Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 1: Te orama matamua: To te Metua e te Tamaiti fâraa ia Iosepha Semita


Pene 1

Te orama matamua: To te Metua e te Tamaiti fâraa ia Iosepha Semita

« Ua ite atura vau e piti taata, to raua teatea e te hanahana a ti‘a noa’i raua i ni‘a a‘e ia‘u i roto i te reva ra, e ore roa ïa e ti‘a ia faaauhia i te hoê noa’tu mea. Ua parau maira te hoê o raua ia‘u, ma te faatoro atu i to’na rima i ni‘a i te tahi, e ma te faahiti i to‘u i‘oa, i te na ôraa mai e: « O Ta‘u Tamaiti Here Teie. A faaroo Ia’na! »

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I muri a‘e i te poheraa e te ti‘a-faahou-raa o Iesu Mesia, ua tupu noa te taivaraa i te rahi. Ua pato‘ihia e ua taparahi-pohe-hia te mau aposetolo a te Faaora, ua haaviiviihia Ta’na mau haapiiraa, e ua rave-ê-hia’tu te autahu‘araa o te Atua mai ni‘atu i te fenua nei. Ua tohu te peropheta tahito o Amosa i te hoê tau taivaraa e te pouri varua: « Inaha, te na ô maira te Fatu ra o Iehova, te fatata maira te tau e hopoi atu ai au i te o‘e i ni‘a i te fenua, e ere râ i te o‘e maa ore, e te hiaai i te pape, i te faaroo râ i te parau a Iehova: e horo hoi te taata i te tahi miti e te tahi miti; e mai te apataoerau e tae roa’tu i te hitia o te râ i te hororaa e te hoiraa mai, i te imiraa i te parau a Iehova,e ore roa râ e itea » (Amoa 8:11–12).

Te hoê o taua mau taata e imi ra i te parau a te Atua tei mo‘e i ni‘a i te fenua nei o Iosepha Semita ïa, te hoê taure‘are‘a e ora ra i roto i te hoê tuhaa oire i te mataeinaa no Palmyra, New York, i te matahiti 1820. E taure‘are‘a puai e te itoito o Iosepha, ma te iri uouo, te rouru ravarava, e te mata ninamu, te pae o na hoê ahuru ma hoê mau tamarii i roto i te utuafare no Iosepha Semita metua, e Lucy Mack Semita. Ua rave oia i te ohipa e rave rahi maororaa hora no te tauturu i to’na metua tane e to’na mau taea‘e ia tapu i te mau tumu raau e ia tanu i te mau maa i ni‘a i te vahi faaapu e 40,5 ta tei tanuhia i te tumu raau. Mai te au i te faaiteraa a to’na metua vahine, « e tamarii hau, e te maitai oia »1 tei « au i te feruri e te tuatapapa hohonu » hau atu i to’na mau taea‘e.2 Ua rave o Iosepha tamati i te ohipa no te tauturu i te faaamu i to’na utuafare, e ua nehenehe ia farii noa i te tahi haapiiraa tumu ia ite no te tai‘o, te papa‘i e te numera.

I to’na tau, ua tupu rahi te tahi varua faaroo puai na roto i te mau tuhaa fenua no New York i te tooa o te râ i reira te utuafare Semita i te faaearaa. Ua haere atu te utuafare Semita, mai te tahi atu mau utuafare e rave rahi i te mau rururaa faaoraraa no te mau haapa‘oraa Keritetiano i taua vahi ra. Ua amui atu te tahi o te mau melo no to’na utuafare i te hoê o te mau haapa‘oraa, aita râ o Iosepha i na reira. Ua papa‘i oia i muri mai no ni‘a i taua tau ra:

« Ua haape‘ape‘a roa to‘u nei ferurira no ni‘a i te mau fifi faufaa rahi no te maitai o to‘u nei varua mure ore, na te reira i tura‘i ia‘u ia imi i te mau papa‘iraa mo‘a, ma te ti‘aturi mai tei haapiihia ia‘u e tei roto ia ratou te parau a te Atua. No reira na roto i to‘u tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e to‘u matau-maite-raa i te mau melo no te mau faaroo huru rau, ua maere roa vau, no te mea ua ite au e aita ratou e faaite nei i te faufaa o to ratou faaroo na roto i te haerea paieti e te parau paieti mai te au i te mea ta‘u i ite i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. Ua riro te reira ei mauiuiraa no to‘u nei varua…

« Ua feruri au i te mau mea e rave rahi i roto i to‘u aau no ni‘a i te huru o te ao o te mau taata—te mau mărôraa e te mau amahamaharaa, te mau ino e te mau hara, e te pouri o te tomo nei i roto i te mau feruriraa o te taata. Ua oto roa to‘u nei mana‘o, no te mea ua ite au i ta‘u mau hara, e na roto i te imiraa i te mau papa‘iraa mo‘a ua ite au e aita te taata e haere nei i te Fatu ra, ua taiva râ ratou i te faaroo mau e te ora, e aita roa e sotaiete aore râ e haapa‘oraa tei patuhia i ni‘a i te evanelia a Iesu Mesia mai tei papa‘ihia i roto i te Faufaa Apî, e ua tupu ia‘u te oto no ta‘u mau hara e no te hara o te ao nei ».3

Na te imiraa a Iosepha Semita apî i te parau mau i arata‘i atu ia’na i roto i te hoê uru raau no te ani i te Atua i te paari ta’na e hinaaro nei. Ei pahonoraa i ta’na ra pure, ua fâ mai te Metua i te Ao ra e Iesu Mesia ia’na, ma te iriti i te e‘a no te faahoiraa mai i te evanelia i te mau mahana hopea nei. Ua faaitehia teie nei ohipa faahiahia roa i roto i te mau parau ohie e te u‘ana a Iosepha Semita.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Te haapii nei te imiraa a Iosepha Semita i te parau mau e, e titau te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e te pure ma te aau tae i te heheuraa

Iospeha Semita—Aamu 1:5, 7–13: « Ua tupu te mârôraa rahi no ni‘a i te pae faaroo i te vahi ta matou e parahi ra. Ua haamatahia te reira i roto i te haapa‘oraa Metodi, e aita i maoro ua tupu ato‘a te reira i roto i te mau faaroo ato‘a o taua fenua ra. Ua arepurepu hoi te taato‘araa o te mataeinaa, e e rave rahi te taata tei amui atu i taua mau pŭpŭ faaroo ĕê ra.Ua tupu te amahamaha i rotopu i te taata e ua tuo noa te tahi pae i te na ôraa e, « Inaha, teie! » e te tahi atu pae, « Inaha, tei ŏ! » Te mârô ra te tahi pae no te faaroo Metodi, e te tahi pae no te faaroo Perebiteriana, e te tahi pae no te faaroo Bapetizo.

« Hoê ahuru ma pae matahiti to‘u i taua taime ra. Ua faafariuhia te utuafare o to‘u metua tane i te faaroo Perebiteriana, e e maha ratou o tei amui atu i taua ekalesia ra, oia hoi, to‘u metua vahine o Lucy to‘u na tuaana o Haeramu e o Samuela Harisson, e to‘u tuahine o Sophoronia.

« I roto i taua taime aehuehu rahi ra, ua tupu te fifi i roto i to‘u mana‘o. Noa’tu râ te huru o teie mau mana‘o hohonu e te papû i tera taime e tera taime, aita vau i amui atu i taua mau pŭpŭ taata ra. Ua haere pinepine râ vau i ta ratou mau pureraa. I muri rii mai, ua au vau i te haapa‘oraa Metodi e ua huru hinaaro vau ia amui atu ia ratou. No te tahi râ o te mârôraa e te mau pe‘ape‘a i roto i taua mau haapa‘oraa ĕê ra, e mea fifi roa ïa na te hoê taata apî mai ia‘u, o tei ore i mâtau i te taata e te huru o te mau mea, ia ite papû e, o vai tei ti‘a e o vai tei hape.

« Ua fifi roa to‘u mana‘o i te tahi mau taime; te tuoraa e te maniania, ua haere roa ïa i te rahiraa e te tuutuu ore. Ua au ore roa te feia Perebiteriana i te feia Bapetizo e te feia Metodi, e ua faaohipa ratou i te mau huru mârôraa e te parau aravihi ato‘a no te faaite papû i to ratou mau hapa, e aore râ no te faaite i te mau taata e mea hape ratou. E oia ato‘a, ua itoito te Feia Metodi e te feia Bapetizo i te imiraa i te rave‘a ia fariihia ta ratou haapiiraa e ia faahapahia ta te tahi atu pae.

« I rotopu i taua mau aroraa parau ra e te maniania no te faaiteraa i te mana‘o, ua parau pinepine au ia‘u iho e; Eaha ra ïa te rave? O vai tei tano i roto i taua mau pŭpŭ ato‘a ra; e aore râ, ua hape anei ratou paato‘a? Mai te mea ua tano te hoê o ratou, o te hea ïa, e nafea vau e ite ai i te reira?

« A faaea teimaha noa ai au i raro a‘e i te mau fifi rahi i faatupuhia e te mârôraa a taua mau pŭpŭ faaroo ra, te tai‘o ra vau, i te hoê mahana, i te Episetolo a Iakobo, pene hoê e te irava pae, o tei na ô mai e: Te ere ra râ te hoê o outou te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata ato‘a ra, ma te pato‘i ore; e e horo‘ahia mai ta’na.

« Aita roa â te hoê papa‘iraa mo‘ a i ô ma te puai rahi a‘e i roto i te aau o te taata nei, mai to teie nei irava i ô mai i roto i to‘u nei aau. Ua ô mai te reira ma te puai rahi i roto roa i to‘u nei aau. Ua feruri pinepine noa vau i te reira, e ua ite au e mai te mea e faufaahia te hoê noa a‘e taata i te ite no ŏ mai i te Atua ra, o vau ïa. Aita hoi au i ite i te mea ti‘a ia rave, e ia ore to‘u ite ia faarahihia, e ore roa ïa vau e ite. E mea ê te tatararaa a te mau orometua o taua mau haapa‘oraa ĕê ra no ni‘a i te mau irava i roto i te papa- ‘iraa mo‘a, na te reira i haamou i to te mau taata ti‘aturi i roto i te Bibilia no te faaafaro i te fifi.

« I te pae hopea, ua faaoti au e mea ti‘a ia‘u ia parahi noa i roto i te poiri e te papû ore e aore râ ia haapa‘o i ta Iakobo i faaite mai, oia hoi, ia ani i te Atua. I te hopea, ua faaoti au ia « ani i te Atua », e mai te mea e horo‘a oia i te ite ia ratou tei ere i te ite, e e horo‘a hua mai hoi ma te pato‘i ore, e tamata ihoa ïa vau ».4

Ua faaorahia o Iosepha Semita i te mana o te enemi o te mau parau ti‘a ato‘a

Iosepha Semita—Aamu 1:14–16: « No reira, mai te au i ta‘u faaotiraa ia ani i te Atua, ua haere atura vau i roto i te uru raau no te tamata. E poipoi ïa te reira no te hoê mahana nehenehe e te ata ore, i te haamataraa no te tau mahanahana o te matahiti 1820. O te taime matamua te reira i roto i to‘u nei oraraa a tamata’i au i te reira, no te mea, i rotopu i to‘u mau mana‘o tapitapi, aita e â vau i tamata i te pure vaha.

« I muri a‘e i to‘u taeraa’tu i te vahi ta‘u i mana‘o, ua hi‘o haaati au ia‘u, e no te mea o vau ana‘e to reira, ua tuturi ihora vau i raro e ua haamata i te pûpû atu i te hinaaro o to‘u aau i mua i te Atua. Aita vau i maoro i te na reiraraa, ua haruhia vau e te hoê mana tei hau a‘e i to‘u, e no te puai o taua mana ra i ni‘a iho ia‘u, ua tape‘a-roa-hia to‘u arero e aita ta‘u e nehenehe ia parau faahou. Ua faaati-roa-hia vau e te poiri ta‘ota‘o, e ua mana‘o vau e e haamou-roa-hia vau.

« Area râ, ua faaitoito noa vau na roto i to‘u puai ato‘a ia tiaoro atu i te Atua ia faaora ia‘u i te mana o teie nei enemi tei haru mai i‘au; e i te taime mau ta‘u i mana‘o e ua fatata vau i te haamouroa- hia—e ere hoi i te haamouraa mana‘o noa, i te mana ra o te hoê varua mau no roto mai i te hoê ao ê, e tei ia’na te mana maere rahi roa tei ore â i itehia e au i roto i te hoê noa’tu taata—I taua taime măta‘u rahi ra, ua ite atura vau i te pou maramarama i te faaatiraa i ni‘a noa a‘e i to‘u upoo, e ua pou maira te reira i ni‘a iho ia‘u. Ua hau atu hoi to te reira maramarama i to te mahana.

Ua fâ mai te Metua i te Ao ra e Iesu Mesia ia Iosepha ei pahonoraa i ta’na pure haehaa

Iosepha Semita—Aamu 1:17–20: « I te taeraa mai te reira maramarama, ua tuuhia vau e taua enemi i tape‘a ia‘u. I te ma‘iriraa taua maramarama ra i ni‘a iho ia‘u, ua ite atura vau e piti taata; to raua teatea e te hanahana a ti‘a noa’i raua i ni‘a a‘e ia‘u i roto i te reva ra, e ore roa ïa e ti‘a ia faaauhia i te hoê noa’tu mea. Ua parau maira te hoê o raua ia‘u, ma te faatoro atu i to’na rima i ni‘a i te tahi, e ma te faahiti i to‘u i‘oa, i te na ôraa mai e: « O Ta‘u Tamaiti Here Teie. A faaroo Ia’na! »

« Te tumu vau i haere atu ai e ui i te Fatu, oia hoi, ia ite au e, o tei hea râ i rotopu i taua mau haapa‘oraa ato‘a ra te haapa‘oraa mau, e ia ite au e o tei hea ta‘u e amui atu. No reira, i to‘u hoiraa i to‘u ihora huru mau, e ua nehenehe faahou ia‘u ia paraparau, ua ani atura vau i teie na taata te ti‘a ra i ni‘a a‘e ia‘u i roto i te maramarama, e o tei hea te haapa‘oraa mau i roto i te mau haapa‘ oraa ato‘a (no te mea i taua taime ra aita roa’tu i puta noa‘e i roto i to‘u aau e e mea hape ana‘e ratou paato‘a)—e o tei hea hoi ta‘u e amui atu.

« Ua pahonohia maira vau e, eiaha roa vau e amui atu i te hoê noa’tu o ratou no te mea e mea hape ana‘e ratou; ua parau faahou maira oia o tei pahono mai i ta‘u uiraa, na ô maira e, e mea ino rahi ta ratou mau haapa‘oraa i mua ia’na; e mea ino ana‘e to ratou mau taata maramarama. « Te haafatata mai nei ratou ia‘u i to ratou ra mau utu, tei te atea ê râ to ratou aau ia‘u nei; te haapii ra ratou i te parau i tuuhia mai e te taata ana‘e ei parau mau. E huru paieti to ratou, ua huna râ i te mana mau no te reira ».

« Ua opani faahou maira oia ia‘u eiaha ia amui atu ia ratou; e e rave rahi atu â te mau mea ta’na i parau mai ia‘u, o te ore e nehenehe ia‘u ia papa‘i i teie taime. I to‘u hoiraa mai i to‘u ihora huru mau, ua ite au e, te tiraha ra vau ma te hi‘o ti‘atu i ni‘a i te ra‘i. I te revaraa’tu o te maramarama, aita to‘u e puai; aita râ i maoro, ua huru maitai au, e ua hoi au i te fare. A ti‘a noa’i au i te pae auahi, ua ui maira to‘u metua vahine e eaha te pe‘ape‘a. Pahono ihora vau e, « eiaha e pe‘ape‘a, e mea maitai te mau mea ato‘a—e mea maitai au ». I reira vau i parau atu ai i to‘u metua vahine e, « ua ite au iho e, e ere te faaroo Perebiteriana i te faaroo mau ». E au e, ua ite te enemi, i to‘u apîraa e, e riro ihoa vau ei haapeapea e ei tafifi i to’na basileia; ahiri aita, eaha te mau mana o te poiri i tama‘i amui noa mai ai ia‘u? Eaha te tumu vau i pato‘ihia’i e i hamani-ino-hia’i i to‘u apî-roa-raa?6

Ia puai ana‘e to tatou mau iteraa papû, eita ta te hamani-ino-raa e nehenehe e tura‘i ia tatou ia huna i te mea ta tatou i ite e e mea mau

Iosepha Semita—Aamu 1:21–26: « I na mahana rii i muri mai i to‘u iteraa i teie nei orama, ua farerei au i te hoê orometua Metodi, e taata itoito hoi oia i roto i te ohipa mârôraa evanelia, mai ta‘u i faaite i ni‘a nei, e i to‘u paraparauraa ia’na no ni‘a iho i te parau no te evanelia, ua faaite atura vau ia’na i te mau mea ta‘u i ite i roto i taua orama na‘u. I reira, ua maere roa vau i to’na huru; ua faariro oia i ta‘u mau parau ei mea faufaa ore roa, e ua parau maira oia e, na te diabolo ana‘e taua mau mea ra e aore e orama faahou e aore ato‘a e heheuraa i teie mau mahana, ua hope ana‘e te reira mau mea i te tau no te mau Aposetolo, e aore roa taua mau mea ra e tupu faahou.

« Ua ite oi‘oi râ vau e, no to‘u faaiteraa i taua mau parau ra, ua faahapa puai mai te mau orometua o taua mau faaroo ra ia‘u, e o te tumu hoi te reira no te hamani-ino-raa rahi tei tupu noa i te rahi. Noa’tu e tamaiti mâtau-ore-hia vau i ropu i te ahuru ma maha e te ahuru ma pae o to‘u matahiti, e noa’tu aita te huru o to‘u oraraa i faariro ia‘u ei taata ite-maitai-hia i roto i teie nei ao, noa’tu te reira, te vai ra te tahi mau taata ti‘araa teitei tei hi‘o mai ia‘u e ua faatupu ratou i te riri o te taata i ni‘a iho ia‘u e te hamaniino- raa rahi. Mai te reira te huru o te mau faaroo ato‘a, ua tahoê ratou no te hamani ino mai ia‘u.

« Ua maere pinepine au mai te reira taime, i te mea e, e tamaiti itea-ore-hia vau e te taata, hoê ahuru ma maha e tiahapa noa iho to‘u matahiti, e aore hoi e faufaa ta‘u no te oraraa maori râ na roto i te rave-noa-raa i te ohipa, area râ, i roto i te mata o taua mau taata rarahi no taua mau haapa‘oraa roo maitai ra, e au e, e taata rahi au, i tupu ai i roto ia ratou te varua hamani ino puai roa, e te varua faahapa. Noa’tu ra, e mea maere ïa, o te reira ihoa ïa te huru, e na te reira i faatupu pinepine i to‘u oto rahi.

« Area râ, oia mau roa, ua ite au i te orama. Ua mana‘o iho nei au e, ua riro vau mai ia Paulo i roto i to‘u ra feruriraa a paruparu ai oia ia’na iho i mua i te Arii ra ia Ageripa. Ua faaite atu Paulo i te orama ta’na i farii, i to’na iteraa i te maramarama e i to’na faarooraa i te reo; e mea iti roa ra te taata tei ti‘aturi ia’na. Na ô mai ra te tahi pae, e haavare ïa; na ô maira te tahi pae, e maamaa to’na. Ua atahia oia, e ua faainohia oia. Aita roa râ te reira i faaore i te orama ta’na i ite ra. I ite na oia i te orama, ua papû roa te reira ia’na, e aore roa te taato‘araa o te hamani-ino-raa i raro a‘e i te ra‘i e faaore i te reira. E noa’tu e hamani ino paha ratou ia’na e tae noa’tu ua pohe oia, ua ite oia, e e ite oia e tae noa’tu i to’na hutiraa aho hopea, e ua ite oia i te maramarama, e ua faaroo ato‘a i te reo i te parauraa mai ia’na, e aore roa te mau mea ato‘a o teie nei ao e faahuru ê i to’na feruriraa.

« Oia ato‘a ïa ia‘u nei. Ua ite mau vau i te maramarama, ei roto i taua maramarama ra, ua ite au na taata toopiti, e ua paraparau mai ihoa raua ia‘u; e noa’tu ua au-ore-hia vau, e ua hamani-inohia vau no te mea ua parau vau e, ua ite au i te orama, e parau mau ihoa ïa. E a hamani ino mai ai ratou ia‘u, e a faahapa haavare mai ai ratou ia‘u no to‘u parauraa i te reira, ua parau vau i roto i to‘u aau e: Eaha ratou e hamani ino mai ai ia‘u no to‘u faaiteraa i te parau mau? Ua ite mau vau i te orama, e o vai hoi au e ti‘a’i ia‘u ia pato‘i i te Atua? Eaha to te ao nei i mana‘o ai e, e huna vau i ta‘u i ite mata? No te mea, ua ite mau vau i te orama. Ua papû te reira ia‘u, e ua papû ato‘a ia‘u e, ua ite te Atua i te reira, e aita e nehenehe ia‘u ia huna i te reira. Ua papû ia‘u e, na roto i to‘u hunaraa i te reira, e faariri au i te Atua e faahapahia vau e ana.

« Ua papû ia‘u to‘u feruriraa i teie nei no ni‘a i te mau haapa- ‘oraa o te ao nei, oia hoi, e ere ïa i te mea ti‘a ia amui atu i te hoê noa’tu o ratou, ia haere noa râ i to‘u haerea e tae noa’tu ua parau-faahou-hia vau. Ua ite au e, e parau mau te parau faaite a Iakobo ra e, te taata tei ere i te ite, e nehenehe ta’na ia ani i te Atua, e roaa ia’na te ite, ma te pato‘i-ore-hia ».7

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii-xiv

  • A tai‘o faahou i te mau api 31–36. A feruri e nahea to Iosepha Semita horo‘araa mai i te hoê hi‘oraa no tatou a imi ai tatou i te mau pahonoraa i ta tatou mau uiraa. A tuatapapa ai outou i ta’na faaiteraa no te Orama Matamua, eaha ta outou i haapii mai no ni‘a i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a? no ni‘a i te feruri-hohonu-raa? no ni‘a i te pure?

  • A tai‘o faahou i te mau api 36–37. A feruri i te mau parau mau ta Iosepha Semita i haapii no ni‘a i te Atua te Metua e Iesu Mesia a farii ai oia i te orama matamua. No teaha e tia‘i ia tatou tata‘itahi ia farii i te hoê iteraa papû no te orama matamua?

  • I te taime a parau atu ai o Iosepha ia vetahi ê i te orama matamua, e rave rahi te mau taata tei faahapa e tei hamani ino ia’na (api 38). I to outou mana‘oraa no teaha te mau taata i na reira ai? A feruri hohonu na i te pahonoraa a Iosepha i mua i te hamani-ino-raa (te mau api 38–40). Nahea e nehenehe ai ia tatou ia pee i to’na hi‘oraa maitai a faaruru ai tatou i te hamani-ino-raa aore râ te tahi atu mau tamataraa?

  • I to outou iteraa no te taime matamua no ni‘a i te orama matamua, eaha ta teie aamu i faatupu i roto ia outou? Eaha tei tupu ia outou mai te reira mai taime? Eaha te mau mea o tei haapuai ia outou a tuatapapa faahou ai outou i te aamu i roto i teie nei pene?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Isaia 29:13–14; Ioela 2:28–29; Amosa 3:7; Moromona 9:7–9

Te mau nota

  1. Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1845 manuscript, 72, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah. Ua faati‘a o Lucy Mack Smith, te metua vahine o te peropheta, i to’na aamu, e tei roto te rahiraa o te aamu no te oraraa o te peropheta, ia Martha Jane Knowlton Coray e ua haamata te reira i te matahiti 1844 e haere atu i te matahiti 1845. Ua pii o Martha Coray i teie nei papa‘iraa matamua te « aamu tei papa‘i-rima-noa-hia ». I muri iho i te matahiti 1845, ua tai‘o faahou e ua haamaitai atu â o Lucy Mack Smith, Martha Coray, e te tane a Martha o Howard Coray i te aamu tei papa‘i-matamua-hia. Ua topahia te papa‘iraa no te matahiti 1845 « te aamu no Lucy Smith, te metua vahine no te peropheta ». Te faahiti nei teie nei buka i te buka tei papa‘irima- hia i te matahiti 1844-45 maori râ te tahi noa mau taime a faaô mai ai te papa‘iraa no te matahiti 1845 i te mau parau tei ore i itehia i roto i te papa‘iraa no te matahiti 1844-45.

  2. Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1844–45 manuscript, book 4, 1, mau haaputuraa a te Ekalesia

  3. Iosepha Semita, Aamu 1832, 1–2; Letter Book 1, 1829–35, Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  4. Iosepha Semita—Aamu 1:5, 7–13. E rave rahi mau taime to te peropheta Iosepha Semita papa‘iraa aore râ haapapa‘ iraa i te mau aamu faahu‘ahu‘amaitai- hia no te Orama Matamua. Te mau faahitiraa parau i roto i teie nei pene no roto mai ïa i te aamu no te Orama Matamua tei nene‘i-matamuahia i te matahiti 1842 i roto i te « Aamu no Iosepha Semita », Times and Seasons, 15 no Mati 1842, 726–28; 1 no Eperera 1842, 748–49, e tei tuuhia’tu i muri iho i roto i te Poe Tao‘a Rahi e tei nene‘ihia i roto i te History of the Church, vol. 1, pp. 1–8.2 Teie te aamu hamanahia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. Ua faaineine te peropheta Iosepha Semita i teie nei aamu i te matahiti 1838 e te matahiti 1839 no te tautururaa to’na mau papa‘i parau.

  5. Iosepha Semita—Aamu 1:14–16.

  6. Iosepha Semita—Aamu 1:17–20.

  7. Iosepha Semita—Aamu 1:21–26.

Hōho’a
Joseph in Sacred Grove

« Ua ite au i te hoê pou maramarama i ni‘a noa‘e i to‘u upoo, ua hau atu hoi to te reira maramarama i to te mahana, o tei pou mai i ni‘a iho ia‘u ».

Hōho’a
Joseph reading

« Aita roa â te hoê papa‘iraa mo‘a i ô ma te puai a‘e i roto i te aau o te taata nei, mai to teie nei irava i ô mai i roto i to‘u nei aau ».