua ia ora te feia ato‘a i faaroo ra; e ua faaite ato‘a mai ia tatou e ua afa‘ihia mai te ora e te tahuti ore i te maramarama na roto i te evanelia [a hi‘o Roma 1:16; 2 Timoteo 1:10]…

« I teie nei na roto i te fariiraa e te parau nei te mau papa‘iraa mo‘a i te mea ta ratou e hinaaro mau i te parau, e te parau nei ratou i te parau ta ratou e mana‘o nei i te parau, ua navai ta tatou mau tumu no te haere i mua e no te faaite na roto i te Bibilia e ua vai noa te evanelia mai te reira te huru; te mau oro‘a no te faatupu i ta’na mau titauraa, hoê â; te mau faatere no te faatere, hoê â; e te mau tapa‘o e te mau hotu no roto mai i te mau fafauraa, hoê â; no reira, mai ia Noa te hoê taata a‘o i te parau-ti‘a, ua bapetizohia oia e ua faatoro‘ahia oia i te autahu‘araa na roto i te tuuraa rima, e te tahi atu â. A ore roa e taata e rave noa i teie hoi tura no’na iho, maori râ o tei parauhia e te Atua mai ia Aarona ra [a hi‘o Hebera 5:4]…

« …E ite-mata-hia e e itehia e mai te mea te vai ra te hara i rotopu i te taata nei, e mea titauhia ïa te tatarahapa i te hoê taime aore râ tau o te ao nei mai te tahi atu mea—e aita e nehenehe i te hoê taata ia haamau i te hoê niu ê atu i te niu i vai a‘ena, oia hoi o Iesu Mesia. No reira, mai te mea i riro na o Abela ei taata parau-ti‘a, ua ti‘a ïa ia’na ia na reira ma te haapa‘oraa i te mau faaueraa; mai te mea e taata parau-ti‘a o Enoha i nehenehe ai ia’na ia haere atu i mua i te aro o te Atua, ua ti‘a ïa ia’na ia na reira na roto i te haapa‘oraa i ta’na ra mau faaue, e na reira ato‘a i te mau taata parau-ti‘a ato‘a, o Noa anei, te taata a‘o i te parauti‘a; Aberahama, te metua o te feia haapa‘o; Iakoba, te taata tei aro i te Atua; Mose, te taata tei papa‘i no ni‘a i te Mesia, e tei afa‘i mai i te ture na roto i te faaueraa, mai te au i te hoê taata haapii no te afai i te mau taata i te Mesia ra; aore râ o Iesu Mesia iho o tei ore e titauhia ia tatarahapa, aore ta’na e hara i rave; mai te au i ta’na parau hanahana ia Ioane:—i teie nei ia bapetizohia vau: no te mea aore roa e taata e nehenehe e tomo i roto i te basileia ma te haapa‘o ore i teie nei oro‘a: e na reira hoi tatou i te faati‘a i te mau parau-ti‘a ato‘a e au ai [a hi‘o te Iritiraa a Iosepha Semita, Mataio 3:43]. Oia mau, ua ti‘a ia Ioane e Iesu Mesia, te Faaora, ia faati‘a i te mau parau-ti‘a ato‘a ia bapetizohia—oia mau roa, e mea ti‘a ia titauhia i te mau taata ato‘a o te imi nei i te basileia o te ao ia haere e ia na reira ato‘a; no te mea o oia te uputa, e mai te mea e paiuma te hoê taata na te tahi e‘a ê ra, e eiâ ïa e te haru! [A hi‘o Ioane 1–2].

« I te mau tau tahito o te ao nei, hou te Faaora i haere mai ai i roto i te tino nei, ua bapetizohia ‘te Feia Mo‘a’ i te i‘oa o Iesu Mesia o te haere mai, no te mea aita roa‘e e i‘oa ê atu e nehenehe ai te taata ia faaorahia; e i muri a‘e i to’na haereraa mai i roto i te tino nei e to’na faasatauro-raa-hia, i reira ua bapetizohia te feia mo‘a i te i‘oa o Iesu Mesia, tei faasataurohia, tei ti‘a mai te pohe mai e tei haere atu i te ra‘i, ia nehenehe ia ratou ia tanuhia i roto i te bapetizoraa mai ia’na ra, e ia faati‘a-faahou-hia i roto i te hanahana mai ia’na ra, e ia vai noa mai e hoê hoi Fatu, hoê faaroo, hoê bapetizoraa, e hoê Atua o te metua no tatou paato‘a [a hi‘o Ephesia 4:5–6], e i reira ato‘a hoê noa iho e‘a e tae atu i te mau parahiraa no te oaoa i te ra‘i ».7

Aita te mau tamarii o te pohe na mua i te faito matahiti e riro ai ratou ei feia mana‘o papû i titauhia ia bapetizo; ua faaorahia ratou e te taraehara a Iesu Mesia

« Te bapetizoraa no te haamatararaa ïa i te hara. Aita ta te mau tamarii e hara. Ua haamaitai Iesu ia ratou e ua parau atu, ‘a rave i te mea ta outou i ite ia‘u i te raveraa.’ Ua ora e tamarii rii i te Mesia, e te mau tamarii paari a‘e ua ora ïa ratou na roto i te faaroo e te tatarahapa ».8

« Te haapiiraa e ia bapetizohia te mau tamarii rii, aore râ te pîpîraa ia ratou i te pape, e mai te mea aita i na reirahia e mauiui ia ratou i hade, e ere ïa i te haapiiraa parau mau, aita i turuhia i roto i te Papa‘iraa Mo‘a, e eita e au i te huru o te Atua. Ua faaorahia te mau tamarii rii ato‘a e te toto o Iesu Mesia, i te taime e faaru‘e mai ai te mau tamarii rii i teie ao, e ravehia’tu ratou i ni‘a iho i te ouma o Aberahama ».9

Ua faaite te peropheta Iosepha Semita i teie ohipa i muri nei ei tuhaa no te hoê orama ta’na i farii i te 21 no tenuare 1836, tei papa‘ihia i muri mai i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 137:1, 10: « Ua vevetehia te ra‘i i ni‘a ia maua, e ite ihora vau i te basileia tiretiera o te Atua, e to’na ra hanahana… Ua ite mata ato‘a vau e te mau tamarii rii o te pohe hou ratou e nae‘a ai i te faito matahiti e riro ai ratou ei feia mana‘o papû ua faaorahia ïa i roto i te basileia tiretiera no te ao ».10

I muri a‘e i te bapetizoraa i te pape, e farii tatou i te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima

« Te titau nei te evanelia i te bapetizoraa na roto i te utuhiraa no te haamatararaa i te hara, o te auraa ia o te parau i roto i to’na reo tumu—oia hoi, ia tanu aore râ ia faahopu… Te ti‘aturi nei au i te horo‘araa a te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima, [mai tei faaitehia mai] na roto i to Petero pororaa’tu i te mahana no te penetekote, Te Ohipa 2:38. E nehenehe noa ïa ta outou e bapetizo ite hoê taata mai te hoê pute one, mai te mea aita te reira i ravehia no te haamatararaa i te hara e te fariiraa i te Varua Maitai. Te bapetizoraa i te pape e afaraa ïa no te bapetizoraa, e aore to’na e maitai mai te mea aita te tahi afa—oia hoi, te bapetizoraa a te Varua Maitai. Ua parau te Faaora e, ‘Ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra’ [Ioane 3:5] »11

Te haamana‘o ra o Daniel Tyler i te hoê a‘oraa a te peropheta i horo‘a i Springfield, Pennsylvanie, i te matahiti 1833; « I teie faaearaa poto to’na, ua poro atu oia mai te nohoraa o to‘u metua, te hoê fare iti raau. Ua tai‘o oia i te pene 3 a Ioane… Ma te tatara i te irava 5, teie ta’na i parau, « Ia fanau i te pape e te Varua o te utuhiraa ïa i raro i te pape no te matararaa o te mau hara e ia farii i te horo‘araa a te Varua Maitai i muri mai. E horo‘ahia te reira na roto i te tuuraa o te rima o te taata e mau ra i te mana tei horo‘ahia ia’na e te Atua ».12

« Na te Varua o te Atua e faatupu i te fanau-faahou-raa na roto i te mau oro‘a ».13

« Te bapetizoraa o te hoê ïa oro‘a mo‘a faaineineraa i te fariiraa i te Varua Maitai; o te e‘a e te taviri ïa e horo‘ahia’i te Varua Maitai. Eita te horo‘araa a te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima e nehenehe e fariihia na roto i te tahi ê atu rave‘a maori râ na roto i te parau tumu no te parau-ti‘a ».14

« E mai te mea e tamata tatou i te farii i te horo‘araa a te Varua Maitai na roto i te tahi rave‘a ê atu maori râ te mau tapa‘o aore râ te rave‘a ta te Atua i faataa—e farii anei tatou i te reira? Eita roa ïa; eita te tahi ê atu mau rave‘a e manuia. Ua parau te Fatu na o e na o, e e haamaitai au ia outou.

« Te vai nei te tahi mau parau e te tahi mau tapa‘o tumu no te Autahu‘araa e ti‘a roa ia haapa‘ohia e noaa mai ai te haamaitairaa. Te tapa‘o [tei haapiihia] e Petero o te tatarahapa ïa e te bapetizoraa no te haamatararaa i te hara, ma te fafauraa o te horo‘araa a te Varua Maitai; eita te horo‘araa a te Varua Maitai e noaa na roto i te tahi rave‘a ê atu. [Te Ohipa 2:38].

« Te vai nei te hoê taa‘eraa i rotopu i te Varua Maitai e te horo‘araa a te Varua Maitai. Ua farii Korenelio i te Varua Maitai hou oia i bapetizohia’i, oia hoi te mana faaite a te Atua ia’na no te parau mau o te Evanelia, eita ra e nehenehe ia’na ia farii i te horo‘araa a te Varua Maitai e tae noa’tu i te taime ua bapetizohia oia. Ahani aita oia i rave i teie nei tapa‘o aore râ oro‘a i ni‘a iho ia’na, ua faaru‘ehia ïa oia e te Varua Maitai tei parau hoi ia’na i te parau mau no ni‘a i te Atua. [A hi‘o Te Ohipa 10:1–48]. E tae noa’tu i te taime i haapa‘o ai oia i teie nei mau oro‘a e i farii ai oia i te horo‘araa a te Varua Maitai, na roto i te tuuraa rima, mai te au i te haapa‘oraa a te Atua, eita roa ïa e noaa ia’na i te faaora i te feia ma‘i aore râ i te faaue atu i te hoê varua ino ia haere i rapae au i te hoê taata, e ia haapa‘o i ta’na faaueraa; no te mea e parau paha ïa te mau varua ia’na, mai ta ratou i parau atu i te mau tamaroa a Sekeva: ‘Ua ite matou ia Paulo e ua ite hoi ia Iesu, o vai râ oe?’ [Te Ohipa 19:13–15] » 15

I te ava‘e titema 1839, a faaea’i ratou i Washington, D.C. no te imi i te faatitiaifaroraa no te mau ohipa hape tei ravehia i ni‘a i te feia mo‘a no Missouri, ua papa‘i o Iosepha Semita e Elias Higbee i teie rata ia Hyrum Smith: « I roto i to matou farereiraa e te peresideni [no te mau Hau Amui no Marite] ua ui mai oia ia matou eaha te vahi taa ê i roto i ta matou nei haapa‘oraa e i te tahi atu mau haapa‘oraa no taua tau ra. Ua parau te taea‘e Iosepha e ua taa ê matou i roto i te huru no te bapetizoraa, e te horo‘araa a te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima. Ua ti‘aturi matou e te tahi atu mau mana‘o ê atu tei roto ïa i te horo‘araa a te Varua Maitai ».16

E horo‘a mai te horo‘a o te Varua Maitai i te hau, te oaoa, te arata‘iraa a te ra‘i e te tahi ê atu mau horo‘araa i roto i to tatou nei oraraa

« Te ti‘aturi nei matou i te horo‘araa a te Varua Maitai o te oaoahia ra i teie nei, mai i te tau o te mau Aposetolo ra; te ti‘aturi nei matou e e mea titauhia [te horo‘araa a te Varua Maitai] no te rave e no te faanahonaho i te Autahu‘araa, e ore roa te hoê taata e piihia no te rave i te hoê toro‘a i roto i te taviniraa ma te ore e farii i teie horo‘araa; te ti‘aturi ato‘a nei matou i te tohu, i te mau reo ĕê, te mau orama, e i te mau heheuraa, i te mau horo‘araa e i te faaoraraa; e eita teie nei mau mea e oaoahia mai te mea aita e horo‘araa a te Varua Maitai. Te ti‘aturi nei matou e ua parau te mau taata mo‘a ra no mutaa ihora a faauruhia’i ratou e te Varua Maitai, e te parau nei te mau taata mo‘a no teie tau na roto i te reira ato‘a faanahoraa; te ti‘aturi nei matou i to te Varua Maitai riroraa ei tamahanahanaraa e ei ite, e na’na e faaite faahou mai i te mau mea tei tupu na, na’na e arata‘i ia tatou i te parau mau, e faaite ia tatou te mau mea o te tupu mai; te ti‘aturi nei matou e ‘aore e taata e nehenehe e ite e o Iesu ïa te Mesia, maori râ na roto i te Varua Maitai’ [A hi‘o 1 Korinetia 12:3]. Te ti‘aturi nei matou i [teie nei horo‘araa a te Varua Maitai] i roto i to’na îraa, e to’na mana, e to’na rahi e to’na ra hanahana ».17

I te ava‘e fepuare 1847, fatata e toru matahiti i muri a‘e i to te peropheta Iosepha Semita taparahi-pohe-raa-hia, ua fâ atu oia i te peresideni Brigham Young e ua horo‘a’tu ia’na teie nei parau poro‘i: « A parau atu i te nunaa ia vai haehaa e ia haapa‘o e ia haapapû i te tape‘a i te Varua o te Fatu e e arata‘i oia ia ratou ma te ti‘a. A ara e eiaha e fariu ê atu i te reo ha‘iha‘i; e haapii oia [ia outou te mea] e rave e te vahi e haere; e faatupu mai oia i te mau hotu no te basileia. A parau atu i te mau taea‘e e ia vai matara noa to ratou aau i te parau mau e ia haere ana‘e mai te Vaura Maitai ia ratou ra, ua ineine ïa to ratou mau aau i te fariiraa i te reira. E nehenehe ta ratou e ite i te Varua o te Fatu i te tahi ê atu mau varua. E omuhumuhu mai oia i te hau e te oaoa i to ratou mau varua, e e rave ê atu oia i te ino, te au ore, te nounou, te mârôraa, e te mau ino ato‘a mai roto atu i to ratou mau aau; e to ratou hinaaro ato‘a o te rave ïa i te maitai, te faatupuraa ïa i te parau-ti‘a e te paturaa ïa i te basileia o te Atua. A parau i te mau taea‘e mai te mea e pee ratou i te Varua o te Fatu e maitai ïa ratou ».18

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te mau api 101–104, i reira to te peropheta Iosepha Semita faaiteraa i to’na mau mana‘o a bapetizohia’i oia e o Oliver Cowdery e a bapetizohia’i to’na ra metua tane. Eaha ta outou mau haamana‘oraa no to outou bapetizoraa aore râ te mau bapetizoraa o te mau melo o to outou utuafare aore râ o to outou mau hoa? A feruri i te papa‘i i teie nei mau haamana‘oraa i roto i ta outou buka aamu aore râ aamu no to outou oraraa.

  • Ua ravehia te mau faahitiraa parau i te mau api 104–108 mai roto atu i te mau parau poro‘i ta Iosepha Semita i horo‘a i te mau taata tei bapetizo-a‘ena-hia. I to outou feruriraa no teaha e ti‘a ai i te mau melo bapetizohia no te Ekalesia ia faahaamana‘ohia no ni‘a i teie nei mau parau mau? Eaha te mau iteraa apî tei noaa ia outou a tai‘o ai outou i teie nei mau haapiiraa?

  • Eaha ra ïa ta outou e parau atu i te hoê hoa o te ti‘aturi e ere te bapetizoraa i te mea titauhia? Eaha ra ïa ta outou e parau atu i te hoê hoa o te ti‘aturi nei e e ti‘a i te mau tamarii rii ia bapetizohia? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 108–109.

  • A tai‘o i te taato‘araa o te piti o te paratarafa i te api 109. No teaha e mea « faufaa ore » te bapetizoraa mai te mea aita e horo‘araa a te Varua Maitai? Ua parau Iosepha Semita e « te vai nei te hoê taa-ê-raa i rotopu i te Varua Maitai e te horo‘araa a te Varua Maitai » (api 111). Na roto i to outou iteraa, eaha te tahi o te mau haamaitairaa e nehenehe e tae mai i roto i to tatou mau oraraa ia farii ana‘e tatou i te horo‘araa a te Varua Maitai?

  • A tai‘o faahou i te piti o te paratarafa i te api 111. No teaha te huru bapetizoraa i riro ai ei taa-ê-raa faufaa rahi i rotopu i te Ekalesia tei faahoihia mai e te tahi ê atu mau ekalesia? No teaha te horo‘araa a te Varua Maitai i riro ai ei taa-ê-raa faufaa rahi mau? Nahea to « te tahi ê atu mau hi‘oraa… i vai ai i roto i te horo‘araa a te Varua Maitai? »

  • A tuatapapa i te paratarafa hopea i roto i te pene (api 112). A feruri e nahea ta outou e nehenehe ai e ora ia vai tiamâ noa no te farii e te iteraa i te mau paraurii rii a te Varua Maitai.

Te mau papa‘iraa mo‘a: Ioane 15:26; Roma 6:3–6; 2 Nephi 31:13; 3 Nephi 11:18–41; Moroni 8:1–23

Te mau nota

  1. History of the Church, 1:44; from « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, p. 19, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah

  2. History of the Church, 1:51; from « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 23, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  3. Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1844–45 manuscript, book 9, 12, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  4. History of the Church, 6:316; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 7 no eperera 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton.

  5. History of the Church, 4:554–55; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 20 no mati 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  6. « Baptism », te hoê faahitiraa parau a te taata faatere nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no tetepa 1842, 903–5; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; tumahia te mau reta pio; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  7. « Baptism », te hoê faahitiraa parau a te taata faatere nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no tetepa 1842, 904–5; faaapihia te faatomaraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; tumahia te mau reta pio; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  8. History of the Church, 5:499; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia e Willard Richards; a hi‘o ato‘a te appendix, api 562, ohipa 3.

  9. History of the Church, 4:554; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 20 no mati 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia e Wilford Woodruff; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  10. Parau Haapiiraa e te Parau Fafau 137:1, 10; e orama tei horo‘ahia ia Iosepha Semita i te 21 no tenuare 1836, i roto i te hiero no Ketelani, Ohio.

  11. History of the Church, 5:499; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  12. Daniel Tyler, « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 1 no fepuare 1892, 93–94; faaapihia te papa‘iraa e te faatomaraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  13. History of the Church, 3:392; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te area tiurai 1839 i Commerce, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  14. History of the Church, 3:379; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no tiunu 1839, i Commerce, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  15. History of the Church, 4:555; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 20 no mati 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  16. History of the Church, 4:42; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita e Elias Higbee ia Hyrum Smith e te tahi atu feia faatere no te Ekalesia, 5 no titema 1839, Washington, D.C.; te peresideni no te Hau Marite i taua taime ra o Martin Van Buren ïa.

  17. History of the Church, 5:27; te mau parau matamua e te toru tei tapa‘ohia i te papa‘iraa matamua; no roto mai i te « horo‘araa a te Varua Maitai », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere i roto i te Times and Seasons, 15 no tiunu 1842, 823; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  18. Faahitihia e Brigham Young, i roto i te Brigham Young, Office Files, Brigham Young, Vision, 17 no fepuare 1847, mau haaputuraa a te Ekalesia

Hōho’a
Joseph Smith Sr.

I te 6 no eperera 1830, ua bapetozohia te metua tane o te peropheta, o Joseph Smith metua. I te haeraa mai to’na metua tane i rapae i te pape, ua tapo‘i te Peropheta « i to’na hoho‘a mata i roto i te ouma o to’na metua tane ma te oto rahi no te oaoa »

Hōho’a
Alma baptizing others

Ua bapetizo Alama i roto i te pape o Moromona. Ua haapii Iosepha Semita e « Hou to te Faaora haereraa mai i te tino nei, ua bapetizohia ‘te feia mo‘a’ i te i‘oa o Iesu Mesia o te tae mai, no te mea aita’tu e i‘oa e nehenehe ai te mau taata ato‘a ia faaorahia ».

Hōho’a
young woman being confirmed

Te Varua Maitai, e « horo‘ahia [ïa] na roto i te tuuraa rima e te hoê tei mau i te mana tei horo‘ahia ia’na e te Atua ».