Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 45: Te mau mana‘o o Iosepha Semita no ni‘a i ta’na misioni ei peropheta


Pene 45

Te mau mana‘o o Iosepha Semita no ni‘a i ta’na misioni ei peropheta

« Aita atu to‘u e hinaaro maori râ te hamani-maitai-raa i te mau taata ato‘a ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Mai te haamataraa mai o ta’na ohipa, ua vai pinepine noa te oraraa o te peropheta Iosepha Semita i roto i te ati rahi. Noa’tu e e ua faaora te Fatu ia’na e rave rahi mau taime mai roto mai i te rima o to’na mau enemi, ua ite te peropheta e ia oti ta’na misioni i ni‘a i te fenua nei, e pohe ïa oia. Ua parau oia i te hoê oro‘a hunaraaa i Nauvoo i te matahiti 1842 e « ua mana‘o te tahi mau taata eita te taea‘e Iosepha e nehenehe e pohe, e parau hape ïa te reira: e e parau mau e i vai na te mau taime i farii ai au i te fafauraa e e paruruhia to‘u nei oraraa no te raveraa i tera e tera mau mea, area râ, i teie nei ua oti taua mau mea ra i te ravehia, aita ïa ta‘u e fafauraa e e vai noa â to‘u nei ora. E pohe au mai te tahi atu mau taata ».1

Ua ite maite te peropheta e te ora ra oia e te taato‘araa o te feia mo‘a i Nauvoo i roto i te hoê oraraa fifi e o te rahi noa’tu râ. A tupu ai te oire no Nauvoo i te rahi, ua haamata te tahi mau taata e ora ra i roto i taua tuhaa ra i te măta‘u i te maraaraa o te puai politita e te tereraa faufaa o te feia mo‘a, e ua haamata faahou te mau pŭpŭ taata ino i te hamani ino ia ratou. E mea fifi ihoa te oraraa o te peropheta no te mea e rave rahi mau taime to te feia faatere no Missouri i te tamataraa i te haru ia’na, e te rahi noa’tu râ te inoino o te mau taata taiva i te Ekalesia i roto i ta ratou mau tautooraa i te haamou ia’na. I te 6 no atete 1842 ua parau te peropheta e e tae mai te tau e faahepohia’i te mau melo no te Ekalesia i te faaru‘e ia Nauvoo:

« Ua tohu vau e e tamau noa te feia mo‘a i te faaruru i te mau ati rahi e e arata‘ihia ratou i te mau mou‘a ofa‘i, e e rave rahi o te taiva, e e haapohehia te tahi pae na to tatou mau taata hamani ino aore râ e pohe ratou no te haamani-ino-raa aore râ no te ma‘i, e e ora mai te tahi o outou no te haere e tauturu i te haamau i te mau vahi faaearaa e no te patu i te mau oire e e itehia e ua riro mai te feia mo‘a ei nunaa puai i rotopu i te mau mou‘a ofa‘i ».2

I roto i te mau a‘oraa e te mau papa‘iraa o te mau matahiti hopea o te oraraa o te peropheta, te vai nei te hoê mana‘o rû i roto i ta’na mau parau. No to’na iteraa e fatata to’na ora i te hope, ua haa itoito oia i te haapii i te feia mo‘a i te mau mea ta te Atua i heheu ia’na e ua faaitoito oia ia ratou ia faaineine no te farii i teie nei mau parau mau. Ua faaite ato‘a oia i to’na here rahi no te feia mo‘a, ma te parau e ua ineine oia i te horo‘a i to’na iho ora no ratou: « Ua ineine au ia pûpûhia ei tusia no te faatupu i te faufaa e i te maitai rahi a‘e ».3

E mea faahiahia mau e a faaoroma‘i ai te peropheta i taua huru hamani-ino-raa rahi ra e a titauhia’i oia i te mau titauraa tamau no te Ekalesia o te tupu ra i te rahi, ua noaa ia’na te taime no te faaite e te tau‘a nei oia i te mau melo tata‘itahi no te Ekalesia. I te mau matahiti i muri iho, ua haamana‘o e rave rahi mau feia mo‘a i te here e te maitai ta te peropheta Iosepha i faaite ia ratou.

Ua haamana‘o o Aroet L. Hale: « E haere pinepine mai te peropheta … i rapae au i te fare no te hauti i te popo e o matou te mau tamaroa, fatata hoê â to‘u matahiti e ta’na tamaiti o Iosepha. E faatura noa ïa [te peropheta] Iosepha i te mau ture no te hautiraa. E haru ïa oia i te popo e tae noa’tu i to’na taime no te rave i te raau tairi, i muri iho, no te mea hoi e e taata puai oia, e tairi atea roa ïa oia i te popo e e tuo matou i te tamaroa ia haere e tii i te reira e i taua area taime e nehenehe ïa ia Iosepha e haere e tamaa. Na te reira e faaata i te peropheta. E e taata maitai noa o Iosepha e tei î i te arearea ».4

Ua haamana‘o o Margarette McIntire Burgess i te tahi ohipa i tupu e te peropheta i Nauvoo: « Te haere ra maua to‘u taea‘e paari i te fare haapiiraa, i piha‘iho i te fare tei matauhia ei fare toa ofa‘i a Iosepha. Ua ua na i te mahana na mua’tu, e ua variroa te fenua, i taua ihoa râ aroa poromu. Ua mau vau e to‘u nei taea‘e Wallace i roto i te vari, e aita i nehenehe ia maua ia haere atu i rapae, e no reira, mai te mau tamarii ato‘a, ua haamata maua i te ta‘i, no te mea ua mana‘o maua e e faaea noa maua i reira. I to‘u râ hi‘oraa’tu i ni‘a, ua ite au i te hoa here o te mau tamarii, te peropheta Iosepha, i te haereraa mai ia maua ra. Aita i maoro roa ua tuu oia ia maua i ni‘a i te vahi marô e te teitei. I muri iho ua pi‘o mai oia i raro e ua tamâ i te vari i ni‘a i to maua mau tiaa ne‘ine‘i tei î i te vari, ua rave ihora i to’na horoi mai roto mai i to’na ra pute e ua tamarô ihora i to maua hoho‘a mata tei î i te roimata. Ua parau mai oia ia maua i te mau parau maitai e te faaanaanatae, e ua faahaere ia maua i te fare haapiiraa ma te oaoa. E mea maere anei no te aha vau i here ai i taua taata faahiahia ra, e te maitai e te tura te taata a te Atua? »5

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

E haapii te mau peropheta i te mau mea ta te Atua e heheu ia ratou; e tutava tatou i te ite e i te haapa‘o i ta ratou mau parau

« E mana‘ona‘oraa ïa na‘u i te taato‘araa o te mahana, e e oaoaraa ïa na‘u ia ite e nahea ra vau i te tauturu i te feia mo‘a a te Atua ia ite i te mau orama o te tae tamau mai nei ma te puai i mua i to‘u feruriraa. Auê ïa to‘u oaoa i te hohora’tu i mua ia outou te mau mea tei ore roa i mana‘ohia e outou! Na te vêvê e te mau titauraa o te ao nei i haafifi i te reira…

« Hosana, hosana, hosana i te Atua Mana Hope, ua haamata te marama o te ra‘i i te ma‘iri mai i ni‘a iho ia tatou e tae roa mai i teie nei. Eita e noaa ia‘u te mau parau no te faaite i to‘u nei mau mana‘o. Eita vau i te taata ite, e mau mana‘o maitai râ to‘u mai te mau taata ato‘a. Ahiri e e reo to‘u mai to te melahi no te faaite i te hoê taime i to‘u mau mana‘o i to‘u mau hoa! Aita râ vau i ti‘aturi i te reira i roto i teie oraraa ».6

« Ua fifi rahi mau â ia tuu atu te tahi mea i roto i te upoo o teie u‘i. Mai te mea ra e te vahihia ra te mau pona o te hoê tumu raau e te hoê faraoa to papaa o tei faaohipahia mai te hoê tipi, e te vahiraa i te hoê mautini e te hoê hamara raau. E mea taere te feia mo‘a i te taa i te mau mea.

« Ua tamata vau e rave rahi mau matahiti ia faaineine i te mau feruriraa o te feia mo‘a ia farii i te mau mea a te Atua; te ite pinepine nei râ tatou i te tahi o ratou, i muri a‘e i to ratou faaoroma‘iraa i te mau mea ato‘a ta ratou i faaruru no te ohipa a te Atua, mai te hu‘ahu‘araa o te hi‘o te huru ia tae ana‘e mai te tahi mea o te ore e tu‘ati i ta ratou mau peu tumu: aita roa’tu i noaa ia ratou i te faaoroma‘i i te tamataraa. E hea rahiraa o te nehenehe e haapa‘o i te hoê ture tiretiera, e ia haere no te farii i to ratou faateiteiraa, eita ïa e nehenehe ia‘u ia parau, no te mea e rave rahi te parauhia ra, tera râ aita rea te maitihia ra [a hi‘o PH&PF 121:40] ».7

« E ere au mai te tahi atu mau taata. E ohipa tamau noa to‘u nei feruriraa i te mau ohipa o taua mahana ra, e e ti‘a ia‘u ia ti‘aturi i te Atua ora no te mau mea ato‘a ta‘u e parau i taua mau huru oro‘a ra mai teie [te hoê oro‘a hunaraa]…

« Ua farii vau i te faaururaa, te heheuraa e te puai tino no te aparau i te mea ta to‘u varua i ite i te mau taime i ma‘iri, aita roa hoê varua i roto i teie amuiraa e ore e haere i to ratou ra fare e e tapiri i to ratou mau vaha e a muri noa’tu no ni‘a i te parau no te haapa‘oraa tae noa’tu i te taime ua haapii mai ratou i te tahi mea.

« No te aha e mea ti‘a roa ia tatou ia ite papû i te mau mea a te Atua, aita hoi te mau mea ato‘a i papû ia outou? E farii-poupou-hia outou e te mau ite e te maramarama ato‘a o ta‘u e nehenehe e horo‘a’tu ia outou ».8

« Te parau nei te tahi e e peropheta pohe vau no te mea aita vau e afa‘i faahou maira i te parau a te Fatu. No te aha vau e ore ai e afa‘i faahou mai â? Ua ineine anei tatou i te farii i te reira? Aita! aita roa te hoê i roto i teie piha ».9

« E heheu atu vau ia outou i te tahi taime te mau tumu parau o tei heheuhia mai ia‘u e te Varua Maitai. Te mau parau haavare ato‘a tei parauhia no‘u i teie nei no ô mai ïa i te diabolo, e e faaohipa te mana o te diabolo e to’na mau tavini no te aro atu i te basileia o te Atua. Aita’tu e mea ta te mau tavini a te Atua e haapii maori râ te mau parau tumu no te ora mure ore, e ite outou ia ratou i ta ratou ohipa. E parau mai ïa te hoê taata maitai i te mau parau maitai e te mau parau tumu mo‘a, e te hoê taata ino i te mau mea ino ïa. Te mana‘o nei au, i te i‘oa o te Fatu, i te ti‘avaru atu i taua mau parau tumu ino ra, te feia haavare e te tahi atu â., e te faaara nei au ia outou paato‘a ia haapa‘o maitai i te feia ta outou e haere atu na muri. Te ti‘aoro atu nei au ia outou ia haapa‘o i te mau maitai ato‘a e te mau haapiiraa ato‘a ta‘u i horo‘a’tu ia outou…

« Te a‘o atu nei au ia outou ia haapa‘o maitai i teie mau parau i muri nei—a apiti atu te paeiti, te aroha e te tahi atu â. Te parau atu nei au, i te i‘oa o te Fatu, e mai te mea te vai nei teie mau mea i roto ia outou, e hotuhia ïa outou [a hi‘o 2 Petero 1:5–8]. Te faaite papû nei au e aita to te taata e mana no te heheu i teie mau mea maori râ o vau nei—te mau mea i te ra‘i, i ni‘a i te fenua e i hade … Te pûpû nei au ia outou paato‘a i te Atua ra, ia fatu outou i te mau mea ato‘a; e ia amui mai te Atua i Ta’na haamaitairaa ».10

Noa’tu e taata te mau peropheta e to ratou paruparu taata, ua piihia ratou e te Atua no te haapii e no te arata‘i i To’na nunaa taata

Te faaite nei te buka aamu a te peropheta no te 6 no novema 1835: « Ua farerei au i teie po‘ipo‘i i te hoê taata no te hitiaa o te râ mai. I muri a‘e i to’na faarooraa i to‘u nei i‘oa, ua ite oia e e taata noa vau, na ta’na parau i faaite mai, e ua mana‘o oia e te taata ta te Fatu i mana‘o i te heheu atu i To’na mana‘o, e ti‘a ïa ia’na ia riro ei taata taaê. E au ra ua moehia ia’na i te parau no roto mai i te vaha o Iakobo, e o [Eliaha] e taata mau â hoi oia mai ia tatou ato‘a te huru, e mana râ hoi to’na no te Atua mai, o tei tapiri i te mau ra‘i, ei pahonoraa i ta’na mau pure, ia ore e uahia a toru a‘era matahiti e ono a‘era hoi marama; e faahou â, ei pahonoraa i ta’na pure, ua horo‘a mai te ra‘i i te ua, e ua tupu a‘era hoi te maa o te fenua nei [a hi‘o Iakobo 5:17–18]. Oia mau, o tera ïa te huru pouiri e te ite ore o teie u‘i, ia faariro ratou ei mea maere ia rave te hoê taata i te ohipa a te Taata tei hamani ia’na ».11

« Eaha hoi te taime i haapii ai au i te tahi haapiiraa hape mai teie atu vahi? Eaha te taime i itehia’i e ua hape au? Te hinaaro nei au ia upooti‘a i Iseraela hou vau a haere atu ai mai teie atu vahi e ia ore vau e ite faahouhia. Aita roa vau i parau noa‘e ia outou e e taata maitai roa vau; aita râ e hape i roto i te mau heheuraa ta‘u i haapii. No reira, e ti‘a anei ia‘u ia ti‘avaruhia mai te hoê tao‘a faufaa ore? »12

« Noa’tu e te hape nei au, aita râ vau i rave i te hape i faahapahia’i au: te hape ta‘u e rave e mea na roto ïa i te paruparu o te natura taata, mai te tahi atu mau taata. Aita roa e taata e ora ma te hape ore. Te mana‘o nei outou e o Iesu iho, ahani tei ŏ nei Oia, e aita to’na e hape i to outou hi‘oraa? Ua parau to’na mau enemi i te mau parau ino ato‘a No’na—ua imi ratou i te hara i roto Ia’na ».13

Te faaite nei te buka aamu a Iosepha Semita no te 29 no atopa 1842: « Ua … haere atu vau i te fare toa [i Nauvoo, Illinois], i reira te tahi mau taea‘e e mau tuahine i te haaputuputuraa, tei tae mai i teie po‘ipo‘i mai te tuhaa fenua mai no New York … Ua parau vau ia ratou e e taata noa vau, e aita e ti‘a ia ratou ia titau ia‘u e ia maitai roa vau; mai te mea ua titau ratou i te maitai-roaraa i roto ia‘u, e ti‘a ato‘a ïa ia‘u ia titau i te maitai-roa-raa i roto ia ratou; mai te mea râ e faaoroma‘i ratou i to‘u mau paruparau e te mau paruparu o te mau taea‘e, e faaoroma‘i ato‘a ïa vau i to ratou mau paruparu ».14

Noa’tu te pato‘iraa, e rave faaoti te mau peropheta i te mau misioni ta te Atua i horo‘a ia ratou

« Te oaoa nei au e te mauruuru nei au no to‘u taeraa mai i teie nei oro‘a. E mau tautooraa rahi tei ravehia e to tatou mau enemi no te afa‘i mai ia‘u i Missouri e no te haamou i to‘u nei ora; ua faaapiapi râ te Fatu i to ratou e‘a, e aita â ratou i rave faaoti atura i ta ratou opuaraa. Ua faati‘a te Atua e ia ore au e topa i roto i to ratou mau rima. Ua aro vau i te aroraa maitai…

« E upooti‘a vau i ni‘a i to‘u mau enemi: ua haamata vau i te upooti‘a i ni‘a ia ratou i to‘u nohoraa e e upooti‘a â vau i te atea ê. O ratou ato‘a o te ti‘a mai no te aro ia‘u e ite mau ïa ratou i te teiaharaa o ta ratou ohipa ino i ni‘a i to ratou iho mau upoo ».15

« Te parau nei au ma te măta‘u ore, ma te faaroo e ma te mana … Ua ite au eaha ta‘u e parau nei, ua taa ia‘u ta‘u misioni e ta‘u ohipa. O te Atua Mana Hope to‘u paruru; e eaha ïa ta te taata e nehenehe e rave mai te mea o te Atua to‘u nei hoa? Eita ïa vau e faatusiahia e tae noa’tu ua tae mai to‘u taime; i reira ïa vau e pûpû-hua-hia’tu ai … Te haamauruuru nei au i te Atua no te faaherehereraa ia‘u i to‘u mau enemi; aita to‘u e enemi maori râ no te parururaa i te parau mau. Aita atu to‘u e hinaaro maori râ te hamani maitai i te taata ato‘a. Te hinaaro nei au e pure no te mau taata ato‘a ».16

« Ahani aita vau i ô atu i roto i teie ohipa e i piihia e te Atua, e iriti mai ïa vau ia‘u i rapae. Aita râ e nehenehe ia‘u ia na reira: aita to‘u e feaaraa no te parau mau ».17

« E ofa‘i taratara vau. Aita roa’tu te haruru o te hamara e te tipi i faaroo-noa‘e-hia i ni‘a iho ia‘u e tae noa’tu i te taime ua rave te Fatu ia‘u. Hoê noa mea ta‘u e hinaaro nei o te ite e te paari ïa o te ra‘i ».18

« Te tohu nei au e te faaite nei au i teie po‘ipo‘i e eita e nehenehe i te mau mana apiti o te fenua e o hade ia haamarua aore râ ia upooti‘a i ni‘a i teie tamaiti, no te mea e fafauraa ta‘u no ô mai i te Atua mure ore ra. Mai te mea ua hara vau, ua hara ïa vau i rapae noa; ua ite papû râ vau i te mau mea a te Atua ».19

« Ia haere ana‘e mai te mau taata no te patu i ni‘a i te mau niu o te tahi atu mau taata, te rave nei ïa ratou na ni‘a i ta ratou iho hopoi‘a, ma te mana ore no ô mai i te Atua ra; e ia tahe mai te pape pue e ia uihi mai te mata‘i, e ia niuhia to ratou niu i ni‘a i te one, e marua hu‘ahu‘a mai ïa ratou paato‘a.

« Ua patu anei au i ni‘a i te niu o te tahi atu taata? Ua noaa ia‘u te taato‘araa o te parau mau ta te ao keresetiano i mau na, e te hoê heheuraa taa ê hau atu, e faaupooti‘a ïa te Atua ia‘u ».20

E here te mau peropheta i te feia ta ratou e tavini e e hinaaro hoi i te arata‘i maitai ia ratou, noa’tu ua titauhia te faahaparaa no te raveraa i te reira

« Aita’tu e aroha hau atu i teie, maori râ ia horo‘a te taata i to’na iho ora no to’na ra mau hoa [a hi‘o Ioane 15;13]. Te ite nei au e rave rahi hanere e tauasini o to‘u mau taea‘e tei ineine i te faatusia i to ratou iho ora no‘u nei.

« E mea teiaha roa te mau hopoi‘a e ma‘iri nei i ni‘a iho ia‘u. Aita to‘u mau enemi e faati‘a nei ia‘u ia faafaaea, e te ite nei au e i rotopu i te ohipa e te pe‘ape‘a, ua ti‘a hoi i te varua e paruparu râ to te tino. Noa’tu e ua piihia vau e to‘u Metua i te Ao ra no te haamau i te niu no teie ohipa rahi e no teie basileia i teie tau tuuraa evanelia, e no te faaite i To’na hinaaro heheuhia ia Iseraela i haapurarahia, te farii nei au i te mau mana‘o mai to te tahi atu mau taata, mai te mau peropheta no mutaa ihora…

« Aita vau e ite nei i te mau hape i roto i te Ekalesia, e no reira e ti‘afaahou vau e te feia mo‘a, e haere anei au i te ra‘i aore râ e pou anei au i hade, aore râ i te tahi ê atu vahi. E mai te mea e haere tatou i hade, e ti‘avaru ê atu ïa tatou i te mau diabolo e e faariro tatou i te hade ei ra‘i. I te vahi te vai nei teie nunaa, te vai nei ïa te mau taata maitai ».21

« Eiaha te feia mo‘a e mana‘o e no te mea hoi e e mea piri vau ia ratou e e mea hauti e e mea oaoa vau, e aita ïa vau e ite nei i te mau mea e tupu ra. Eita te mau huru hara ato‘a e nehenehe e paturuhia i roto i te Ekalesia, e eita te reira e tupu maite i te vahi tei reira vau; no te mea ua faaoti to‘u mana‘o e a arata‘i ai au i te Ekalesia, e arata‘i ti‘a ïa vau i te reira ».22

« Mai te mea ua tanohia vau ia riro ei taata o te taa i te huru o te Atua, e o te tatara aore râ o te faatae i te mau parau tumu i to outou na mau aau, e ia taati te Varua i te reira i ni‘a ia outou, ia parahi ïa te mau tane e te mau vahine ato‘a ma te mamû, ia tuu i to ratou mau rima i ni‘a i to ratou mau vaha, e ia ore roa e faateitei i to ratou mau rima aore râ to ratou mau reo, aore râ e parau i te tahi mea no te faahapa i te taata a te Atua aore râ te mau tavini a te Atua … Mai te mea e afa‘i atu vau ia outou i te hoê iteraa no ni‘a Ia’na, e faaea ïa te mau hamani-ino-raa ato‘a i ni‘a ia‘u. E ite ïa outou e o vau To’na ra tavini; no te mea te parau nei au mai te hoê taata e mana to’na…

« … E nehenehe ta‘u e tamata i te mau parau tumu no te ora mure ore, e e nehenehe ato‘a ia outou ia na reira. Ua horo‘ahia mai te reira ia‘u na roto i te mau heheuraa a Iesu Mesia; e ua ite au e ia faaite ana‘e vau ia outou i teie mau parau no te ora mure ore mai tei horo‘ahia mai ia‘u, e tamata outou i te reira, e ua ite au e e ti‘aturi outou i te reira. Te parau nei outou e e mea monamona te meli, te na reira ato‘a nei vau. E nehenehe ato‘a ta‘u e tamata i te varua no te ora mure ore. Ua ite au e e mea maitai te reira; e ia faaite ana‘e vau ia outou i teie mau mea tei horo‘ahia mai ia‘u na roto i te faaururaa a te Varua Mo‘a, e mea papû e farii outou i te reira ei mea monamona e e rahi atu â to outou oaoa…

« Ua faataa vau i ta‘u mau parau no te taato‘araa, tei ona e tei vêvê, tei faatitihia e tei tiamâ, tei rahi e tei iti. Aita to‘u e inoino i te hoê noa‘e taata. Ua here au ia outou paato‘a; aita râ vau i au i te tahi o ta outou mau ohipa. Ua riro vau e hoa maitai roa no outou, e mai te mea aita te mau taata i manuia no to ratou iho ïa hape. Mai te mea e haavî vau i te hoê taata, e e au ore mai oia ia‘u, e taata maamaa ïa oia; no te mea ua here au i te mau taata ato‘a, teie ihoa râ mau taea‘e e mau tuahine to‘u.

« … Aita outou i ite o vai au; aita roa’tu outou i ite i to‘u aau. Aita e taata i ite i to‘u aamu. Eita e nehenehe ia‘u ia faaite i te reira: Aita roa’tu vau e rave i te reira. Eita vau e faahapa i te hoê noa‘e taata no te oreraa e ti‘aturi i to‘u aamu. Ahani aita vau i ite i te ohipa ta‘u i rave, eita ïa vau iho nei e ti‘aturi i te reira. Aita roa‘e vau i hamani ino i te hoê noa‘e taata mai to‘u fanau-raa-hia i te ao nei. Ua vai noa to‘u reo no te hau.

« Eita e nehenehe ia‘u ia tarava e tae noa’tu ua hope te taato‘araa o ta‘u nei ohipa. Aita roa‘e vau i mana‘o i te ohipa ino, aore râ e rave i te tahi ohipa no te hamani ino i to‘u taata tupu. I te taime a piihia’i au e te pu a te melahi e a faitohia’i au i roto i te faito, e ite ïa outou paato‘a ia‘u i te reira taime. Aita vau e parau faahou atu. Ia haamaitai mai te Atua ia outou paato‘a ».23

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • I te api 587, a tai‘o i te parau no te hamani-ino-raa ta Iosepha Semita i faaruru i Nauvoo. I muri iho a huri i te api 588 e a tai‘o faahou i te mau aamu no to’na taviniraa e te hautiraa i te mau tamarii i Nauvoo. I to outou feruriraa no te aha i nehenehe ai ia’na ia tape‘a i taua huru oaoa ra e te tau‘a i te taata? A feruri na eaha ta outou e nehenehe e rave no te faaea oaoa noa e te here i roto i te mau tau tamataraa.

  • A tai‘o i te toru e i te maha o te paratarafa i te api 589, ma te hi‘o i te mauruuru ore o te peropheta Iosepha a ore ai te feia mo‘a i ineine i te farii i te mau mea ato‘a ta’na i hinaaro i te haapii atu ia ratou (a hi‘o i te mau api 589–91). Eaha te mea e nehenehe e haamarirau i to tatou aravihi i te farii i te tahi atu â parau mau? Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te « faaineine i te farii i te mau mea a te Atua »?

  • A tai‘o faahou i te paratarafa matamua o te pene i te api 591 e na paratarafa e piti i muri mai. Eaha te a‘oraa ta outou e nehenehe e horo‘a i te hoê taata o te pato‘i i te pee i te hoê taata faatere no te Ekalesia no te mea te vai nei te tahi paruparu i roto i to’na huru taata? A tai‘o i te taato‘araa o te piti o te paratarafa i te api 592, e a feruri e nahea teie faahitiraa parau e tano ai i roto i to tatou mau auraa ato‘a.

  • Ua faaite o Iosepha Semita i te faaroo e e paruru te Atua ia’na e e faati‘a oia ia’na ia rave faaoti i ta’na misioni i roto i te oraraa nei (te mau api 592–93). Eaha te mau mea tei tupu ia outou i reira te Atua i tauturu ai ia outou ia rave faaoti i ta outou mau hopoi‘a i roto i to outou utuafare aore râ i roto i te hoê piiraa i roto i te Ekalesia?

  • A tuatapapa i na paratarafa matamua e piti i te api 595. Ahea ra to outou tamataraa i te maitai o te parau mau? Nahea ta tatou e nehenehe ai e oaoa i te mau parau a te hoê peropheta aore râ a te tahi ê atu taata faatere noa’tu e e haavî oia ia tatou no ta tatou mau ohipa hape?

  • A tai‘o vitiviti noa i te taato‘araa o te pene, ma te hi‘o i te hoê aore râ e piti faahitiraa parau e tauturu taaê ia outou. Eaha ta outou e au nei i roto i te mau faahitiraa parau ta outou i ma‘iti? Nahea teie pene i haamaitai ai i to outou iteraa papû no ni‘a i te peropheta Iosepha Semita?

Te mau papa‘iraa mo‘a;Daniela 2:44–45; 2 Timoteo 4:6–8; Iakoba 1:17–19; Mosia 2:9–11; Moromona 9:31

Te mau nota

  1. History of the Church, 4:587; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no eperera 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  2. History of the Church, 5:85; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka D-1, p. 1362, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  3. History of the Church, 5:159; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita ia James Arlington Bennet, 8 no tetepa 1842, Nauvoo, Illinois; ua papa‘i-hape-hia te paeraa o James Bennet e « Bennett » i roto i te History of the Church.

  4. Aroet L. Hale, « First Book or Journal of the Life and Travels of Aroet L. Hale », 23–24; Aroet Lucius Hale, Reminiscences, ca. 1882, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  5. Margarette McIntire Burgess, i roto i te « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 15 no tenuare 1892, 66–67.

  6. History of the Church, 5:362; faaapîhia te papa‘iraa e te faatomaraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  7. History of the Church, 6:184–85; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 21 no tenuare1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  8. History of the Church, 5:529–30; faaapîhia te papa‘iraa e te faatomaraa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 13 no atete 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  9. History of the Church, 4:478; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 19 no titema 1841, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  10. History of the Church, 6:366–67; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  11. History of the Church, 2:302; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita i te 6 no novema 1835, Kirtland, Ohio.

  12. History of the Church, 6:366; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  13. History of the Church, 5:140; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 31 no atete 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow.

  14. History of the Church, 5:181; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita i te 29 no atopa 1842, Nauvoo, Illinois.

  15. History of the Church, 5:139–40; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 31no atete 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  16. History of the Church, 5:257, 259; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 22 no tenuare1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  17. History of the Church, 5:336; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  18. History of the Church, 5:423; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 11 no tiunu 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  19. History of the Church, 5:554 tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia i te 27 no atete 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e William Clayton.

  20. History of the Church, 6:479; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no tiunu 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  21. History of the Church, 5:516–17; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 23 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  22. History of the Church, 5:411; no roto mai i te mau arata‘iraa tei horo-‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no me 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  23. History of the Church, 6:304–5, 312, 317; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 7 no eperera 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

Hōho’a
Prophet Joseph with children

Ua imi o Iosepha Semita i te taime no te faaite e te haapa‘o nei oia i te feia mo‘a tata‘itahi. Ua haamana‘o o Margarette McIntire i te peropheta, o ta’na i pii « te hoa here o te mau tamarii », o tei tauturu ia’na e to’na ra taea‘e a mau ai raua i roto i te vari.

Hōho’a
Prophet Joseph

« Ua faataa vau i ta‘u mau parau no te taato‘araa, te feia ona e te feia vêvê, tei faatitihia e tei tiamâ, tei rahi e tei iti … Ua here au i te mau taata ato‘a, teie ihoa râ mau taea‘e e mau tuahine to‘u ».