Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 21: Te tae-piti-raa mai e te mileniuma


Pene 21

Te tae-piti-raa mai e te mileniuma

« E mea maitai… e ia taa maitai ia tatou te mau tapa‘o no te mau tau a tere noa’i tatou, ia ore tatou ia ‘roohia e te mahana o te Fatu mai te eiâ haru i te po ra ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te ava‘e tetepa 1832, ua faaru‘e atu o Iosepha e Emma Semita e ta raua tamahine i te 16raa te ava‘e o Julia, i te vahi faaapu no Johnson i Hiram, Ohio, no te hoi atu i te oire no Ketelani. I reira ua haere atu ratou i roto i te fare toa tei fatuhia e Newel K. Whitney, i reira ratou i te oraraa hau atu i te hoê matahiti. Ua ora te utuafare Semita i te piti o te tahua o te fare toa e i te tuhaa o te tahua matamua tei ore i faaohipahia no te tereraa ohipa ia. Ua fanauhia te tamaiti a Iosepha e Emma, o Joseph Smith te toru, a ora‘i te utuafare i roto i teie nei fare toa. Ua farii ato‘a te peropheta e rave rahi mau heheuraa i reira.

Ua tae mai te hoê o taua mau heheuraa ra i te mahana noera i te matahiti 1832. Ua faaea te peropheta te tahi tuhaa o taua nei mahana i te fare, i roto i te feruriraa hohonu, no ni‘a i te mau fifi rahi e faaruruhia ra e te mau fenua o te ao nei i taua taime ra. « Te itehia nei e ua rahi atu te mau pe‘ape‘a i rotopu i te mau fenua i teie nei tau mai te taime a haamata ai te Ekalesia i to’na tere i rapae au i te medebara », o ta te peropheta ia i parau.1 Te arata‘i ra te mau ohipa e tupu ra i roto i te Fenua Marite i te tama‘i i roto i te fenua, e te parare ra te mau ma‘i pohe na te ao ato‘a nei. A « pure tuutuu ore ai oia no ni‘a i teie nei tumu parau » ua farii te peropheta i te heheuraa tei itehia i teie nei i roto i te tuhaa 87 no te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau. Ua heheu atu te Fatu ia Iosepha e, hou te tae-piti-raa mai, e niniihia te tama‘i i ni‘a i te mau nunaa ato‘a e e ta‘iri te mau ati no te natura i te nunaa:

« Na roto i te o‘e e te haamaniiraa toto e oto roa’i to te ao nei; e na roto i te o‘e, e te ma‘i rahi, e te aueue fenua, e te patiri no te ra‘i, e te uira anapa rahi ato‘a, to te ao nei e ite ai i te riri rahi, e te au ore rahi, e te rima ta‘iri o te Atua Mana Hope, e tae noa-’tu i te taime te pauraa i faataahia ra e faaore noa’i i te mau nunaa ato‘a… No reira, a ti‘a na outou i roto i te mau vahi mo‘a ra, e eiaha ia faanuu-ê-hia’tu, e tae noa’tu i te mahana o te Fatu e tae mai ai; no te mea inaha, te tae oi‘oi mai nei te reira, te na reira maira te Fatu » (PH&PF 87:6,8).

E piti mahana i muri mai, i te 27 no titema, ua farii te peropheta i te tahi ê atu heheuraa tei farii i te haamaramaramaraa rahi no ni‘a i te tae-piti-raa mai. I taua mahana ra, ua ruru te hoê amuiraa no te mau tahu‘a rahi i roto i te « piha iritiraa » a te peropheta, te piha i roto i te fare toa a Whitney i reira to Iosepha rave-raa i te rahiraa no ta’na ohipa no ni‘a i te tatararaa a Iosepha Semita i te Bibilia. Te faaite nei te mau minuti no te amuiraa: « Ua ti‘a a‘era te taea‘e Iosepha e ua parau a‘era e, no te farii i te heheuraa e te mau haamaitairaa no te ra‘i e titauhia ïa ia faatumu i to tatou mau mana‘o i ni‘a i te Atua e ia faaohipa i te faaroo e ia hoê te aau e te mana‘o. No reira ua titau oia i te mau taata ato‘a i reira ia pure tata‘itahi e ma te reo puai i te Fatu [No’na] ia heheu mai oia i To’na hinaaro ia tatou no ni‘a i te paturaa ia Ziona e te maitai o te feia mo‘a ».

« Ua pi‘o te mau tahu‘a rahi ato‘a i raro i mua i te Fatu » e ua parau atu ratou i to ratou mau mana‘o e ta ratou faaotiraa ia haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua.3 I muri noa iho i te reira ua haamata te peropheta i te farii i te heheuraa no ŏ mai i te Atua ra tei riro mai i muri iho te tuhaa 88 no te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau. Tei roto i teie nei heheuraa te tahi o te mau tohuraa tatara-maitai-hia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a no ni‘a i te taeraa mai o te Fatu e te haamauraa i te hoê tau e hoê tauasini matahiti te roa no te hau (a hi‘o PH&PF 88:86–116).

Ua heheu mai te Fatu na roto i te peropheta Iosepha Semita e rave rahi mau tohuraa no ni‘a i te tae-piti-raa mai, te mileniuma, e te tau arepurepu o te tupu na mua a‘e i teie nei mau ohipa. Teie nei niniiraa rahi no te heheuraa o te hoê ïa faaiteraa papû e ua riro mau o Iosepha Semita te hoê hi‘o tei faati‘ahia e te Atua. Mai ta te Buka a Moromona e faaite nei « e ti‘a i te hi‘o ia ite i te mau mea i tupu na, e te mau mea hoi e tupu a muri atu, e [ia’na] e faaitehia mai te mau mea ato‘a, hau a‘e e faaitehia mai te mau mea moe, e e tae mai hoi te maramarama tei hunahia ra, e e faaite-ato‘a-hia mai te mau mea aore e ti‘a ia faaitehia » (Mosia 8:17)

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Te tupu ra te mau tapa‘o no te taeraa mai o te Faaora; e e ite te feia haapa‘o i teie nei mau tapa‘o e e farii ratou i te hau i te mau tau ati

« E mea maitai… e ia taa maitai ia tatou te mau tapa‘o no te mau tau a tere noa’i tatou, ia ore tatou ia ‘roohia e te mahana o te Fatu mai te eiâ haru i te pô ra’. [A hi‘o PH&PF 106:4–5] »4

« E e tohu vau e ua haamata a‘e na te mau tapa‘o no te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata nei. E haamou te hoê ma‘i pohe i muri i te tahi ma‘i pohe. Ua fatata tatou i te farii i te tama‘i e te hamaniiraa toto. E faarirohia te ava‘e mai te toto ra. Te faaite papû atu nei au i teie nei mau mea, e te fatata mai nei te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata, tei to outou uputa ra. Mai te mea eita to tatou mau varua e to tatou mau tino e hi‘o ra i te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata; e i muri a‘e i to tatou poheraa, mai te mea eita tatou e hi‘o atu, tei rotopu ïa tatou i te feia e pii nei e ia ma‘iri mai te mau ofa‘i i ni‘a iho ia ratou [a hi‘o Apokalupo 6:15–17] ».5

« E au mau taea‘e here e, te ite nei tatou e ua tae mai te mau ati rahi, mai tei faaitehia [a hi‘o 2 Timoteo 3:1]. E nehenehe ïa tatou e hi‘o ma te papû maitai i te tupuraa o taua mau mea ato‘a tei papa‘ihia, e ma te ti‘aturi rahi atu â, ia hi‘o atu i to tatou mau mata i te mahana, e ia parau i roto i to tatou mau aau, e fatata oe i te tapo‘i i to oe ra hoho‘a mata uteute. O oia o tei parau e, ‘ei maramarama’ e ua marama ihora [a hi‘o Genese 1:3] o oia ïa o tei parau i teie parau. E faahou â, O oe te ava‘e, a tamărû na i to oe maramarama, o oe te ava‘e, e riro ïa mai te toto ra.

« Te ite nei tatou e te tupu ra te mau mea ato‘a; e e fatata te taime e pou mai ai te Tamaiti a te Taata i roto i te mau ata no te ra‘i ».6

« Ua fatata roa te fenua i te ootihia—oia hoi, ua fatata te taata iino i te haamouhia mai mua’tu i te aro o te fenua, no te mea ua parau te Fatu i te reira, e o vai te nehenehe e tape‘a i te rima o te Fatu, aore râ o vai te nehenehe e aro atu i te Mana Hope, no te mea i ta’na faaueraa e mou te ra‘i e te fenua. Te fatata oi‘oi mai nei te mahana e tupu ai te faahoiraa mai o te mau mea ato‘a, ta te mau peropheta mo‘a i tohu, e tae noa’tu i te haaputuputuraa o te utuafare o Iseraela. I reira te liona e tarava ai i piha‘i iho i te arenio, e te tahi atu â.

« Eiaha râ, e te mau taea‘e, ia haaparuparu te mana‘o ia parau ana‘e matou ia outou no ni‘a i te mau tau ati rahi, no te mea e tae mai ihoa ratou, no te mea te fatata mai nei te ‘o‘e, te o‘e, e te ma‘i rahi. E tupu mai te mau haamouraa rahi i ni‘a i te fenua, eiaha outou e mana‘o e eita te hoê iota aore râ te hoê vahi iti o te mau tohuraa ta te mau peropheta ato‘a e manuïa, e e rave rahi â te toe nei i te faatupuhia. Ua parau te Fatu e e rave oia i te tahi maa ohipa iti, e e faaorahia te feia parau-ti‘a mai te mea e na roto ïa i te auahi [a hi‘o Roma 9:28; 1 Nephi 22:17] ».7

« Ua ineine te papa‘iraa mo‘a i te faatupuhia ia ineine te mau tama‘i rahi, te o‘e, te ma‘i rahi, te oto rahi, te mau haavâraa, e te tahi atu â mau mea, i te niniihia i ni‘a i te mau nunaa o te fenua nei ».8

« Te ite nei tatou e ua tae mau mai te mau tau ati rahi ra, e ua haamata te mau mea ta tatou i tia‘i maoro noa ra i te tupu; ia hi‘o ana‘e râ tatou i te suke ia haamata i te oteo, e ite ïa outou e te fatata te auhune i reira [a hi‘o Mataio 24:32–33]. E tupu ïa te tahi ohipa poto noa i ni‘a i te fenua. Ua haamata te reira i teie nei. Te mana‘o nei au e tupu mai te pe‘ape‘a i ni‘a i te taato‘araa o te fenua. Eiaha e vaiiho i to outou mau aau ia haaparuparu ia tae ana‘e mai teie nei mau mea i ni‘a iho ia outou, no te mea e tae mai ihoa ratou, o‘i ore te parau i te faatupuhia ».9

« Ua ani au i te Fatu no ni‘a i To’na taeraa mai; e a ani ai au i te Fatu, ua horo‘a mai Oia i te hoê tapa‘o e ua parau mai, ‘i te anotau ra ia Noa, ua tuu vau i te anuanua i te ra‘i ei tapa‘o e ei tokene e i te mau matahiti ato‘a e itehia te anuanua eita ïa te Fatu e haere mai; e ti‘a râ ia vai mai te tau no te ueue i te huero e no te auhune i taua matahiti ra: ia ite ana‘e râ outou e ua iriti-ê-hia te anuanua, e riro ïa te reira ei tokene e tupu mai te o‘e, te ma‘i rahi, e te oto rahi i rotopu i te mau nunaa, e aita i atea roa te taeraa mai o te Mesia ».10

E ti‘a ia Iuda ia hoi mai, e ti‘a ia Ierusalema ia patu faahouhia, e te hiero ato‘a, e e tahe mai te pape mai raro mai i te hiero, e e faaorahia te mau pape no te Miti Pohe [a hi‘o Ezekiela 47:1–9]. E titauhia te tahi maa taime no te patu faahou i te mau patu no te oire e no te hiero, e te tahi atu â mau mea; e e ti‘a teie nei mau mea ia ravehia hou te Tamaiti a te Taata e fâ mai ai. E tupu mai te mau tama‘i e te mau parau tama‘i, te mau tapa‘o i te ra‘i i ni‘a e i ni‘a i te fenua i raro, e pouri te mahana e e riro te ava‘e mai te toto ra, te mau aueueraa fenua i tera vahi i tera vahi, te mau are miti i te haamaeeraa i ratou iho i ni‘a roa a‘e i to ratou ra mau oti‘a; i reira e fâ mai ai te hoê tapa‘o rahi no te Tamaiti a te Taata i te ra‘i. Eaha râ ïa ta to te ao e rave? E parau ïa ratou e e palaneta, e hoê feti‘a, e te tahi atu â mau parau. E haere mai râ te Tamaiti a te Taata mai te tapa‘o no te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata, oia hoi mai te maramarama no te po‘ipo‘i e hiti mai i te hiti‘a o te râ [a hi‘o Iosepha Semita—Mataio 1:26] ».11

« Ua haamaramarama vau no ni‘a i te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata; e oia ato‘a e mana‘o hape e ora te feia mo‘a i te mau haavâraa ato‘a, a mauiui noa’i te feia iino; no te mea ua ti‘a i te mau taata ato‘a ia mauiui, e ‘e fatata ato‘a hoi te feia parau-ti‘a i te pohe’ [a hi‘o PH&PF 63:34]; e rave rahi â te feia mo‘a o te ora-’tu, no te mea e ora te feia parau-ti‘a ma te faaroo [a hi‘o Habakuka 2:4]; e rave rahi ato‘a o te feia parau-ti‘a o te roohia i te ma‘i, te ma‘i pohe, e te tahi atu â mau mea, no te paruparu o te tino, e faaorahia râ ratou i roto i te basileia o te Atua. No reira e ere i te mea tano ia parau e ua hara tera taata e tera taata no te mea ua roohia ratou i te ma‘i aore râ te pohe, no te mea e pohe te taata ato‘a; e ua parau te Faaora, ‘eiaha e haavâ, ia ore outou ia haavâhia mai’ [A hi‘o Mataio 7:1] »12

E ore te Fatu e haere mai e tae noa’tu ua tupu te mau mea ato‘a no te faaineineraa i To’na taeraa mai

E ore roa te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata e tupu—e ore roa e nehenehe e tupu e tae noa’tu ua niniihia mai te mau haavâraa tei parauhia no teie nei hora: ua haamata taua mau haavâraa ra. Ua parau o Paulo, ‘e tamarii ana‘e outou no te maramarama, e ere to te pouri, a roohia mai outou e taua po ra mai te eiâ ra’ [A hi‘o 1 Tesalonia 5:4–5].. E ere i te opuaraa a te Mana Hope ia haere mai i ni‘a i te fenua no te haaperehu e no te faahu‘ahu‘a i te fenua, e heheu mai râ oia i to’na taeraa mai i Ta’na mau tavini te mau peropheta [a hi‘o Amose 3:7] ».13

« Aita roa‘e o Iesu Mesia i heheu mai i te hoê noa‘e taata te hora ti‘a e haere mai ai Oia [a hi‘o Mataio 24:36; PH&PF 49:7]. A haere e a tai‘o i te mau papa‘iraa mo‘a, e eita e nehenehe ia outou ia ite i te tahi mea o te haapapû mai i te hora ti‘a e haere mai ai Oia; e o ratou ato‘a o te parau i te reira e mau orometua haavare ïa ».14

No ni‘a i te hoê taata tei parau e ua ite oia i te tapa‘o no te Tamaiti a te Taata, ua parau te peropheta Iosepha Semita: « Aita oia i ite i te tapa‘o o te Tamaiti a te Taata, mai tei faaite-atea-hia e Iesu; aita roa’tu te hoê noa‘e taata i ite i te tapa‘o, aore râ e ore roa te hoê noa‘e taata e ite i te tapa‘o, e tae noa’tu i te taime e haapourihia ai te mahana e e riro ai te ava‘e mai te toto ra; no te mea aita te Fatu i faaite mai ia‘u i te hoê noa‘e o teie mau tapa‘o; e mai ta te peropheta i parau, mai te reira ïa e ti‘ai—‘Aita a te Fatu ra a Iehova e peu i rave, maori râ ia faaite i Ta’na parau i moe i Ta’na ra mau tavini i te mau peropheta.’ (A hi‘o Amosa 3:7). No reira a faaroo na i teie, e te fenua nei: Eita te Fatu e haere mai no te faatere i te feia parau-ti‘a, i roto i teie nei ao, i te matahiti 1843, e tae noa’tu ia ineine te mau mea ato‘a no te Tane Faaipoipo ».15

Te mau taata o tei paari e tei haapa‘o e faaineinehia ïa ratou ia tae faahou mai te Fatu

« Ia hi‘o ana‘e vau i te vitiviti o te taeraa mai te mahana hanahana e te ri‘ari‘a no te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata, ia haere mai Oia no te farii i roto Ia’na To’na feia mo‘a, i reira ratou e parahi ai i mua i To’na ra aro, e ia faakoronohia i te hanahana e te ora mure ore, ia hi‘o ana‘e vau e ua fatata te mau ra‘i i te ueue, e te fenua i te aueue e te turorirori atu i tera vahi e i tera vahi: e ia haamahorahia’i te ra‘i mai te parau i otarohia ra; e ie ia pee ê atu te mau mou‘a e te mau motu ato‘a, e tuo vau i roto i to‘u nei aau, mai te aha to tatou huru e ti‘ai te haapa‘o maitai e te paieti! [A hi‘o 2 Petero 3:11] »16

« Te auta nei te fenua i raro a‘e i te ohipa viivii, te faaheporaa, te faatîtîraa, e te hamaniiraa toto; e e haere mai te Atua mai roto mai i To’na vahi tapuniraa, mai Ta’na i parau e e na reira Oia, no te haape‘ape‘a i te mau nunaa o te fenua. Ua ite o Daniela, i roto i ta’na orama, i te mau ati rahi i muri mai i te mau ati rahi, ua ‘ite oia e ua haamauhia ihora te mau terono, e ua parahi maira to te mau mahana tahito ra;’ e ua afa‘ihia mai i mua ia’na te hoê taata mai te Tamaiti a te Taata ra; e ua tavini e ua faaroo te mau fenua ato‘a, te mau nunaa, te reo ato‘a, e te mau taata ato‘a Ia’na [a hi‘o Daniela 7:9–14]. Tei ia tatou ra te vai parau-ti‘a-noa-raa, ia paari e ia taa maitai ia tatou; no te mea e ore roa te feia iino e maramarama; e maramarama râ te feia paari, e o ratou e rave rahi o te fariu i te parau-ti‘a ra e anaana ïa ratou mai te mau feti‘a e a muri e a muri noa’tu [a hi‘o Daniela 12:3] ».17

« Ia haapa‘o maitai te feia ‘ona e te feia ite, te feia paari e te feia tura, te taata veve e te tao‘a ore, te tîtî e te ti‘amâ, te taata ereere e te uouo, te huru o to ratou mau oraraa, a ia tutava i te ite o te Atua, e ia faatupu i te parau au e te paari i ni‘a i te fenua ma te parau-ti‘a, e ia faaineine i te farerei i te haava no tei ora e tei pohe, no te mea ia te fatata mai nei te hora no To’na taeraa mai ».18

« Ia paari na tatou i roto i te mau mea ato‘a, e ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa ato‘a a te Atua, ia papû to tatou faaoraraa. Ma to tatou haana tama‘i tei ineine i te taime faataahia e te taato‘araa o to tatou haana parau-ti‘a, e nehenehe ïa ia tatou ia ti‘a i taua mahana ino ra [a hi‘o Ephesia 6:13] ».19

I te ava‘e titema 1830, ua parau te peropheta Iosepha Semita i teie nei mau parau i roto i te hoê rata i te mau melo no te Ekalesia i Colesville, New York: « Ia haapa‘o paato‘a outou e ia tia’i outou no te taime o to tatou ra Fatu, no te mea te fatata mai nei To’na fâraa mai.

« Area [no] te taime e te tau, e au mau taea‘e, aita roa i titauhia ia papa‘i atu vau ia outou no ni‘a i te reira no te mea ua ite papû maitai roa outou iho e, e tae mai te mahana o te Fatu ra, mai te haerea mai o te eiâ i te po ra: Ia parau ratou, E hau, e aita e ino, i reira ra ratou e roohia-noa-hia mai ai e te pohe oi‘oi, mai te vahine hapû ia roohia i te mauiui ra, e e ore roa ratou e ora.

« Area outou, e te mau taea‘e, aore ïa i roto i te pouri… Eiaha tatou e taoto mai te tahi paeau ra, e ara râ tatou, e haapa‘o maitai, o tei taoto ra hoi, i taoto ïa i te rui, e tei faataero ra, i taero ïa i te rui.

« O tatou râ o to te ao ra, ei haapa‘o maitai to tatou, ma te tapo‘i ouma ra o te faaroo e te hinaaro i te ahuraa, e ma te mana‘o ora ei taupoo. Aore hoi tatou i haapa‘ohia e te Atua no te pohe, ia noaa râ te ora i to tatou Fatu ia Iesu Mesia;’ [1 Tesalonia 5:1–4, 6–9].

« No reira, a tamahanahana te tahi e te tahi, mai ta outou ato‘a e rave nei, no te mea te fatata mai nei te mau tau ati rahi… E rave-ê-hia’tu ai te tahi tuhaa o te hau no ni‘a mai i te ao nei, e e fatata te taato‘araa o te hau o te rave-ê-hia’tu; oia ïa, ua fatata te mau haamouraa, e fatata ratou i te tae mai i roto i te fare o te feia iino, e te feia o tei ore i ite i te Atua.

« Oia, a afai na to outou upoo i ni‘a e a oaoa, no te mea te fatata mai ra to outou ora. O tatou te nunaa hau roa’tu i te haamaitaihia mai te faatumu-raa-hia mai te ao nei, mai te mea e vai haapa‘o noa tatou i te mau faaueraa a to tatou Atua. Oia, mai ia Enoha, te toohitu mai ia Adamu mai â, o tei ite i to tatou nei tau e tei oaoa [a hi‘o Mose 7:65–67], e te mau peropheta tei tohu mai taua mahana mai â i te tae-piti-raa mai o to tatou Fatu e Faaora, o Iesu Mesia, e tei oaoa i te mahana no te faafaaearaa o te feia mo‘a; oia, e ua oaoa ato‘a te aposetolo o to tatou Faaora i to’na fâraa mai i roto i te hoê ata e te nuu no te ra‘i, no te parahi i piha‘iho i te taata i ni‘a i te fenua nei e hoê tauasini matahiti te maoro [a hi‘o Apokalupo 1:7]. No reira e tumu to tatou no te oaoa.

« Inaha, te tupu oi‘oi ra te mau tohuraa a te Buka a Moromona mai te au i te vitiviti o te tau. Tei ni‘a te Varua o te Atua ora ia‘u; no reira, o vai te parau e eita vau e tohu. Ua fatata te taime e horo ai tatou i te vahi ta te Fatu e hinaaro ia paruruhia tatou. Eiaha e măta‘u ia ratou o te faahapa ia outou i te reo hoê [a hi‘o Isaia 29:20–21], ia tamau noa râ i te faaite i te hoê u‘i pi‘o e te haapa‘o ore e te fatata mai ra te mahana no te taeraa mai o to tatou Fatu e Faaora. Oia, a faaineine outou i te e‘a o te Fatu, a faatiti‘aifaro i to’na haerea [a hi‘o Mataio 3:3].

« O vai te otohe i mua i te mau mea e hapa‘i ra, eita roa e ore te mau mea e hapa‘i, o tei faatupu râ i te mea e hapa‘i ra, e ati to’na, no te mea e ma‘iri mai te ofa‘i i ni‘a ia ratou e e hu‘ahu‘a roa ratou [a hi‘o Mataio 18:7; 21:43–44]. No te mea e tae mai te îraa o te mau tau no te mau Edene, e ati to ratou mai te mea eita ratou e tatarahapa e e bapetizohia i te i‘oa o to tatou ra Fatu e Faaora, o Iesu Mesia, no te matararaa o ta ratou mau hara, e ia tomo na te uputa piriha‘o e ia tai‘ohia i roto i te utuafare no Iseraela. No te mea e ore roa te Atua e tahitohitohia i te mau taime ato‘a, e eita oia e ore e ninii mai i to’na ra riri i ni‘a i te mau taata o te faainaina i to’na i‘oa mo‘a, no te mea e fatata te ‘o‘e, te o‘e, e te pohe i te haamou ia ratou i roto i to ratou oraraa hara, no te mea e tahoo te Atua, e e ninii mai i ta’na mau au‘a îî i te riri e e faaora oia i te feia ta’na i ma‘iti [a hi‘o Apokalupo 16:1].

« E o ratou ato‘a o te haapa‘o i ta’na mau faaueraa o to’na ïa feia i ma‘itihia ra, e haaputuputu oia no na apoo mata’i e maha ra, mai te tahi pae ra‘i e tae noa’tu i te tahi pae ra‘i [a hi‘o Mataio 24:31], i te hoê vahi ta’na e hinaaro; e ora râ outou i te mau tamau maite [a hi‘o Luka 21:19] ».20

E riro te Mileniuma ei taime no te hau a faatere arii ai te Faaora i ni‘a i te fenua

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:10: « Te ti‘aturi nei matou e… e parahi tino mai hoi te Mesia ei arii i ni‘a iho i te fenua nei; e e faaapîhia hoi te fenua nei e e farii oia i to’na hanahana paradaiso ».21

« Te mau opuaraa a te Atua… o te… haamauraa ïa i te hau e te mana‘o tae i rotopu i te taata ato‘a; ia ti‘ani i te mau parau tumu no te parau mau mure ore; o te faatupuraa ïa i te hoê huru e faatahoê te taata i to’na taata tupu; o te tura‘iraa ïa i to te ao ia ‘ti‘apai i ta ratou ‘o‘e ei auri arote, e ta ratou mau mahae ei tipi tope raau’ [Isaia 2:4], o te tura‘iraa ïa i te mau nunaa o te fenua ia parahi ma te hau, e te faatupuraa i te hanahana mileniuma, ia ‘tupu ana‘e hoi to ni‘a i te fenua ra, ia farii i to’na hanahana paradaiso ra, e ia riro ei ô na te Fatu’…

« I riro na ei opuaraa na Iehova, mai te haamataraa mai o te ao nei, e o Ta’na ïa opuaraa i teie nei, ia faatere i te mau ohipa o te ao nei i To’na iho taime, no te ti‘a mai ei upoo no te ao nei, e no te rave i te faatereraa hau i roto i To’na iho rima. Ia oti te reira, e faaterehia ïa te haavâraa ma te parau-ti‘a; e haamouhia te oraraa orure hau e te ano‘iraa, e ‘e ore hoi te mau nunaa e haapii faahou i te tama‘i’ [A hi‘o Isaia 2:4]…

« …Ua farii o Mose i te parau a te Fatu no ŏ mai i te Atua iho; o oia te vaha o te Atua ia Aarona, e ua haapii Aarona i te nunaa, i roto i te mau ohipa tivira e te mau ohipa faaroo; ua hoê raua, aita e taa-ê-raa; oia ato‘a ia tupu ana‘e te mau opuaraa a te Atua: ‘ia riro ana‘e te Fatu ei Arii i ni‘a i te fenua taato‘a’ e ‘ia riro o Ierusalema To’na terono.’ ‘Na Ziona’tu te ture i te revaraa’tu, e te parau a Iehova i na Ierusalema’tu ïa’ [A hi‘o Zekaria 14:9; Ieremia 3:17; Mika 4:2].

« …‘E noaa te basileia i te taata no’na te ti‘araa, e e faatere oia e tae noa’tu ua tuu Oia te mau mea ato‘a i raro a‘e i To’na ra avae’ [a hi‘o Ezekiela 21:27; 1 Korineti‘a 15:27]; eita te hara e iteahia i ni‘a i te fenua nei, e taamuhia o Satane, e e haamouhia te mau ohipa no te pouri; e riro te parau-ti‘a e te haavâraa ei reva, e ‘o oia o te măta‘u i te Fatu o oia ana‘e ra te faateiteihia i tei reira mahana’ [A hi‘o Isaia 2:11; 28:17] ».22

« E ere i te parau mau e e parahi noa o Iesu i ni‘a i te fenua e hoê tauasini matahiti e te feia mo‘a, e faatere râ oia i te feia mo‘a e e pou mai oia no te haapii, mai ta’na i haapii i na taea‘e e pae hanere [a hi‘o 1 Korineti‘a 15:6], e te mau taata no te ti‘a-faahouraa matamua e faatere arii ato‘a ratou e ona i te feia mo‘a ».23

I muri a‘e i te mileniuma, e tauihia ïa te fenua i te huru haamo‘ahia e te tiretiera.

« I te hoê tamaaraa, ua parau atu vau i to‘u nei utuafare e i te mau hoa tei tae mai, e ia haamo‘a-ana‘e-hia te fenua e ia riro mai te hoê moana hi‘o, e riro ïa e hoê urima e tumima rahi, e e nehenehe ta te feia mo‘a e hi‘o atu i roto e ia ite ia ratou mai ia ratou i itehia mai ra ».24

« E e taviriviri faahouhia teie nei fenua i mua i te aro o te Atua e e faakoronahia e te hanahana tiretiera ».25

« Ia hope te tau poto no te [orureraa hau hopea a Satane] e ia farii te fenua i to’na tauiraa hopea e e ia faahanahanahia oia, i reira to tei mărû e fatu ai i te fenua, i reira te feia parau-ti‘a e parahi ai ».26

Ua haapii te peropheta i teie nei haapiiraa i te 2 no eperera 1843, tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 130:9: « O teie nei ao, i roto i to’na huru mo‘a e te tahuti ore hoi, e faarirohia ïa mai te hi‘o ateate te huru e e riro hoi ïa ei urima e te tumima i te mau taata o te parahi i ni‘a iho i te reira, na roto i te reira e faaitehia mai ai te mau mea ato‘a no te basileia iti a‘e, e a ore râ te mau basileia ato‘a no te haapa‘oraa i raro a‘e ra ia ratou o te parahi i ni‘a iho i te reira; e e riro teie nei ao no te Mesia ».27

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o i te taato‘araa o na paratarafa matamua e piti i te api 286, e a hi‘o i te faaineineraa a te mau tahu‘a rahi no te farii i te heheuraa tei riro i teie nei te tuhaa 88 no te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau. A feruri i teie nei e nahea teie nei aamu e tano ai ia outou i roto i ta outou mau tautooraa no te taa maitai i te mau tohuraa no ni‘a i te tae-piti-raa mai.

  • A tai‘o i te mau tohuraa a te peropheta Iosepha Semita no ni‘a i te mau tau ati rahi hou te taeraa mai o te Fatu (te mau api 287–89). Nahea ta tatou e nehenehe ai e faaea noa ma te hau i roto i taua mau tamataraa ra? No te aha i to outou feruriraa e ti‘a ai ia tatou ia ite e ia taa maitai i te mau tapa‘o no te taepiti-raa mai? E aha te mau tapa‘o no te tae-piti-raa mai tei tupu e o te tupu ra?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te piti o te paratarafa i te api 290 e te toru o te paratarafa i te api 292. E aha ta te irava parau « mai te eiâ i te pô » e parau nei no ni‘a i te taeraa mai o te Fatu? E aha i to outou feruriraa eita te mau tamarii no te maramarama e roohia i te mahana o te Fatu mai te hoê eiâ i te pô ra?

  • Nahea tatou ia faaineine no te tae-piti-raa mai o te Faaora? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 290–293). A feruri e e aha ïa to outou mau mana‘o ia ite mata’tu i te Faaora mai te mea ua ineine outou no To’na taeraa mai. A faaineine ai tatou no te tae-piti-raa mai, nahea tatou e nehenehe ai e ape i te mau mana‘o ri‘ari‘a aore râ te mau mana‘o tapitapi?

  • A tai‘o faahou i te mau tohuraa a Iosepha Semita no ni‘a i te mileniuma (te mau api 293–95). E aha to outou mau mana‘o e to outou mau iteraa a hi‘o ai outou i teie nei tuhaa o te tau?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Mika 4:1–7; PH&PF 29:9–25; 45:36–71; 88:95–98, 110–15; Iosepha Semita-Mataio 1:21–55

Te mau not

  1. History of the Church, 1:301; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 244, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 130:13; e mau arata‘iraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no eperera 1843, i Ramus, Illinois.

  3. Apooraa teitei no Ketelani, Minuti no Titema 1832–Novema 1837, papa‘iraa no te 27 no titema 1832, 3–4, faaitehia mai e Frederick G. Williams, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  4. History of the Church, 3:331; no roto mai i te « Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr »., Times and Seasons, Novema 1839, 9.

  5. History of the Church, 3:390; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te area ava‘e tiurai 1839, i Commerce, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  6. History of the Church, 3:291; faaapihia te faatomaraa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e te tahi atu mau taata ia Edward Partridge e te Ekalesia, 20 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri.

  7. E rata na Iosepha Semita e John Whimer i te feia mo‘a i Colesville, New York, 20 no atete 1830, Harmony, Pennsylvania; i roto i te Newel Knight, Autobiography and Journal, ca. 1846–47, 133–36, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  8. History of the Church, 6:364; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  9. History of the Church, 3:286; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita ia Presendia Huntington Buell, 15 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri; ua papa‘i-hape-hia te i‘oa o te tuahine Buell ei « Bull » i roto i te History of the Church.

  10. History of the Church, 6:254; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 10 no mati 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  11. History of the Church, 5:337; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  12. History of the Church, 4:11; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te mau arata‘iraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 29 no tetepa 1839, i Commerce, Illinois; faaitehia mai e James Mulholland.

  13. History of the Church, 5:336–37; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  14. History of the Church, 6:254; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 10 no mati 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  15. History of the Church, 5:291; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te papa‘i ve‘a faatere no te Times and Seasons, 28 no fepuare 1843, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no mati 1843, 113

  16. History of the Church, 1:442; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Moses Nickerson, 19 no novema 1833, Kirtland, Ohio.

  17. History of the Church, 5:65; no roto mai i te « The Government of God », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no tiurai 1842, 857; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  18. History of the Church, 6:93; no roto mai i te hororaa a Iosepha Semita i mua i te ture i te tuhaa fenua no Vermont 29 no novema 1843, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i raro a‘e i te upoo parau General Joseph Smith’s Appeal to the Green Mountain Boys (1843), 7.

  19. E rata a Iosepha Semita e te tahi atu mau taata ia Hezekiah Peck, 31 no atete 1835, Kirtland, Ohio; i roto i te « The Book of John Whitmer », p. 80, Community of Christ Archives, Independence, Missouri; Hoho‘a no « The Book of John Whitmer » i roto mau haaputuraa a te Ekalesia.

  20. E rata a Iosepha Semita e John Whitmer i te feia mo‘a i Colesville, New York, 2 no titema 1830, Fayette, New York; i roto i te Newel Knight, Autobiography and Journal, ca. 1846–47, 198–206, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  21. Te mau Hiro‘a Faaroo 1:10

  22. History of the Church, 5:61, 63–65; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te « The Government of God », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘afaatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no Tiurai 1842, 855–57; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  23. Faahitihia e William P. McIntire, o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te omuaraa no te matahiti 1841 i Nauvoo, Illinois; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, mau haaputuraa a te Ekalesia

  24. History of the Church, 5:279; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita, i te 8 no fepuare 1843, Nauvoo, Illinois.

  25. Faahitihia e William Clayton, o te faaite mai i te hoê a‘oraa aore e tai‘o mahana tei horo‘ahia e Iosepha Semita i Nauvoo, Illinois; i roto i te L. John Nuttall, « Extracts from William Clayton’s Private Book », 8, Journals of L. John Nuttall, 1857–1904, L. Tom Perry Special Collections, Brigham Young University, Provo, Utah; hoho‘a i roto i te mau haaputuraa a te Ekalesia.

  26. Faahitihia e William P. McIntire, o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te omuaraa no te matahiti 1841 i Nauvoo, Illinois; Nauvoo, Illinois; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  27. Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 130:9; e mau arata‘iraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no eperera 1843, i Ramus, Illinois

Hōho’a
Newel K. Whitney store

I te piha i ni‘a i te tahua o te fare toa a Newel K. Whitney tei faaapîhia, ua ora na o Iosepha e o Emma Semita hau atu i te hoê matahiti, e ua farii te peropheta te rahiraa o te mau heheuraa i reira, tae noa’tu i te mau heheuraa no te taeraa mai o te Fatu.

Hōho’a
lamb and lion

« Te tere vitiviti nei te mahana e ia tupu te mau mea ato‘a tei faahoihia mai… Ei reira te liona e taota ai e te pinia mamoe ».