Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 6: Te misioni a Ioane Bapetizo


Pene 6

Te misioni a Ioane Bapetizo

« Ua mau o Ioane [Bapetizo] i te autahu‘araa a Aarona e ua riro oia ei faatere haamanahia e te taata faaineine no te Mesia, e ua haere mai oia no te faaineine i te e‘a i mua ia’na ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I harmony, Pennsylvania, i te tau to‘eto‘e no te matahiti 1828–29, ua tamau noa o Iosepha Semita i te iritiraa i te Buka a Moromona, ua taere rii râ te ohipa. Ua titau-ato‘a-hia ia Iosepha ia rave i te ohipa i roto i ta’na faaapu no te faaamu i to’na utuafare e aita ato‘a hoi to’na e papa‘i parau rave tamau no te tauturu ia’na. I roto i teie nei taime hepohepo, ua haamana‘o oia, « Ua pure au i te Fatu e e ia haapa‘o oia ia‘u no te rave faaotiraa i te ohipa ta’na i faaue mai ia‘u »1 Ua fafau te Fatu e e horo‘a mai Oia i te tauturu ta Iosepha i hinaaro no te tamau i te ohipa no te iritiraa (a hi‘o PH&PF 5:34). I te 5 no Eperera 1829, ua apee te hoê orometua haapii o Oliver Cowdery te i‘oa i te taea‘e o te peropheta o Samuel i Harmony, no te farerei ia Iosepha. Ua faaroo o Oliver i te parau no te mau api a faaea’i oia i te fare o te mau metua o te peropheta, e i muri a‘e i te pureraa no ni‘a i teie ohipa, ua farii oia i te heheuraa e e ti‘a ia’na ia papa‘i i te peropheta. I te 7 no eperera, ua haamata na taata toopiti i te ohipa no te iritiraa, e o Oliver te papa‘i parau.

I to Iosepha e Oliver iritiraa i te mau api, ua tai‘o raua i te mau arata‘iraa a te Faaora i te mau Ati Nephi no ni‘a i te bapetizoraa ia matara te hara.2 I te 15 no me, ua haere atu raua i te hoê uru raau i piha‘i iho i te nohoraa o te peropheta no te ani i te Fatu i te tahi atu â haamaramaramaraa no ni‘a i teie nei oro‘a faufaa rahi. Te haamana‘o nei o Oliver Cowdery e « Tei roto to maua aau i te pure u‘ana no te ite nahea maua e farii ai i te mau haamaitairaa no te bapetizoraa e no te Varua Maitai, mai te au i te haapa‘oraa a te Atua, e ua imi itoito noa maua i te ti‘araa o te mau metua e te mana no te autahu‘araa mo‘a e te mana no te faatere i te reira ».3

Ua papa‘i o Iosepha Semita i te mea tei tupu ei pahonoraa i ta raua nei pure: « A pure ai maua ma te tiaoro atu i te Fatu, ua fâ te hoê ve‘a no te ra‘i mai na roto i te ata maramarama e ma te tuu maira oia i to’na rima i ni‘a iho ia maua, ua faaotoro‘a maira ia maua, i te na-ô-raa mai e: I ni‘a iho ia orua e ta‘u na tavini taea‘e nei, i te i‘oa o te Mesia ra te horo‘a’tu nei au i te Autahu‘araa a Aarona ra, o tei mau i te mau taviri no te utuuturaa o te mau melahi, e no te evanelia no te tatarahapa, e no te bapetizo na roto i te utuhiraa no te haamatararaa i te hara; e e ore roa te reira e iriti-faahou-hia’tu mai ni‘a i te ao nei, e tae noa’tu i te taime e e pûpû faahou atu ai te mau tamarii tamaroa o Levi i te hoe tusia i te Fatu na roto i te parau-ti‘a ra.

« Ua parau maira oia e aore to teie nei autahu‘araa a Aarona e mana no te tuuraa rima no te horo‘a i te Varua Maitai, i muri a‘era râ te reira e tuuhia mai ai te reira i ni‘a iho ia maua…

« Te ve‘a o tei fâ mai ia maua i taua taime ra, e o tei tuu mai i teie nei autahu‘araa a Aarona i ni‘a iho ia maua, ua parau mai oia e, o Ioane to’na i‘oa, e o taua iho Ioane i parauhia o Ioane Bapetizo i roto i te Faufaa Apî; e ua haere mai oia i raro a‘e i te faatereraa a Petero, Iakobo et Ioane, tei mau i te mau taviri no te autahu‘araa a Melehizedeka, e taua autahu‘araa ra, e tuu-ato‘ahia mai ïa i ni‘a iho ia maua i te taime ti‘a » (Iosepha Semita—Aamu 1:68–70, 72).

Te haereraa mai o Ioane Bapetizo o te hoê ïa oro‘a faufaa rahi roa i roto i te oraraa o te peropheta Iosepha Semita e i roto i te haereraa i mua o te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei. Noa’tu e ua ite o Iosepha Semita i te Atua te Metua e ia Iesu Mesia, e ua farereihia oia e te mau ve‘a no te ra‘i mai, e ua farii oia i te mau api auro e te aravihi i te iriti i te reira, aita râ i horo‘ahia’tura ia’na te mana faatere e te mana no te autahu‘araa. I teie nei ua faahoihia mai te mana no te autahu‘araa a Aarona i ni‘a i te fenua nei, e e fatata te mana no te autahu‘araa a Melehizedeka i te faahoihia mai, ua riro o Iosepha Semita i te hoê taata faatere haamanahia i roto i te basileia o te Atua.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ua rave faaoti o Ioane Bapetizo i te mau misioni faufaa rahi no te faaineineraa i te e‘a i mua i te Faaora e no te bapetizoraa Ia’na

« Ua haere atu vau i te hoê putuputuraa i te hiero [i te 29 no tenuare 1843]… Ua parau vau e te vai nei e piti na uiraa tei anihia ia‘u no ni‘a i te tumu parau no ta‘u mau parau i te Sabati i ma‘iri a‘enei, ta‘u i fafau e pahono atu vau i mua i te taata, e e faaohipa maitai vau i te reira taime.

« Ua tupu mai te uiraa na roto i te parau a Iesu—‘I ta te vahine e fanau nei, aita’tu ïa e peropheta rahi ia Ioane Bapetizo nei; o tei iti roa râ i te basileia o te Atua ra, e rahi ïa ia’na’ [Luka 7:28]. Nahea to Ioane faariro-raa-hia ei hoê o te mau peropheta rahi roa‘e? Eita hoi e nehenehe i ta’na mau temeio ia faatupu i to’na ra rahi. [A hi‘o Ioane 10:41].

« A tahi. Ua horo‘ahia ia’na te hoê misioni hanahana no te faaineine i te e‘a na mua i te aro o te Fatu. O vai tei farii i taua huru ti‘aturiraa ra tei horo‘ahia’tu ia’na na mua atu aore râ mai taua mai â taime? Aore roa e taata.

« Te piti. Ua horo‘ahia ia’na te misioni faufaa rahi, e ua titauhia ia’na ia bapetizo i te Tamaiti a te Taata nei. O vai tei farii i te hanahana no te raveraa i te reira? O vai tei farii i taua haamaitairaa e taua hanahana ra? O vai tei arata‘i i te Tamaiti a te Taata i roto i te pape no te bapetizoraa, e tei farii i te haamaitairaa no te hi‘o mata’tu i te Varua Maitai i te pouraa mai, mai te huru o te uupa ra, aore râ te tapa‘o no te uupa, ei faaiteraa no taua oro‘a ra? Ua haamauhia te tapa‘o no te uupa hou te hamaniraa o te ao nei, ei faaite no te Varua Maitai, e e ore roa e nehenehe i te diabolo ia haere mai na roto i te tapa‘o no te uupa. Te Varua Maitai o te hoê ïa taata, e te huru ïa no te hoê taata. Eita oia e tape‘a ia’na iho i te huru no te uupa, i roto râ i te tapa‘o no te uupa. Eita te Varua Maitai e tauihia mai te hoê uupa; ua horo‘ahia râ te tapa‘o no te uupa ia Ioane no te faaite i te parau mau no te bapetizoraa no te Mesia, mai te uupa tei riro ei tapa‘o aore râ ei tokene no te parau mau e te hara ore.

« Te toru, O Ioane ana‘e, i taua taime ra, te taata faatere haamanahia i roto i te mau ohipa o te basileia i ni‘a i te fenua nei, e tei mau i te mau taviri no te mana. Ua titauhia i te mau Ati Iuda ia haapa‘o i ta’na mau arata‘iraa aore râ e faahapahia ratou na ta ratou iho ture; e ua faati‘a o te Mesia iho i te parau-ti‘a ato‘a na roto i te haapa‘oraa i te ture Ta’na i horo‘a’tu ia Mose i ni‘a i te mou‘a ra, e ua faarahi e ua faahanahana i te reira, aita râ i haamou i te reira. Ua mau te tamaiti a Zekaria i te mau taviri, te basileia, te mana, te hanahana o te mau Ati Iuda, na roto i te faatahinuraa mo‘a e te faaotiraa a te ra‘i, e no reira teie na tumu e toru i faariro ai ia’na mai te peropheta rahi roa‘e tei fanauhia e te hoê vahine.

« Te uiraa piti:—Nahea te iti roa râ i te basileia o te ra‘i e rahi ïa ia’na? [A hi‘o Luka 7:28].

« Teie ta‘u i pahono atu—O vai ta Iesu e parau ra i te iti roa? Ua faarirohia o Iesu mai te taata tei iti roa i roto i te basileia o te Atua, e [e au ra] aita oia i ti‘aturihia e ratou ei peropheta; noa’tu e ua parau Oia—O oia o te faarirohia e tei iti roa i rotopu ia outou e rahi ïa ia Ioane—e o Vau iho! »4

E ti‘a ia vai mai te mau taata faatere haamanahia i roto i te basileia o te Atua

« Te parau nei te tahi e aita te basileia o te Atua i haamauhia i ni‘a i te fenua e tae noa’tu i te mahana no te penetekote, e aita o Ioane [Bapetizo] i poro i te bapetizoraa no te haamatararaa i te hara; te parau nei râ vau e, i te i‘oa o te Fatu, e ua haamauhia te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei mai te tau o Adamu e tae noa mai i teie nei mahana. I te mau taime ato‘a ua vai mai te hoê taata parau-ti‘a i ni‘a i te fenua nei ta te Atua i heheu atu i Ta’na ra parau e i horo‘atu i te mana faatere e te mana o te Atua no te faatere i te mau oro‘a no te evanelia e no te faatere i te autahu‘araa a te Atua, te vai ra te basileia o te Atua; e, no te pato‘iraa i te Evanelia a Iesu Mesia e te mau peropheta ta te Atua i tono mai, ua vai noa te mau haavaraa a te Atua i ni‘a iho i te mau nunaa, te mau oire, e te mau hau fenua, i roto i te mau tau ato‘a o te ao nei, o tera tei tupu i te mau oire no Sodoma e Gomora, tei haamouhia no te pato‘iraa i te mau peropheta…

« No ni‘a i te Evanelia e te bapetizoraa ta Ioane i poro, e parau ïa vau e ua haere mai o Ioane e poro i te Evanelia ia matara te hara; tei ia’na ra te mana o te Atua, e tei ia’na ra te mau orama a te Atua, e e au ra ua vai noa te basileia o te Atua ia Ioane ana‘e ra no te hoê tau. Ua fafau te Fatu ia Zekaria e noaa ta’na hoê tamaiti o te riro ei huaai na Aarona, ua fafau hoi ta Fatu e vai noa te autahu‘araa ia Aarona e to’na ra huaai na roto i to ratou mau u‘i. E aore roa e taata e rave noa i teie tura no’na iho, maori râ o tei parauhia e te Atua, mai ia Aarona ra [a hi‘o Hebera 5:4]; e ua farii Aarona i to’na piiraa na roto i te heheuraa…

« Te parau râ te tahi taata, e eita te basileia e nehenehe e haamauhia i te tau o Ioane, no te mea ua parau o Ioane te fatata maira te basileia. E ani râ vau aita anei te basileia i fatata atu ia ratou tei roto hoi te reira i te rima o Ioane. Aita i titauhia i te taata ia tia‘i i te mau mahana no te Penetekote no te ite i te basileia o te Atua, no te mea tei ia Ioane ra te reira, e ua haere mai oia mai te medebara i te tuoraa e, ‘E tatarahapa outou; te fatata mai nei hoi te basileia o te ao’ [Mataio 3:2], oia hoi, ‘Tei ŏ nei te basileia o te Atua, e te haere atu nei au ia outou na; tei ia‘u nei te basileia o te Atua, e e nehenehe ta outou e farii i te reira, e te haere atu nei ia outou na; e mai te mea eita outou e farii i te reira e faahapahia ïa outou; e te faaite nei te mau papa‘iraa mo‘a e ua haere paato‘a to Ierusalema i te bapetizoraa o Ioane [a hi‘o Mataio 3:5–6]. Te vai na te hoê taata faatere haamanahia, e o ratou tei bapetizohia tei raro a‘e ïa ratou i te hoê arii; e tei reira ato‘a te mau ture e te mau orama a te Atua; no reira tei reira te basileia o te Atua; aita’tu e taata tei farii i te mana maitai atu no te faatere maori râ o Ioane; e tei raro a‘e to tatou iho Faaora i taua mana ra, na roto i to’na bapetizo-raa-hia e Ioane, no reira ua haamauhia te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua, i te tau ato‘a o Ioane…

« …ua haere mai te Mesia mai te au i te mau parau a Ioane [a hi‘o Mareko 1:7], e ua rahi a‘e Oia ia Ioane no te mea ua mau Oia i te mau taviri no te autahu‘araa a Melehizedeka e te basileia o te Atua, e ua heheu atu Oia na mua te autahu‘araa a Mose, e ua bapetizohia te Mesia e Ioane no te faati‘a i te mau parau-ti‘a ato‘a [a hi‘o Mataio 3:15]…

« …Ua parau Iesu, ‘Ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra;’ e ‘e mou te ra‘i e te fenua, e ore roa râ ta‘u parau e mou’ [Ioane 3:5; Mataio 24:35]. Mai te mea e fanau te taata i te pape e te Varua, e nehenehe ïa ta’na e tomo atu i te basileia o te Atua. Tei ni‘a ihoa te basileia o te Atua i te fenua nei, e ua faaineine o Ioane i te mau taata no te basileia, ma te pororaa’tu te Evanelia ia ratou e te bapetizoraa’tu ia ratou, e ua faaineine oia i te e‘a na mua i te Faaora, aore râ ua haere mai oia mai te hoê taata faaineine, e ua faaineine i te mau taata no te pororaa a te Mesia; e ua poro te Mesia na Ierusalema ato‘a i te vahi ihoa ta Ioane i poro … ua poro Ioane i hoê â Evanelia e te hoê â bapetizoraa ta Iesu e te mau aposetolo i poro i muri mai ia’na…

« I te mau taime ato‘a e nehenehe ta te taata i ite i te hinaaro o te Atua e te hoê taata faatere tei haamanahia e te Atua, te vai nei te basileia o te Atua; i te mau vahi aita te reira mau mea, aita ïa e basileia o te Atua. Aore roa e faufaa to te mau oro‘a, faanahonahoraa, e te mau faatereraa ato‘a i ni‘a i te fenua nei no te mau tamarii a te taata, maori râ ia faatoro‘ahia e ia faati‘ahia ratou e te Atua; no te mea aore roa e mea e nehenehe e faaora i te hoê taata maori râ te hoê taata faatere haamanahia; no te mea eita roa te tahi atu mau taata e itehia e te Atua aore râ e te mau melahi ».5

« Ua mau o Ioane [Bapetizo] i te autahu‘araa a Aarona, e e taata faatere haamanahia oia, e e taata faaineine no te Mesia, e ua haere mai oia no te faaineine i te e‘a i mua ia’na… E tahu‘a o Ioane mai te au i te haapa‘oraa a Aarona i mua i te Mesia…

« Ua horo‘ahia te mau taviri no te autahu‘araa a Aarona ia’na, e o oia te re‘o no te hoê i te tiaororaa i te medebara, i te na ôraa e, ‘haamaitai outou i te e‘a o te Fatu e a faatitiaifaro i to’na haerea’ [Mataio 3:3]…

« Ua parau Iesu ia Ioane, e ti‘a Ia‘u ia bapetizohia e oe. No teaha? No te faati‘a i ta‘u mau parau [a hi‘o Mataio 3:15]… Aita to Iesu e taata faatere haamanahia [maori râ] o Ioane.

« Aore roa e ora i rotopu i na paa e piti no te Bibilia mai te mea aita e taata faatere tei haamanahia ».6

Te taata tei ia’na ra te varua no Elia e « ohipa faaineine ïa » tei faataahia na’na e te Fatu

« O te varua no Elia ta‘u e hinaaro i te paraparau na mua; e no te omua i te tumu parau, e iriti mai au i te tahi o te mau iteraa papû no roto mai i te papa‘iraa mo‘a e e horo‘a atu ai au i to‘u iho.

I te omuaraa, mai ta‘u i parau, ua haere atu vau i roto i te uru raau no te ani i te Fatu, na roto i te pure, i To’na hinaaro no ni‘a ia‘u, e ua ite au i te hoê melahi [Ioane Bapetizo], e ua tuu mai oia i to’na nau rima i ni‘a iho i to‘u nei upoo, e ua faatoro‘a mai ia‘u ei Tahu‘a mai te au i te haapa‘oraa a Aarona, e ia mau i te mau taviri no teie nei Autahu‘araa, teie toro‘a no te pororaa ïa i te tarahapa e te bapetizoraa no te haamatararaa i te hara, e no te bapetizo ato‘a. Ua faaitehia mai râ ia‘u e aita e vai ra i roto i teie nei toro‘a te tuuraa rima no te horo‘araa i te Varua Maitai; e e ohipa rahi atu â ta teie nei toro‘a, e e horo‘ahia mai te reira i muri mai; tera râ e to‘u faatoro‘araa e ohipa faaineine ïa, aore râ te hoê haereraa na mua, oia hoi te varua o Elia; no te mea te varua o Elia o te haereraa ïa na mua no te faaineine i te e‘a no te taata rahi a‘e, o te ohipa ïa a Ioane Bapetizo. Ua haere mai oia ma te tuoraa i te medabara ra, ‘haamaitai outou i te e‘a o te Fatu, e faatitiaifaro i to’na haerea’ [Mataio 3:3]. E ua faaarahia te mau taata, mai te mea e nehenehe ta ratou e farii i te reira, o te varua ïa o Elia [a hi‘o Mataio 11:14], e ua haapapû maitai o Ioane i te mau taata, e ere râ oia iho i taua maramarama ra, i haere mai ra e faaite i taua Maramarama ra[a hi‘o Ioane 1:8].

« Ua parau atu oia i te taata e ta’na misioni o te poro ïa i te tatarahapa e te bapetizo i te pape; oia râ o te haere mai i muri iho ia’na o te bapetizo ïa oia i te auahi e te Varua Maitai. [a hi‘o Mataio 3:11]

« Ahani e e taata haavare oia, ua tamata ïa oia i te rave i te ohipa ma te mana ore, e ua rave ïa oia i te mau oro‘a e ore e au i taua toro‘a e taua piiraa ra, i raro a‘e i te varua o Elia.

« Te varua no Elia o te faaineine ïa i te e‘a no te hoê heheuraa rahi a‘e a te Atua, o te [varua o Elia] autahu‘araa a Elia, aore râ te autahu‘araa i faatoro‘ahia’tu ia Aarona. E ia tono ana‘e te Atua i te hoê taata i roto i te ao no te faaineine i te hoê ohipa rahi a‘e, ma te mau i te mau taviri no te mana o Elia, e parauhia ïa te reira te haapiiraa a Elia, mai te omuaraa mai ä o te ao.

« Ua ta‘otiahia te misioni a Ioane i te pororaa e te bapetizoraa; te mea râ ta’na i rave e mea mana ïa; ia haere ana‘e o Iesu Mesia i te hoê noa‘e o te mau pīpī a Ioane, e bapetizo ïa Oia ia ratou i te auahi e te Varua Maitai… Aita Ioane i haere na rapae atu i to’na mau oti‘a, ua rave maitai râ oia i taua tuhaa ra no to’na toro‘a; e e ti‘a i te mau tuhaa ato‘a no te fare rahi ia faaineine-maite-hia e ia faataahia i to’na vairaa mau; e e mea titauhia ia ite o vai tei mau i te mau taviri no te mana, e o vai tei ore i mau, aita ana‘e e nehenehe ïa ia tatou ia haavarehia.

« Te taata tei mau i te mau taviri a Elia e ohipa faaineine ïa ta’na… Ua heheuhia mai ia‘u te varua o Elia, e ua ite au e parau mau te reira; no reira te parau nei au ma te măta‘u ore, no te mea ua ite au e mea mau ta‘u haapiiraa ».7

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o i te aamu no to Ioane Bapetizo horo‘araa i te Autahu‘araa a Aarona i ni‘a ia Iosepha Semita e Oliver Cowdery (te mau api 91–92, 97). Eaha ta teie ohipa i faatupu i ni‘a ia Iosepha e Oliver? Eaha ta teie ohipa i faatupu i ni‘a i to outou nei oraraa?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te paratarafa matamua i te api 92, ma te ite e ua pii o Ioane Bapetizo ia Iosepha e Oliver to’na mau « tavini taea‘e ». Nahea teie nei parau e tauturu ai i te mau taata tei mau i te autahu‘araa? Nahea teie nei parau e haamaitai ai i to tatou auraa e te feia apî tei mau i te autahu‘araa a Aarona?

  • A tai‘o faahou i te tuhaa no te pene o te haamata i te api 93. Eaha to outou mau mana‘o e to outou mau ite no ni‘a ia Ioane Bapetizo e te misioni ta’na i rave i roto i to’na oraraa tahuti nei?

  • Ua haapii te peropheta Iosepha e ua riro o Ioane Bapetizo ei « taata faatere haamanahia » (te mau api 94–97). I to outou feruriraa eaha te auraa o te parau « taata faatere haamanahia » ia faauhia i te autahu‘araa? No teaha aita e ora… mai te mea aita e taata faatere haamanahia »? (api 97).

  • A tai‘o ai outou i te tuhaa hopea i roto i te pene (te mau api 97–98), a tai‘o faahou i te auraa no te parau « Elia » tei horo‘ahia i roto i te Bible Dictionary (a hi‘o i te Bible Dictionary, api 663). Eaha te varua o Elia? Nahea to Ioane Bapetizo faaineineraa i te taeraa mai o te Faaora?

  • Ua parau o Iosepha Semita e te horo‘araa i te autahu‘araa a Aarona o te « hoê ïa ohipa faaineineraa » no te mea e faaineine te reira i te e‘a no te tahi mea rahi a‘e (api 98). Eaha ta te mau taata tei mau i te autahu‘araa a Aarona e rave no te faaineine i te farii i te autahu‘araa a Melehizedeka? Eaha ta te mau metua, te mau metua paari, te mau orometua haapii, e te feia faatere e rave no te tauturu ia ratou ia faaineine?

Te mau papa‘iraa mo‘a:; Mataio 3:1–17; 1 Nephi 10:7–10; Iritiraa a Iosepha Semita, Mataio 3:43–46

Te mau nota

  1. Joseph Smith, History 1832, 6; Letter Book 1, 1829–35, Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. Oliver Cowdery, faahitihia i roto Iosepha Semita—Aamu 1:71, faahororaa; no roto mai i te hoê rata a Oliver Cowdery ia William W. Phelps, 7 no tetepa 1834, Norton, Ohio, nene‘ihia i roto i te Messenger and Advocate, Atopa 1834, 15.

  3. Oliver Cowdery, faahitiraa parau papa‘ihia i te ava‘e no tetepa 1835 i roto i « The Book of Patriarchal Blessings, 1834 », 8–9; Patriarchal Blessings, 1833–2005, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  4. History of the Church, 5:260–61; parau tapa‘ohia i te paratarafa hopea i roto i te papa‘iraa matamua; faatomaraa faaapîhia; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 29 no tenuare 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e te tahi papa‘i ve‘a tei ore i itehia te i‘oa no te Boston Bee. Ua papa‘ihia te rata a te Boston Bee i te 24 no mati 1843, Nauvoo, Illinois, e ua nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no me 1843, 200. A hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, item 3.

  5. History of the Church, 5:256–59; faatomaraa no teie tau e te papa‘iraa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 22 no tenuare 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia e Wilford Woodruff.

  6. A‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 23 no tiuri 1843, i Nauvoo, Illinois; Joseph Smith, Collection, Addresses, 23 no tiurai 1843, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  7. History of the Church, 6:249–51; tauihia te mau vahiraa o te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 10 no mati 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia e Wilford Woodruff.

Hōho’a
Joseph and Oliver receiving Aaronic priesthood

Ua faahoi-faahou-hia mai te autahu‘araa a Aarona e Ioane Bapetizo ia Iosepha Semita e ia Oliver Cowdery i te 15 no me 1829, ma te parau e « ia orua e ta‘u na tavini taea‘e nei, i te i‘oa o te Mesia ra te horo‘atu nei au i te autahu‘ara a Aarona ra ».

Hōho’a
John the Baptist baptizing Christ

Ua haere te Faaora ia Ioane Bapetizo ia bapetizohia no te mea te mau nei o Ioane i te Autahu‘araa a Aarona e ua riro na ei tiaau tei haamanahia e te ture ».