Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 13: Te haapa‘oraa: « ia faaue ana‘e te Fatu, a rave »


Pene 13

Te haapa‘oraa: « ia faaue ana‘e te Fatu, a rave »

« A ora ma te haapa‘o maitai i te mau faaueraa a te Atua, e a haere ma te haehaa i mua Ia’na ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Mai te ava‘e titema 1827 e tae roa’tu i te ava‘e atete 1830, ua ora o Iosepha raua o Emma i Harmony, Pennsylvania, i reira hoi te peropheta e ratere atu ai i tera taime e tera taime i New York no te haapa‘o i te mau ohipa o te Ekalesia. I te ava‘e tetepa 1830, ua haere atu o Iosepha raua o Emma e faaea i Fayette, New York, i piha‘i iho i te feia mo‘a e ora ra i te pae tooa o te râ o New York. I te ava‘e titema i muri iho, ua farii te peropheta i te hoê heheuraa o tei titau i te mau melo no te Ekalesia no New York ia rave i te mau tusia teiaha. Ua ti‘a ia ratou ia vaiiho i to ratou mau nohoraa, ta ratou mau faaapu, e ta ratou mau imiimiraa moni e ia haaputuputu atu i Ketelani, Ohio (a hi‘o PH&PF 37). I reira ratou e amui atu ai i te mau melo faafariuhia i taua area ra no te patu i te Ekalesia, mai tei fafauhia e te Fatu, « e noaa’i i te mana no ni‘a mai ra » (PH&PF 38:32). O Iosepha e Emma Semita te feia matamua tei haapa‘o i te faaueraa a te Fatu, ma te faaru‘e i te tuhaa fenua o New York i te hopea no te ava‘e tenuare 1831. Ua tere atu raua hau atu i te 400 kilometera no te haere atu i Ketelani na ni‘a i te pereoo huti faahee, i te ropuraa o te hoê tau to‘eto‘e ino mau, e te hapû ra o Emma i na maehaa e piti.

O Newel K. Whitney, e taata e noho ra i Ketelani, te taata matamua tei farii i te peropheta, mai te faaitehia e ta’na mootua tamaroa o Orson F. Whitney: « fatata i te mahana matamua no fepuare 1831, ua tere atu te hoê pereoo huti faahee e faauta ra e maha taata na roto i te mau aroa o Ketelani e ua tape‘a i te uputa o te fare toa a Gilbert e Whitney… Ua ti‘a mai te hoê o te mau tane, te hoê taata api e te pautuutu maitai, i rapae au i te pereoo huti faahee, e ua pa‘uma vitiviti atu i te mau taahiraa e‘a e ua tomo atura i roto i te fare toa i reira te hoa api no te ohipa i te ti‘araa.

« Newel K. Whitney! O oe te taata! ua tuo a‘era oia, ma te toro atu i to’na rima ma te oaoa, mai i te hoê hoa tahito tei mâtau maitaihia.

« Tei mua oe ia‘u, pahono a‘era te taata haapa‘o fare toa, a rave ai oia i te rima tei torohia’tu—ua huru ata rii e te pe‘ape‘a ato‘a to’na ra hoho‘a mata—Aita i nehenehe ia‘u ia pii ia oe i to oe na i‘oa, mai ta oe i na reira ia‘u.’

« Ma te ataata, ua parau atura te taata ratere, O Iosepha vau, te Peropheta. ‘tei ŏ nei au no ta oe mau pure; eaha ta oe e hinaaro ia‘u i teie nei?

« Ua maere roa e ua oaoa ato‘a râ o Whitney tane, e a pee ai to’na maere, ua arata‘i atu oia i te mau taata tei tae mai… i tera’tu pae o te poromu i to’na ra fare i te hiti poromu, e ua faaite atu ia ratou i ta’na ra vahine [o Elizabeth Ann]. Ua faaite mai ta’na vahine i to’na maere e to’na oaoa rahi. Ua parau Iosepha no teie nei farereiraa: ‘Ua farii maitaihia matou i te fare o te taea‘e N.K.Whitney. Ua faaea vau e ta‘u vahine faaipoipo i roto i te utuafare o te taea‘e Whitney e rave rahi mau hepetoma, e ua farii maua te mau maitai e te haapa‘oraa ato‘a e nehenehe e fariihia. ‘ [A hi‘o History of the Church, 1:145–46] »1

Ua parau o Orson F. Whitney: « Na roto i tei hea mana teie nei taata faahiahia, o Iosepha Semita, i ite ai i te hoê taata ta’na i ore roa‘e i ite na mua’tu i te tino nei? No teaha Newel K. Whitney i ore ai i ite e o vai ra teie taata? No te mea ïa e e hi‘o, e hi‘o ma‘itihia o Iosepha Semita; ua ite mau oia ia Newel K. Whitney i te tuturiraa, e rave rahi hanere kilometera i te atea, i te pureraa ia haere mai o Iosepha i Ketelani nei. E mea faahiahia—e parau mau râ! »2

I te ava‘e no me fatata e 200 atu â feia mo‘a no New York mai tei tae atu i Ketelani—te tahi na ni‘a i te pereoo huti faahee aore râ te pereoo hutihia e te puaahorofenua, te rahiraa râ na ni‘a mai i te pahi i te anavai Erie e i muri iho na ni‘a i te pahi matini aore râ te pahi ta’ie na ni‘a i te Roto Erie. I roto i teie nei tere i Ketelani, mai roto i te tahi atu mau ohipa fifi e rave rahi i roto i to’na oraraa, ua arata‘i o Iosepha Semita i te feia mo‘a i te peeraa i te mau faaueraa a te Atua, noa’tu eaha te fifi o te ohipa.

E maha matahiti i muri mai, i rotopu i te mau fifi e rave rahi no te arata‘iraa i te Ekalesia o te tupu noa’tu ra i te rahi i Ketelani, ua faaite te peropheta i te haapapûraa o tei faataaê i to’na nei oraraa: « Ua rahi roa ta‘u ohipa i rave i te ava‘e no Novema; e no te mea hoi e ua riro na to‘u nei oraraa ei ohiparaa e e titauraa mana‘o-ore-hia, ua faariro vau i teie nei parau ei ture na‘u: « Ia faaue ana‘e te Fatu, a rave »3

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ia imi ana‘e tatou i te ite i te hinaaro o te Atua e ia rave ana‘e tatou i te mau mea ato‘a Ta’na i faaue ia tatou ia rave, e parahi mai ïa te mau haamaitairaa o te ra‘i i ni‘a iho ia tatou.

« No te farii i te ora, e ti‘a ia tatou eiaha ia rave noa i te tahi mau mea, ia rave râ i te mau mea ato‘a ta te Atua i faaue. E poro haere e e rave paha te mau taata i te mau mea ato‘a maori râ te mau mea ta te Atua i faaue ia tatou ia rave, e e faahapahia râ tatou i te hopearaa. E horo‘a paha tatou i te ahuru no te mineta e te pegano, e te mau raau rii ato‘a ra, e haapae râ i te haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua [a hi‘o Luka 11:42}. Ta‘u fâ o te haapa‘oraa ïa i te faaueraa e te haapiiraa ia vetahi ê ia haapa‘o i te faaueraa a te Atua i roto noa i te mea Ta’na e parau ia tatou ia rave. E mea auhia anei aore râ aita te tumu parau, e paruru noa râ vau i te hoê tumu parau mau, noa’tu e o vau ana‘e i te parururaa i te reira tumu parau ».4

« Ei Ekalesia e ei nunaa ua titauhia ia tatou ia vai paari, e ia imi ia ite i te hinaaro o te Atua, e i muri iho, ia hinaaro i te rave i te reira; no te mea ‘e ao to tei faaroo e tei haapa‘o i te parau a te Fatu’, te parau mai nei te mau papa‘iraa mo‘a. Te parau mai nei to tatou Faaora e ‘ara outou, tamau maite â i te pure, ia au ia outou te ora i teie nei mau mea iino e fatata mai nei, e ia ti‘a maite outou i mua i te aro o te Tamaiti a te taata nei’ [A hi‘o Luka 11:28; 21:36]. Mai te mea ua faaorahia o Enoha, Aberahama, Mose e te mau tamarii a Iseraela, e te mau taata ato‘a a te Atua na roto i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua, e faaorahia ïa tatou, mai te mea e faaorahia, mai te au i te hoê â ture. Mai ta te Atua i faatere ia Aberahama, Isaaka e Iakobo ei mau utuafare, e te mau tamarii a Iseraela ei nunaa; e ti‘a ato‘a ïa ia tatou, ei Ekalesia, ia vai i raro a‘e i Ta’na arata‘iraa mai te mea e manuia, e faahereherehia e e paturuhia tatou. To tatou ti‘aturiraa tei roto ana‘e ïa i te Atua; to tatou ana‘e paari e noaa ïa na roto Ia’na; o Oia ana‘e, tei riro ei paruru e ei ti‘a’i no tatou, i te pae varua e te pae tino, aita ana‘e e ma‘iri ïa tatou i raro.

« Ua ta‘irihia tatou i mutaa ihora e te rima o te Atua no te haapa‘o-ore-raa i Ta’na mau faaueraa, noa’tu e aita roa‘e tatou i ofati i te hoê noa‘e ture a te taata, aore râ i ofati i te hoê haapiiraa a te taata; ua rave tapetepete noa râ tatou i Ta’na ra mau faaueraa, e ua hahi ê atu tatou i Ta’na ra mau oro‘a, e ua tairi maite te Fatu ia tatou, e ua ite tatou i To’na puai e ua farii tatou i te faautu‘araa ma te haehaa, ia paari na tatou i te mau mahana i mua nei e ia haamana‘o noa na tatou e ‘e maitai rahi tei te haapa‘o i tei te tusia, e maitai rahi tei te faaroo i tei te toâhua mamoe oni ra’ [1 Samuela 15:22] »..5

« Ia haapii-ana‘e-hia tatou, e ti‘a ia tatou ia faaroo i taua reo ra, ia haapa‘o i te mau ture no te basileia o te Atua, ia parahi mai te haamaitairaa o te ra‘i i ni‘a iho ia tatou. E ti‘a ia tatou paato‘a ia haa amui, aita ana‘e aore ïa e ohipa e oti i te ravehia, e ti‘a ia tatou ia rave i te ohipa mai te au i te autahu‘araa; no reira e ti‘a’i i te Feia mo‘a ia riro ei nunaa ma‘itihia, taaê i te mau ino o te ao nei—maitai, viivii ore e te mo‘a. E faariro te Fatu i te Ekalesia a Iesu Mesia ei basileia Tahu‘a, ei nunaa mo‘a, ei u‘i maitihia [a hi‘o Exodo 19:6; 1 Petero 2:9], mai i te tau o Enoha, ma te mau i te mau horo‘araa ato‘a mai tei faaauhia i te Ekalesia i roto i te mau episetole e te mau haapiiraa a Paulo i te mau ekalesia i to’na ra tau ».6

« E ti‘aturi paha te hoê taata e o Iesu Mesia te Tamaiti a te Atua, e e vai oaoa noa oia i roto i taua ti‘aturiraa ra, ma te haapa‘o ore i ta’na mau faaueraa, e i te pae hopea e faahapahia oia no te haapa‘o ore i te mau titauraa parau-ti‘a a te Fatu ».7

« A vai viivii ore e a vai mâ; a riro ei mau tane parau-ti‘a e te parau mau; a haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua; e i reira e nehenehe ai ia outou ia taa maitai atu i te huru-ê-raa i rotopu i te ti‘a e te hape—i rotopu i te mau mea a te Atua e te mau mea a te taata; e e riro ïa to outou e‘a mai to te feia parau-ti‘a, o te tupu noa te anaanaraa e tae noa’tu i te avatea mau. [a hi‘o Maseli 4:18] ».8

A tavini ai oia ei melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, ua faaite mai o Wilford Woodruff: « Ua tai‘o te peresideni Iosepha i te parabole no te vine e to’na mau amaa [a hi‘o Ioane 15:1–8], e ua haamaramarama mai oia i te reira e ua na ô a‘era, ‘Mai te mea e haapa‘o tatou i te mau faaueraa a te Atua, e rahi atu â ta tatou hotu e ti‘a’i e ia riro tatou ei mau hoa no te Atua, e ia ite tatou eaha ta to tatou Fatu i rave ».9

Te horo‘a mai nei te Atua i te mau ture no te faaineine ia tatou no te faaearaa tiretiera mai te mea e haapa‘o tatou i te reira.

« E ore roa te Atua e faaue i te hoê ohipa, ma te ore e faatano i taua faaueraa ra, no te haamaitai [haananea] i te huru o te taata ato‘a i te taime a horo‘ahia’i te faaueraa, noa’tu eaha te basileia aore râ te fenua ta’na e parahi ra ».10

« Ua hohorahia te ture no te ra‘i i te taata nei, e no te mea hoi e e ture no te ra‘i, e noaa ïa i te mau taata ato‘a o te haapa‘o i te reira te hoê utu‘a tei hau i te utu‘a no te fenua nei; aita râ te reira e fafau e, e haapaehia te taata faaroo, no te mau huru faito matahiti ato‘a, i te mau ati e te mau pe‘ape‘a e tupu, mai roto mai i te mau tumu huru rau na roto i te mau ohipa a te mau taata iino i ni‘a i te fenua nei. Te vai noa ra i rotopu i teie mau ati e teie mau pe‘ape‘a, te hoê fafauraa tei faatumuhia i ni‘a i te parau e e ture no te ra‘i, tei hau atu i te ture a te taata nei, mai te ora mure ore tei hau atu i te ora tahuti nei; mai te mau haamaitairaa ta te Atua e nehenehe e horo‘a, tei rahi atu a‘e i te mau haamaitairaa e nehenehe e horo‘ahia e te taata. I reira, e mea papû roa, mai te mea e mana te ture a te taata i ni‘a i te taata ia ite-ana‘e-hia te reira, eaha’tu â ïa te ture o te ra‘i! Mai te ture o te ra‘i tei hau atu i te maitai i te ture a te taata, e rahi atu ïa te utu‘a ia haapa‘ohia te ture…

« …Ua faaherehere te Atua i te hoê taime, aore râ te hoê tau faataahia e ana, i reira Oia e afa‘i atu ai i To’na mau taata, o tei faaroo, i To’na reo e tei haapa‘o i Ta’na mau faaueraa, i To’na faaearaa tiretiera. No te maitai e te hanahana o teie nei faaearaa, ua ti‘a i te taata ia faaineine hou e nehenehe ai ia’na, mai te au i te mau ture no taua basileia ra, e tomo atu e ia oaoa i ta’na mau haamaitairaa. No reira, ua horo‘a te Atua i te tahi mau ture i te taata, e mai te mea e haapa‘ohia, ua ineine ïa te reira no te faaineine ia ratou ia fatu i teie nei faaearaa. Teie ïa, ei faahoperaa, te tumu no to te Atua horo‘araa mai Ta’na mau ture ia tatou… I roto i te mau faaueraa ato‘a te vai nei i roto te ture a te Fatu, te vai nei te hoê fafauraa papû o tei apitihia’tu i te hoê utu‘a no te mau taata haapa‘o ato‘a, tei faatumuhia i ni‘a i te iteraa e e mau fafauraa mau te reira a te hoê Taata o te ore roa e nehenehe e haavare, te hoê taata o te nehenehe e faatupu i te mau tuhaa iti ato‘a no Ta’na ra parau ».11

Ua haapii o Iosepha Semita i teie nei haapiiraa i te ava‘e Eperera 1843, tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 130:20–21: « Te vai nei te hoe ture, o tei faatumu-mau-roa-hia i roto i te ao ra hou roa te faatumuraa o teie nei ao, ei ni‘a iho i te reira te mau haamaitairaa ato‘a i faatumuhia’i—e ia noaa mai ia tatou te hoe haamaitairaa no o mai na i te Atua ra, ua na roto ïa i te haapa‘oraa i taua ture i faatumu-hia’i no te reira ».12

« Te mau haamaitairaa ato‘a tei faataahia e te Apooraa no te Ra‘i no te taata tei ni‘a ïa i te haapa‘oraa i taua ture ra ».13

E farii te feia ato‘a o te haapa‘o e tae noa’tu i te hopea i te hoê korona parau-ti‘a.

« A ora ma te haapa‘o maite i te mau faaueraa a te Atua, e a haere ma te haehaa i mua Ia’na, e e faateitei Oia ia oe i To’na iho taime ti‘a ».14

« E ti‘a i te mau taata ia haapa‘o maitai i te mea ta ratou e rave i te mau mahana hopea nei, ia ere ratou i ta ratou mau ti‘airaa, e te mau taata o te mana‘o nei e e ti‘a noa ratou, e marua ïa ratou i raro, no te mea aita ratou e haapa‘o i te mau faaueraa a te Fatu; area o outou, o te haapa‘o i te hinaaro o te Fatu e o te haapa‘o i Ta’na ra mau faaueraa, e oaoa ïa outou i te oaoa e ore e noaa i te parauhia, no te mea e faateiteihia ratou, e e faati‘ahia ratou i ni‘a atu i te mau basileia ato‘a no tei nei ao ».15

« I roto i te faahitiraa parau no ni‘a i te Mesia i roto i te pene 22 no Mataio, te ite nei tatou e ua faaauhia te basileia o te ao i te hoê arii tei faatupu i te hoê faaipoiporaa no ta’na tamaiti [a hi‘o Mataio 22:2–14]. Eita te parau no te teie nei tamaiti o te Mesia ïa e mârôhia, no te mea o te basileia o te ao tei faahoho‘ahia i roto i te parabole, e te Feia mo‘a, aore râ te mau taata tei itehia e e mea haapa‘o i te parau a te Fatu, o te mau taata ïa o tei iteahia e e mea ti‘amâ no te farii i te hoê parahiraa i te tamaaraa no te faaipoiporaa, e mea papû na roto i te mau parau a Ioane i roto i te Apokalupo a faaau ai oia i te reo ta’na i faaroo i te ra‘i mai te reo o te ‘hoê pupu rahi,’ aore râ mai te ‘reo o te haruru patiri rahi ra i te na-ô-raa e, tei te Fatu ra tei te Atua Puai hope ra te hau. E oaoa tatou, e ia rahi atu â te oaoa, e e haamaitai hoi ia’na: ua tae hoi i te faaipoiporaa a te Arenio, e ua faanehenehe ta’na vahine ia’na iho. E ua tuuhia ia’na te ahu i te ahu hua teatea e te anaana; e taua ahu hua ra, o te parau-ti‘a ïa a te feia mo‘a ra’ [Apokalupo 19:6–8].

O ratou o te haapa‘o i te mau faaueraa a te Fatu e o te haere mai te au i Ta’na ture e tae noa’tu i te hopea, o te mau taata ana‘e ïa o te faati‘ahia ia parahi i teie nei tamaaraa hanahana, e ohipa papû ïa mai te au i te mau ohipa i muri nei i roto i te rata hopea a Paulo ia Timoteo, tei papa‘ihia na mua noa‘e i to’na poheraa— ua parau oia: ‘I tô na vau i te tôraa maitai, ua oti to‘u hororaa, i mau maite na vau i te parau. E teie nei, te vaiihohia ra te korona o te parau-ti‘a no‘u, ta te Fatu, ta te hi‘o parau-ti‘a ra, e horo‘a mai no‘u ia tae i taua mahana ra; e ere hoi o to‘u ana‘e ra, o to te feia ato‘a râ i hinaaro i taua faraa mai no’na ra’ [2 Timoteo 4:7–8]. Eita roa te taata o te ti‘aturi i teie faaiteraa, e feaa no te hoê taime i teie haaapuraa ta Paulo i faahiti, no te mea ua ite oia, hou oia a pohe ai. Noa’tu, mai te au i ta’na iho mau parau, ua hamani ino oia i te Ekalesia e ua pau a‘era te Ekalesia ia’na, i muri a‘e i te fariiraa i te faaroo, ua tamau noa ta’na mau tutavaraa i te haaparare i te parau apî hanahana: e mai te hoê faehau haapa‘o maitai, a piihia’i oia no te horo‘a i to’na ora no te ohipa ta’na i farii, ua horo‘a oia i to’na ora, mai ta’na i parau, ma te iteraa papû e e farii oia i te korona mure ore.

« A pee i te mau ohipa a teie nei aposetolo mai te taime no to’na faafariuraa e tae noa’tu i te taime no to’na poheraa, e e ite ïa outou i te hoê hoho‘a maitai no te itoito e te faaoromai i te poro haereraa i te evanelia a te Mesia. Haavahavahahia, ta’irihia, e pehihia i te ofa‘i, te taime ua matara atu oia i te rima o to’na mau taata hamani ino, ua rahi atu to’na itoito i te poro haere i te haapiiraa a te Faaora. E ia ite te mau taata ato‘a e aita oia i tomo atu i roto i te faaroo no te hanahana i roto i teie nei oraraa, e ere ato‘a no te fariiraa i te mau maitai no te fenua nei. Eaha ïa tei tura‘i ia’na ia haere na roto i teie tutavaraa rohirohi? Mai ta’na i parau, ia nehenehe ïa ia’na ia noaa te korona o te parau-ti‘a mai roto mai i te rima o te Atua. Te mana‘o nei tatou e aore roa e taata e feaa i te haapa‘o-maitai-raa o Paulo e tae noa’tu i te hopea. Aita roa e taata e parau e aita oia i tape‘a i te faaroo, e aita oia i tô i te tôraa maitai, e aita oia i poro e i taparu e tae noa’tu i te hopea. E eaha hoi ta’na e farii? Te hoê korona o te parau-ti‘a…

« A feruri na maa taime iti, e te mau taea‘e, e a ui, mai te mea e faariro outou ia outou iho e parau-ti‘a no te hoê parahiraa i te tamaaraa no te faaipoiporaa i piha‘i iho ia Paulo e te tahi atu mau taata mai ia’na, mai te mea ua haapa‘o ore outou? Ua farii anei outou i te hoê fafauraa ia farii i te hoê korona o te parau-ti‘a mai roto mai i te rima o te Fatu, e te Ekalesia no te Fanau-Tahi? No reira, te taa maitai nei tatou, e ua tuu o Paulo i to’na ti‘aturiraa i ni‘a i te Mesia, no te mea ua tape‘a oia i te faaroo, e ua hinaaro oia i to’na faraa mai, e mai roto mai i To’na ra rima ua farii oia i te hoê korona o te parau-ti‘a…

« …Ua farii te feia tahito, noa’tu ua hamani ino e ua haamauiuihia ratou e te mau taata, i te mau fafauraa mai teie te faufaa rahi e te hanahana no ŏ mai i te Atua ra, ia î pinepine to tatou mau aau i te mauruuru ia faati‘ahia tatou ia haapii mai na roto i to ratou mau oraraa a ite ai tatou e aita e maitiitiraa i te taata i mua i To’na ra aro, e i roto i te mau nunaa ato‘a, o oia o te măta‘u i te Atua e o te rave i te parau-ti‘a e fariihia ïa e Ana [a hi‘o Te Ohipa 10:34–35]…

« E nehenehe ta tatou e faaoti e te vai ra te mahana e haavahia te taata ato‘a no ta ratou ra mau ohipa, e e faautu‘ahia mai te au i ta ratou mau ohipa; e o ratou tei tape‘a i te faaroo e faakoronohia ïa i te hoê korona o te parau-ti‘a; e ahuhia i te ahu ateate; e fariihia i te tamaaraa no te faaipoiporaa; e e matara i te mau ati ato‘a, e e faatere e te Mesia i ni‘a i te fenua nei, i reira, mai te au i te fafauraa tahito, e amu ai i te hotu no te vine apî i roto i te basileia hanahana i piha‘i iho Ia’na; e ua ite ïa tatou e ua ravehia taua mau fafauraa ra i te feia mo‘a i mutaa ihora. E noa’tu e eita e nehenehe ia tatou ia titau i teie nei mau fafauraa tei ravehia i te feia tahito ra, no te mea e ere ratou ei faufaa na tatou, no te mea noa râ ua ravehia teie nei mau fafauraa i te feia mo‘a i mutaa ihora, e mau tamarii noa â râ tatou na te Atua Teitei, e ua piihia tatou e te hoê â piiraa e ratou, e ua farii i te hoê â fafauraa e ta ratou ia farii, e ua haapa‘o i te iteraa papû no to tatou Fatu mai ia ratou, e nehenehe ta tatou e haafatata’tu i te Metua i te i‘oa o te Mesia mai ta ratou i haafatata’tu Ia’na e ia farii no tatou iho taua â mau fafauraa.

« Mai te mea noa’tu e farii tatou i teie nei mau fafauraa, e ere ïa no te mea ua haere o Petero, Ioane e te tahi atu mau aposetolo… ma te măta‘u i te Atua e e mana e e faaroo to ratou no te titau e ia noaa te reira; no te mea râ e faaroo to tatou iho e ua haafatata’tu tatou i te Atua i te i‘oa o Ta’na Tamaiti ia Iesu Mesia, mai ta ratou i rave; e ia noaa teie nei mau fafauraa, e mau fafauraa ïa tei faatae ti‘a-hia mai ia tatou nei, aore râ aita e maitai to ratou no tatou. E faaitehia mai te reira no to tatou maitai, ei faufaa no tatou iho (na roto i te horo‘araa a te Atua), tei noaa na roto i to tatou iho itoito i te haapa‘oraa i Ta’na ra mau faaueraa e te haereraa i mua Ia’na ma te ti‘a ».16

« E faahaamana‘o atu matou ia outou, e te mau taea‘e e, i te mau haaraa, te mau tamataraa, te mau faaereraa, e te mau hamani-inoraa ta te feia mo‘a i mutaa ihora i faaoromai no te opuaraa ana‘e i te faaiteraa i te taata i te maitai e te ti‘araa o te faaroo no te Mesia, e mai te mea ua ti‘a i te reira i roto i to matou nei feruriraa, aore râ ua riro te reira ei tura‘iraa ia outou ia haa i roto i te ô vine a te Fatu ma te itoito atu â. E tumu râ to matou ia ti‘aturi (mai te mea ua faariro outou i te mau papa‘iraa mo‘a ei tuhaa maitai no ta outou mau haapiiraa), ia iteahia ia outou paato‘a to ratou tape‘a maiteraa; e oia ato‘a ua ineine ratou i te haapae i te mau hanahana e te mau oaoaraa no teie nei ao, ia nehenehe ia ratou ia noaa i te haapapûraa no te hoê korona o te ora no roto mai i te rima o to tatou ra Fatu; e to ratou hi‘oraa maitai i roto i te ohipa, tei faaite mai i to ratou itoito ia tatou i roto i te ohipa ta ratou i farii, o ta outou e tutava nei i te mau mahana ato‘a i te pee atu. E ere ana‘e teie nei mau hi‘oraa o te feia mo‘a, o te mau faaueraa a to tatou ra Fatu, ta matou e ti‘aturi nei o te faahereherehia e o te ferurihia i roto i to outou aau, o te haapiiraa ia outou, eiaha noa To’na hinaaro i te poro i Ta’na Evanelia, To’na ato‘a ra maitai e te huru maitai i mua i te taata ato‘a, e tae noa’tu i taua mau taime hamani-inoraa rahi e te taparahiraa tei tuuhia’tu i ni‘a iho Ia’na e te hoê ui taata iino e te faaturi.

« A haamana‘o, e te mau taea‘e e, e ua pii Oia ia outou i roto i te mo‘araa; e ti‘a anei ia tatou ia parau, mai Ia’na ra te huru i te viivii ore? Ia riro outou ei mea paari, ei mea viivii-ore, ei mea maitai roa, ia ti‘a outou i mua i To’ na aro; e a haamana‘o e, te hi‘o tamau noa maira Oia ia outou. Na roto i te iteraa ma te maramarama, eita e nehenehe ia outou ia faaea noa ma te oreraa e haapa‘o i Ta’ na mau titauraa hanahana, e mea papû e te ere ra outou i te parau-ti‘a; e mai te mea te reira ihoa, e riro ïa to outou pohe mai te pohe o te mau tavini faufaa ore. No reira te ti‘aoro atu nei matou ia outou, e te mau taea‘e, ia haamaitai i te mau mea ato‘a tei horo‘ahia’tu i roto i ta outou tiaauraa ia ore outou ia ere i ta outou nei utu‘a ».17

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘ a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o i te paratarafa hopea i te api 184, ma te faatumu i ni‘a i te ture ta Iosepha Semita i haamau no to’na oraraa. A feruri i te mau faaueraa taaê maitai ta outou i farii iho nei, na roto anei i te mau parau a te peropheta ora aore râ te mau parau rii rii a te Varua Maitai. Nahea outou i haamaitaihia’i a haapa‘o ai outou i teie nei mau faaueraa ma te faataere ore?

  • A tai‘o faahou i te paratarafa matamua i te api 184. No teaha e tia‘i tatou i te tahi mau taime ia « ti‘a o tatou ana‘e » no te « tape‘a i te hoê parau tumu mau »? Eaha te mau rave‘a e vai noa’i tatou o tatou ana‘e i taua mau taime ra? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 184–86. Nahea tatou e nehenehe ai e tauturu i te mau tamarii e te feia apî ia vai parau-ti‘a noa i te mau parau tumu o te evanelia noa’tu e e ere te reira i te mea farii-roa-hia e te taata ia na reira?

  • A tuatapapa i te tuhaa e haamata i te api 186. Eaha te mau tumu e horo‘a mai ai te Atua ia tatou te mau faaueraa? No teaha e ti‘a ia tatou ia haapa‘o i Ta’na ra mau faaueraa?

  • A tai‘o faahou i te mau haapiiraa a Iosepha Semita i roto i te Mataio 22:2–14 e 2 Timoteo 4:7–8 (te mau api 188–89). A feruri e eaha râ to outou mau mana‘o ia fariihia outou i te tamaaraa no te faaipoiporaa. Eaha te huru taata e ti‘a ia tatou ia riro ia fariihia i te tamaaraa? Eaha to outou mana‘o no te auraa ia tô i te tôraa maitai e ia tape‘a i te faaroo? A feruri na i te tahi taata ta outou i ite o tei tô i te tôraa maitai e tei tape‘a i te faaroo. Eaha ta outou e nehenehe e haapii mai na roto mai i teie nei taata?

  • Ua faaitoito te Peropheta Iosepha ia tatou ia haamana‘o e ua « pii te Fatu [ia tatou] i roto i te mo‘araa » (api 192). Eaha te auraa no outou ia piihia i roto i te mo‘araa? Nahea to tatou haamana‘oraa i teie nei « piiraa » e faatupu ai i te tahi huru-êraa i roto i to tatou nei mau oraraa? I roto i te oraraa o te mau melo no to tatou utuafare e to tatou mau hoa?

Te mau papa‘iraa mo‘a:Exodo 20:1–17; Ioane 7:17; 1 Nephi 3:7; PH&PF 58:26–29; Aberahama 3:25

Te mau nota

  1. Orson F. Whitney, « Newel K. Whitney », Contributor, Tenuare 1885, 125; faaapihia te faatomaraa e te tarame.

  2. Orson F. Whitney, i roto i te Conference Report, Eperera 1912, 50.

  3. History of the Church, 2:170; no roto mai i te « History of the Church », (parau papa‘i) buka B-1, 558, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia e Iesu Mesia i te Feia mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah

  4. History of the Church, 6:223; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 21 no fepuare 1844 i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  5. History of the Church, 5:65; no roto mai i te « The Government of God », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no tiurai 1842, p. 857; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  6. History of the Church, 4:570; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 30 no mati 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  7. History of the Church, 5:426; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 11 no tiunu 1843 i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, page 562, ohipa 3.

  8. History of the Church, 5:31; no roto mai i te « Gift of the Holy Ghost », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no tiunu 1842, p. 825; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  9. History of the Church, 4:478; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 19 no titema 1841, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  10. E rata na Iosepha Semita ia Isaac Galland, 22 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Fepuare 1840, 54.

  11. History of the Church, 2:7–8, 12; no roto mai i te « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Fepuare 1834, 135–36.

  12. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 130:20–21; arata‘iraa horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no eperera 1843, i Ramus, Illinois.

  13. A‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Franklin D. Richards, i roto i te Franklin Dewey Richards, Scriptural Items, ca. 1841–44, mau haaputuraa a te Ekalesia

  14. History of the Church, 1:408; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Vienna Jacques, 4 no tetepa 1833, Kirtland, Ohio; ua papa‘ihia i te tahi mau taime te paeraa o te tuahine Jacques e « Jaques », mai i roto i te History of the Church.

  15. History of the Church, 1:299; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia William W. Phelps, 27 no novema 1832, Kirtland, Ohio.

  16. History of the Church, 2:19–22; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Mati 1834, 144.

  17. History of the Church, 2:13; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Mati 1834, 142.

Hōho’a
Joseph and Newel K. Whitney

I te ava‘e fepuare 1831, ua tae Iosepha Semita i Kirtland, Ohio, haere atu râ i roto i te fare toa a Newel K. Whitney e ma te parau e, « O vau o Iosepha, te peropheta… Ua pure outou ia‘u i ô nei; eaha ta outou e hinaaro ia‘u i teie nei? »

Hōho’a
child paying tithing

Ua parau o Iosepha Semita e « ia faaue te Fatu, a rave »,. Te ture no te tuhaa ahuru, mai te mau ture ato‘a i horo‘ahia mai e te Fatu, e afa‘i mai te mau haamaitairaa rahi mai te mea e haapa‘ohia te reira.

Hōho’a
Paul testifying

Ua faaite papû Paulo i mua i te arii Agripa Ua parau Iosepha Semita e « aita e taata » « e feaa i te haapa‘o maitai o Paulo i tae noa’tu i te hopea… e eaha ta’na i farii? Hoê hei no te parau-ti‘a ».