Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 16: Te heheuraa e te peropheta ora


Pene 16

Te heheuraa e te peropheta ora

« Te ture rahi no te ra‘i e ore roa ïa te hoê mea e rave-noa-hia i ni‘a i te fenua nei ma te ore e heheu i te parau i mo‘e i ta’na mau tavini te mau peropheta ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I Ketelani, Ohio, ua farii te peropheta Iosepha Semita rave rahi mau heheuraa, e na te reira i faariro i teie nei taime ei taime faufaa rahi roa no te haamauraa i te haapiiraa e te faatereraa o te Ekalesia. Ia farii ana‘e te peropheta i teie mau heheuraa, tei rotopu ïa oia i te feia faatere o te Ekalesia, e te hoê taata no te papa‘iraa i ta’na mau parau a farii ai oia i te reira no ŏ mai i te Fatu ra. E tae pinepine mai te mau heheuraa ia’na ei pahonoraa i te pure. O Parley P. Pratt, tei riro ei melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i muri mai, tei reira ato‘a ïa oia i te reira taime a farii ai te peropheta i te heheuraa ei Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau pene 50. Ua haamana‘o o Elder Pratt:

« I muri a‘e i to matou amuiraa na roto i te pure i roto i to’na piha no te iritiraa, ua tai‘o oia i mua ia matou i te heheuraa i muri nei. Ua faahiti-maite-noa-hia e te papû maitai te irava parau tata-’itahi, e ma te hoê faaearaa maoro i rotopu i te mau irava parau, ia papa‘i-rima-hia e te hoê taata papa‘i… Aita roa’tu a‘e e tape‘araa, e tai‘o-faahou-raa, aore râ e hoiraa i muri no te tai‘o, ia ore te mana‘o e tape‘ape‘ahia ».1

Noa’tu e ua papa‘i-rima-hia te tahi mau heheuraa no to ratou iho faaohiparaa, te rahiraa o te taime aita te mau melo no te Ekalesia i farii i te reira mau heheuraa. Ua ite o Iosepha Semita e e faufaa rahi to te mau heheuraa a te Atua e e ti‘a ia faahereheremaite-hia te reira e ia noaa i to te ao nei. I te ava‘enovema 1831, i te hoê amuiraa taa ê tei tupu i Hiram, Ohio, ua faaoti te peropheta e te tahi atu feia faatere no te Ekalesia ia nene‘i i te hoê tuhaa o te mau heheuraa ta te peropheta i farii e tae noa’tu i taua taime ra. I muri a‘e i te rave-raa-hia teie nei faaotiraa, ua farii te peropheta i te hoê faaiteraa no te ra‘i mai o ta te Fatu i parau « ta‘u omuaraa parau hoi no te buka o ta‘u mau faaueraa » (PH&PF 1:6). Te faaite nei teie heheuraa, tei riro i teie nei te tuhaa 1 no te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, i te faati‘araa a te Fatu no te nene‘i i te mau heheuraa e ua faataa mai i Ta’na mau opuaraa no te horo-‘araa i te reira. Te parau nei te Fatu « a ma‘imi i teie nei mau faaueraa, no te mea e parau mau te reira o te ti‘aia ti‘aturi, e e faatupu-mau-hia te mau tohuraa e te mau fafauraa te itehia i roto i te reira » (PH&PF 1:37). I muri a‘e i to’na faarooraa i te mau heheuraa e te mau fafauraa i te tai‘o-faahou-raa-hia ia’na i te piti o te mahana o te amuiraa, « ua ti‘amâi te peropheta e ua faaite mai i to’na mau mana‘o e to’na mauruuru » no teie nei faaiteraa no te faati‘araa a te Fatu.2

I muri a‘e i teie amuiraa, ua haamana‘o te peropheta, « ua ohipa rahi roa vau i te tai‘o-faahou-raa i te mau faaueraa e te parahiraa i roto i te amuiraa, fatata e toru hepetoma i teie nei; no te mea mai te mahana matamua e tae atu i te ahuru ma pitiraa o te ava‘enovema ua faatupu matou e maha amuiraa taa ê. I te amuiraa hopea… ua ma‘iti te amuiraa e ia haafaufaa ratou i te mau heheuraa mai te mau taoa rahi o te fenua taato‘a ». Ua parau ato‘a te amuiraa e te mau heheuraa o te « niu ïa o te Ekalesia i teie nei mau mahana hopea nei, e te hoê maitai no to te ao, faaiteraa i te mau taviri no te mau parau aro o te basileia a to tatou Faaora ua horo‘a-faahou-hia mai ïa i te taata nei; e te mau taoa rahi no te ora mure ore e noaa ïa i te feia o te hinaaro i te ora na roto i te mau parau ato‘a no roto mai i te vaha o te Atua ».3

Ua ta‘ita‘ihia’tu te mau api papa‘i-rima-hia no te mau heheuraa ia William W. Phelps i Missouri, ia nene‘ihia ei Buka no te mau Faaueraa. Aita i maoro roa ua haamata te taea‘e Phelps, tei faauehia e te Fatu ia haere atu i Misouri e ia riro ei taata nene‘i ve‘a na te Ekalesia, i te faanaho i te nene‘iraa i te buka. Area râ, i te 20 no tiurai 1833, ua vavahi te hoê pŭpŭ taata iino i te matini nene‘iraa ve‘a e te rahiraa o te mau api i nene‘ihia. Ua faaora mai te mau melo no te Ekalesia i te tahi o te mau api tei ore i taamuhia, e te tahi tei taamuhia, aita râ te buka i nene‘i-roa-hia. I te matahiti 1835, ua nene‘ihia te mau heheuraa tei opuahia no te Buka a te mau Faaueraa e te tahi atu â mau heheuraa e rave rahi i Ketelani ei Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau. Na roto i te tahi atu â mau heheuraa tei amuihia’tu mai te matahiti 1835 mai â, te ti‘a nei teie buka ei ite e te paraparau nei te Atua i teie nei mahana na roto i Ta’na ra mau peropheta ora, te peresideni no te Ekalesia no te haamaitai e te arata‘iraa i Ta’na Ekalesia.

Te mau haapiira a Iosepha Semita

Ua arata‘i noa te Atua i To’na nunaa e Ta’na Ekalesia na roto i te heheuraa

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:9: « Te ti‘aturi nei matou i te mau mea ato‘a i heheuhia mai e te Atua, te mau mea ato‘a o Ta’na e heheu mai nei i teie nei, e te ti‘aturinei hoi matou e, e heheu mai â Oia e rave rahi atu â mau mea maitai e te faufaa rahi no To’na ra basileia ».4

« Eita roa’tu e nehenehe ia tatou ia taa maitai i te mau mea a te Atua e o te ra‘i, maori râ na roto i te heheuraa. E nehenehe paha ta tatou e faaite i te mau mea mai te au i ta te varua, e ia faaite i te mau mana‘o e a muri noa’tu; e aita râ to te reira e mana ».5

« Tei ni‘a’tu â te haapiiraa no te heheuraa i te haapiiraa e aita e heheuraa; no te mea e mea hau atu te faufaa o te hoê parau mau heheuhia no te ra‘i mai i te mau mana‘o ato‘a o te mau haapa‘oraa e vai nei ».6

« Eita te faaoraraa e nehenehe e tae mai, mai te mea aita e heheuraa; e mea faufaa ore na te hoê taata ia tavini mai te mea aita te reira… Eita e nehenehe i te hoê taata ia riro mai ei tavini na Iesu Mesia maori râ e iteraa papû to’na no Iesu; e teie ïa te varua no te tohuraa [a hi‘o Apokalupo 19:10]. I te mau taime ato‘a e faaterehia te faaoraraa, e mea na roto ïa i te iteraa papû. Te faaite nei te taata no teie nei tau i te parau no te ra‘i e no hade, e aita hoi i ite noa‘e i na mea e piti; e e parau ïa vau e aore roa e taata e ite i teie nei mau mea mai te mea aita e heheuraa ».7

« Ua parau o Iesu i roto i Ta’na mau haapiiraa, ‘e ei ni‘a iho i teie nei păpă e patu ai au i tau Ekalesia, ore roa ïa e noaa i te uputa o hade’ [Mataio 16:18]. Tei hea păpă? Te heheuraa ».8

« Ua haamauhia te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i ni‘a i te heheuraa, mai te Ekalesia mau a te Atua, mai te au i te mau papa‘iraa mo‘a (Amosa 3:7, e Te Ohipa 1:2); e na roto i te hinaaro e te mau haamaitairaa a te Atua, ua riro na vau ei mauihaa i roto i To’na rima, e tae noa mai i teie nei, no te faahaere te ohipa a Ziona i mua ».9

Ua a‘o te Peropheta i te hoê amuiraa a te Ekalesia i te ava-‘eeperera 1834: « Ua tai‘o te peresideni Iosepha Semita, Tamaiti, i te piti o te pene no te tohuraa a Ioela, ua pure e ua a‘o atu i te amuiraa mai teie te huru:… Ua taa ê tatou i roto i te tau i te tahi atu mau nunaa tei ora na i ni‘a i teie nei fenua; no reira eita taua mau heheuraa tahito ra e tano i te huru no to tatou oraraa; ua horo‘ahia te reira mau heheuraa i te tahi atu mau nunaa, tei ora na mua’tu ia tatou; i te mau mahana hopea nei ra, e pii te Atua i te hoê toea o te mau tamarii a Iseraela i reira e vai ai te ora, i Ierusalema anei e i Ziona ra [a hi‘o Ioela 2:32]. I teie nei mai te mea eita te Atua e horo‘a i te tahi atu â mau heheuraa, i hea ïa tatou e imi ai ia Ziona e teie nei toea?…’

« I muri iho ua horo‘a mai te peresideni i te hoê faaiteraa nahea to’na fariiraa e te iritiraa i te Buka a Moromona, te heheuraa no te autahu‘araa a Aarona, te faanahonahoraa o te Ekalesia i te matahiti 1830, te heheuraa no te Autahu‘araa Teitei, e te horo‘araa a te Varua Maitai tei niniihia i ni‘a iho i te Ekalesia, e ua parau: ‘A rave ê atu na i te Buka a Moromona e te mau heheuraa, e tei hea ïa to tatou nei haapa‘oraa faaroo? Aore roa ïa ta tatou’ ».10

Ua faataahia te peresideni no te Ekalesia ia farii i te heheuraa no ŏ mai i te Atua ra no te Ekalesia; e nehenehe te taata tataitahi ia farii i te heheuraa no ta ratou iho mau hopoi‘a

« Ua haapa‘o o… Iesu i roto i te Ekalesia na mua roa te mau Aposetolo, e te piti te mau peropheta, no te ohipa orometua, te haamaitairaa i te feia mo‘a, e te tahi atu â; … te ture rahi no te ra‘i e ore roa ïa te hoê mea e rave-noa-hia i ni‘a i te fenua nei ma te ore e heheu i te parau i mo‘e i ta’na mau tavini te mau peropheta, mai te au ia Amosa 3:7 ».11

I te ava‘e tetepa 1830, ua faaru‘e atu o Iosepha e Emma Semita i te oire no Harmony, Pennsylvania no te haere atu i te oire no Fayette, New York; I to raua taeraa’tu, ua ite raua e ua haavarehia te tahi feia mo‘a na te mau faaiteraa o te mau heheuraa haavare: « Ma te oto rahi… ua ite oi‘oi noa maua e ua tia’i noa na o Satane i te haavare, e i te imiraa i te taata ta’na e nehenehe e haamou. Tei te taea‘e Hiram Page ra te tahi ofa‘i, e na roto i te reira i noaa’i ia’na te tahi mau ‘heheuraa’ no ni‘a i te paturaa ia Ziona, te faanahonahoraa o te Ekalesia, e te tahi atu â… te taato‘araa o teie mau heheuraa e ere roa ïa mai te au i te faanahonahoraa o te Fare a te Atua, mai tei faataahia i roto i te Faufaa Apî e i roto ato‘a i ta matou mau heheuraa hopea nei. Ua faataahia te hoê amuiraa i te 26 no tetepa, e ua feruri au e mea maitai a‘e ia ore e faarahi i te parau no ni‘a i teie nei tumu parau i te mau taea‘e e tae noa’tu i te taime e ruru ai te amuiraa. No to matou râ iteraa e, e rave rahi te mau taata, mai te utuafare Whitmer e o Oliver Cowdery ihoa râ, o te ti‘aturirahi nei i te mau mea tei faaitehia mai e teie nei ofa‘i, ua mana‘o ihora matou e mea maitai a‘e ia ani i te Fatu no ni‘a i teie tumu parau faufaa rahi roa, e hou te amuiraa i tupu ai, ua farii matou i teie nei heheuraa:

« Te hoê heheuraa ia Oliver Cowdery, i horo‘ahia i Fayette, New York, i te ava‘e tetepa 1830.

« ‘… Tera râ, inaha, oia mau, oia mau, te parau atu nei au ia oe, e ore roa te hoê taata e ma‘itihia ia farii i te mau faaueraa e te mau heheuraa i roto i teie nei Ekalesia nei maori râ o ta‘u tavini ra o Iosepha Semita, tamaiti, no te mea te farii nei oia i te reira mai te au i ta Mose i na reira ra. E e haapa‘o oe i te mau mea ta‘u e horo‘a’tu ia’na ra…

« ‘E e ore roa oe e faaue ia’na o tei riro ei upoo no oe, e te upoo hoi no te Ekalesia; no te mea ua horo‘a’tu vau ia’na te mau taviri no te mau parau aro, e te mau heheuraa o tei taatihia ra, e tae noa’tu i te taime au e faataa’i i te tahi ê ra na ratou ei mono no’na ra…

« ‘E teie faahou â, e rave oe i ta oe taea‘e ra, o [Hiram] Page, e i ropu ia’na e ia oe ana‘e, e faaite atu ai ia’na e e ere no‘u nei tera ra mau mea ta’na i papa‘i no roto i taua ofai ra e te haavare nei Satani ia’na ra; no te mea, inaha, aita roa teie nei mau mea i faataahia na’na, e e ore roa ato‘a hoi te hoê mea e faataahia i te hoê no teie nei Ekalesia o te ore e au i te mau parau fafau a te Ekalesia.

« ‘No te mea ia rave-afaro-noa-hia te mau mea ato‘a e tia’i, e na roto hoi i te faati‘araa o to te Ekalesia paato‘a, na roto i te pure faaroo’ [PH&PF 28:2–3, 6–7, 11–13]…

« I muri mai i te tahi taime ua putuputu ta matou amuiraa. Ua tuatapapahia te parau no te ofai tei faahitihia na mua’tu, e i muri i te titorotororaa hohonu, ua vaiiho te taea‘e Page e te taato‘araa o te Ekalesia tei tae atu i te amuiraa i te ofai i faahitihia, e te mau mea ato‘a i taatihia i ni‘a i te ofai, e ua rahi to matou mauruuru e te oaoa ».12

« Tei ni‘a iho te mau peresideni aore râ [Te Peresideniraa Matamua] i te Ekalesia; e te mau heheuraa no te mana‘o e te hinaaro o te Atua i te Ekalesia, e ti‘aïa ia tae mai na roto mai i te Peresideniraa. Teie te haapa‘oraa o te ra‘i, e te mana e te haamaitairaa a te autahu‘araa a [Melehizedeka]. E haamaitairaa na te taata faatere ato‘a i roto i teie nei Ekalesia ia farii i te mau heheuraa, e tano i to’na iho piiraa e te ohipa taa ê i roto i te Ekalesia ».13

« Aita tatou i ruuruuhia no te farii i te hoê noa‘e heheuraa na roto mai i te hoê a‘e taata aore râ vahine ma te ore oia i faataahia e i faatoro‘ahia i taua mana ra, e ma te ore e faaite papû mai e ua faatoro‘ahia oia i taua mana ra.

« …E ere te haapa‘oraa a te Atua, ia farii te hoê noa‘e melo no te Ekalesia, aore râ te hoê noa‘e taata, i te mau arata‘iraa no te mau taata faatere i ni‘a a‘e ia ratou iho; no reira e ere ïa i te mea tano ia faaroo atu ia ratou; mai te mea e farii te hoê taata i te hoê orama aore râ te hoê farereiraa e te hoê ve‘a no te ra‘i mai, no to’na iho ïa maitai e te haapiiraa; no te mea ua faaterehia te mau parau tumu faufaa mau, te faatereraa e te haapiiraa a te Ekalesia e te mau taviri no te basileia ».14

Te faaite mai nei te peresideni no te Ekalesia i te parau a te Atua no tatou no to tatou nei tau e to tatou nei u‘i

Ua faaite mai o Heber C. Kimball a tavini ai oia ei tauturu no te peresideni Brigham Young: « Ua parau mai te taea‘e Iosepha Semita i te taea‘e Brigham e ia‘u iho nei, e ia vetahi ê e, e ti‘aoia no te Atua no matou, no te haapii e no te arata‘i ia matou e no te faahapa i te feia e rave i te ohipa hape ».15

Ua faaite mai o Wilford Woodruff, te maha o te peresideni no te Ekalesia: « E faahiti vau i te tahi rururaa ta‘u i haere atu i te oire no Ketelani i to‘u apîraa ra. Ua parauhia te tahi mau parau i taua rururaa ra… no ni‘a i te mau taata heheu ora e no ni‘a i te parau papa‘i a te Atua… Ua ti‘a mai te hoê taata faatere i roto i te Ekalesia i ni‘a e ua paraparau mai no ni‘a i te tumu parau i te na-ô-raa e: ‘ Tei ia outou na te parau a te Atua i mua ia outou i ŏ nei i roto i te Bibilia, te Buka a Moromona e te Parau Haapiira e te mau Parau Fafau; tei ia outou na te parau papa‘ihia a te Atua, e o outou o te horo‘a nei i te mau heheuraa e ti‘a ïa ia outou ia horo‘a i te mau heheuraa mai te au i taua mau buka ra, e te mea tei papa‘ihia i roto i taua mau buka ra o te parau ïa a te Atua. E ti‘aia tatou ia faaea noa i roto i teie nei mau buka.’

« I to’na faaotiraa i ta’na paraparauraa, ua fariu atura te taea‘e Iosepha i te taea‘e Brigham Young e parau atura, ‘e te taea‘e Brigham, te hinaaro nei au e ia ti‘a mai oe e ia parau mai ia matou to oe mau mana‘o no ni‘a i te mau taata heheu ora e te parau papa‘ihia a te Atua.’ Ua ti‘a a‘era te taea‘e Brigham, e rave ihora i te Bibilia, e tuu ihora i raro; ua rave ihora oia i te Buka a Moromona, e tuu ihora i raro; e ua rave oia i te Buka no Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau e tuu ihora i raro i mua ia’na, e na ô a‘era: ‘Te vai nei te parau papa‘ihia a te Atua i mua ia tatou, no ni‘a i te ohipa a te Atua mai te haamataraa o te ao nei, e tae noa mai i to tatou nei tau. Ua parau mai oia ‘E i teie nei, ia faaauhia i te mau taata heheu ora aore ïa e faufaa to taua mau buka ra no‘u; aita taua mau buka ra e faatae ti‘a mai nei i te parau a te Atua ia tatou nei i teie nei taime, mai te mau parau a te hoê peropheta aore râ te hoê taata e amo nei i te autahu‘araa i to tatou nei tau e u‘i. E mea au a‘e na‘u ia farii i te mau taata heheu [ora] i te mau papa‘iraa ato‘a i roto i te mau buka.’ Tera ïa te e‘a ta’na i rave. Ia oti oia i te paraparau, ua parau atu ra te taea‘e Iosepha i te amuiraa: ‘Ua parau te taea‘e Brigham ia outou i te parau a te Fatu, e ua parau oia ia outou te parau mau? »16

Ua haamana‘o o Brigham Young, te piti o te peresideni o te Ekalesia: « « E rave rahi mau matahiti i teie nei ua parau te peropheta Iosepha e mai te mea e farii te nunaa i te mau heheuraa i mauhia e ana ra e ia faaohipa i te reira ma te paari, mai ta te Fatu e parau mai, to mua roa ïa ratou e rave rahi mau matahiti i roto i to ratou ra aravihi i te rave i te ohipa e i te taa-maitai-raa ».17

E paturu tatou i te peresideni o te Ekalesia e te tahi atu mau taata faatere no te Ekalesia na roto i te pureraa’tu no ratou e te haapa‘oraa i ta ratou a‘oraa

Ua papa‘i o Iosepha Semita i teie ohipa i tupu i te haamo‘araa-hia te Hiero no Ketelani i te 27 no mati 1836: « I muri iho ua horo‘a vau i te hoê a‘oraa poto e ua pii i te mau pŭpŭ autahu‘araa e rave rahi, e te taato‘araa o te amuiraa o te feia mo‘a no te farii i te Peresideniraa [Matamua] ei mau peropheta e ei mau hi‘o e ia paturu ia ratou na roto i ta ratou mau pure; ua fafau ratou paato‘a ia na reira ma te afa‘iraa i te rima i ni‘a.

« I muri iho ua pii au i te mau pŭpŭ autahu‘araa e te amuiraa o te feia mo‘a no te farii i na Ahuru ma Piti Aposetolo, e vai ra i reira, ei mau peropheta, ei mau hi‘o, ei mau heheu parau, e ei mau ite taa ê i te mau nunaa ato‘a o te fenua nei, mai te mauraa i te mau taviri no te basileia, no te iriti, aore râ no te faatupu i te reira, i rotopu ia ratou, e ia turu ia ratou na roto i ta ratou mau pure, o ta ratou i farii na roto i te afa‘iraa i te rima i ni‘a.

« I muri iho ua pii vau i te mau pŭpŭ autahu‘araa e te amuiraa o te feia mo‘a ia farii i te mau peresideni no te mau Hitu Ahuru… e ia paturu ia ratou na roto i ta ratou mau pure, o ta ratou i rave na roto i te afa‘iraa i te rima i ni‘a…

« Ua fariihia te tururaa e te taato‘araa i te mau taime ato‘a, e ua tohu atu vau i te taato‘araa, e ia turu ana‘e ratou i teie nei mau taata i roto i to ratou mau ti‘araa… e haamaitai ïa te Fatu ia ratou; oia ïa, i te i‘oa o te Mesia, e noaa ïa ia ratou te mau haamaitairaa no te ra‘i ».18

« Mai ia ratou tei tauturu i te afa‘iraa i ni‘a i te rima o Mose [a hi‘o Exodo 17:8–13], e tape‘a ato‘a tatou te mau rima o te mau taata tei ma‘itihia no te arata‘i i te mau ohipa o te basileia, ia nehenehe ia ratou ia haapuaihia, e ia nehenehe ia ratou ia faatupu i ta ratou mau opuaraa rarahi, e ia riro ei mau mauihaa no te faatupu i te ohipa rahi no te mau mahana hopea nei ».19

« I teie nei no te mau taata o te rave i te mau mea, no te mea noa ua a‘ohia ratou ia na reira, e a amuamu noa’i i te taato‘araa o te taime a rave ai ratou i te reira, e mea faufaa ore roa ïa; e mea maitai a‘e ia ore ratou e rave i te reira mau mea. Te vai nei te mau taata e faahua nei i te riro ei feia mo‘a e o te ineine i te amuamu, e i te imi i te hape, ia horo‘a-ana‘e-hia te hoê a‘oraa, o tei ore i tano i to ratou mau mana‘o, e o te ani ato‘a i te mana‘o tautururu; e ia horo‘ahia te mana‘o tauturu tei ore i anihia, o te ore e tu‘ati i ta ratou hi‘oraa i te mau mea; no reira, e te mau taea‘e e, te ti‘aturi nei matou i te mau mea maitai a‘e no te rahiraa o outou; te ti‘aturi nei matou e te hinaaro nei outou i te mana‘o tauturu, te tahi taime e te tahi taime, e e faatano outou ia outou iho i te reira mana‘o tauturu ma te anaanatae, i te mau taime ato‘a e farii ai outou i te reira na roto mai i te hoê mana tano ».20

Ua papa‘i o Eliza R. Snow: « Ua parau o [Iosepha Semita] e, mai te mea ua faataa te Atua ia’na e ua ma‘iti ia’na ei mauihaa no te arata‘i i te Ekalesia, no te aha ïa e ore ai e vaiiho ia’na ia arata‘i e tae noa’tu i te hopea? No te aha e haafifi ai ia’na ia rave i te hoê ohipa i faataahia ia’na ia rave? O vai tei ite i te mana‘o o te Atua? Aita anei Oia e heheu mai nei i te mau mea taa ê atu i te mau mea ta tatou e tia’i nei? Ua parau [te Peropheta] e te tamau noa nei oia i te ti‘a’tu i ni‘a noa’tu te vai nei te mau mea ato‘a e haafifi nei ia’na, e ti‘a nei i ni‘a i to’na haerea, e te pato‘i nei; noa’tu râ teie nei mau pato‘iraa ato‘a, ua manuïa noa oia i te pae hopea…

« Ua faahapa oia i te mau taata tei ineine i te imi i te hape i roto i te faatereraa i te mau hinaaro o te Ekalesia, ma te parau atu e ua pii te Atua ia’na no te arata‘i i te Ekalesia, e e arata‘i ti‘a oia i te reira; e o ratou o te opua nei i te haafifi i te faatereraa o te Ekalesia e haamâ ïa ratou ia ite-ana‘e-hia to ratou iho maamaa ».21

O ratou o te pato‘i i te mau peropheta ora eita ïa ratou e haere i mua e faahaere mai râ ratou i ni‘a ia ratou iho te mau haavaraa a te Atua.

« Noa’tu e, no ŏ mai i te Atua ra te mau ite ato‘a, ia heheuana‘e-hia mai te reira, aita te mau taata i ti‘aturi i te reira mai te heheuraa i te taime i heheuhia mai ai…

« E taata maitai roa o Noa, e na to’na ite aore râ heheuraa i te mea e tupu mai i ni‘a i te fenua i horo‘a ia’na te mana no te faaineine e no te faaora ia’na iho e to’na utuafare i te ati no te diluvi. Aita teie nei iteraa, aore râ heheuraa… i ti‘aturihia e te mau taata no te fenua nei. Ua ite ratou e o Adamu te taata matamua, tei hamanihia ia au i te hoho‘a o te Atua; e taata maitai oia; e ua haere o Enoha e toru henere e ono ahuru ma pae matahiti i te Atua e ua tahitihia oia i te ra‘i ma te ite ore i te pohe. Tera râ aita i nehenehe ia ratou ia faaoroma‘i i te heheuraa apî: te heheuraa tahito, te ti‘aturi nei tatou, no te mea ua na reira to tatou mau metua, aita râ ratou i haapa‘o i te mau heheuraa apî. E pau a‘era ratou i te diluvi …

« Ua faaite-u‘ana-hia mai taua iho faanahoraa ra… i rotopu i te mau Ati Iuda a haere mai ai te Faaora i roto i te tino nei. Ua faafaahiahia ratou i te mau heheuraa tahito, ua faaunauna i te mau menema o te feia pohe, ua horo‘a i te ahuru no te mineta e te aneto, ua faaroa i te mau pure no te faahua, e ua tere na ni‘a i te moana e te fenua no te faafariu i te taata, ia matara mai ra te heheuraa apî mai roto mai i te vaha iho o te Vai Nei Au Rahi, aita i nehenehe ia ratou i te faaoroma‘i—e mea rahi roa te reira. Ua faaite mai te heheuraa apî i te mau viivii o taua u‘i ra, mai ta’na i faaite i te mau viivii no te mau u‘i na mua’tu, e ua pii maira hoi ratou, e faaru‘e atu ia’na; e faasatauro atu ia’na!…

« I te hoê faahou â taime, ua faaohipahia te hoê â raveraa e te hoê â reo a tae mai ai te Buka a Moromona i teie nei u‘i. Ua haamaitaihia te heheuraa apî, te mau patereareha tahito, te mau taata pererina e te mau aposetolo. Te ti‘aturi nei tatou ia ratou, aita râ e nehenehe ia tatou ia haapa‘o i te mau heheuraa apî ».22

« Ua faariro hape noa te ao nei i te mau peropheta haavare ei mau peropheta mau, e taua mau peropheta ra o tei tonohia mai e te Atua, ua faariro ïa ratou ei mau peropheta haavare, e no reira ua taparahi pohe ia ratou, ua pehi ia ratou i te ofai, e ua hamani ino e ua tape‘a ia ratou i roto i te fare tape‘araa te mau peropheta mau, e ua titauhia i teie nei mau peropheta mau ia tapuni ia ratou iho ‘i te medebara e te mau ana e te mau apoo no te fenua’ [a hi‘o Hebera 11:38], e noa’tu e mau taata roo maitai roa ratou i ni‘a i te fenua nei, ua ti‘avaruhia ratou i rapae au i to ratou sotaiete mai te mau taata ‘ori noa ra te huru, e ua here noa, ua faatura noa e ua turu noa te ao nei i te mau taata parau-ti‘a ore, te mau taata iino, te mau taata faahua, te mau taata haavare e te mau taata ino roa‘e ».23

« Aita roa to‘u hoê noa‘e mana‘o e, mai te mea e haere mai te Mesia i te fenua nei no te poro i te mau parau huru teiaha mai ta’na i poro atu i te mau Ati Iuda, e pato‘i ïa teie nei u‘i Ia’na no te teiaha o ta’na ra parau… E rave rahi te taata o te parau e, ‘e ore roa vau e faaru‘e ia outou, e ti‘a râ vau i piha‘i iho ia outou i te mau taime ato‘a.’ I te taime râ e haapii ai outou ia ratou i te tahi o te mau parau aro o te basileia o te Atua tei tape‘ahia i te ra‘i e o te heheuhia mai i te mau tamarii a te taata nei ia ineine ratou no te reira, o ratou ïa te mau taata matamua o te pehi mai ia outou i te ofai e o te haapohe ia outou. Na teie huru faanahoraa i faasatauro i te Fatu ra ia Iesu Mesia, e o te tura‘i i te taata ia taparahi pohe i te mau peropheta i roto i teie nei u‘i.

« E rave rahi te mau mea [o te ore e noaa i te haamaramaramahia] i te mau tamarii a te taata nei i te mau mahana hopea nei: ei hi‘oraa, e faati‘a te Atua i ni‘a i te taata pohe; [ua aramoinahia ia ratou ] e te vai nei te mau mea o tei vai-huna-noa-hia mai mua’tu i te faatumuraa o te ao nei, o te heheuhia mai i te mau aiû i te mau mahana hopea nei.

« E rave rahi roa te mau taata e te mau vahine paari i rotopu ia tatou o tei rahi to ratou paari ia haapiihia ratou; no reira e ti‘a ia ratou ia pohe i roto i to ratou ite ore, e i te ti‘a-faahou-raa e ite ïa ratou i to ratou hape. E rave rahi tei tapiri i te uputa o te ra‘i ma te parau e, ia heheu mai te Atua i te mau mea ia au i te hoê faito oti‘a e ti‘aturi â vau, mai te mea râ e heheu mai oia hau atu i te faito oti‘a eita ia vau e ti‘aturi…

« Ua na reira noa teie nei huru faanahoraa, oia hoi ia tonoana‘e-hia te hoê taata e te Atua ma te autahu‘araa e ia haamata oia i te poro i te îraa o te evanelia, e ti‘avaruhia oia e to’na ra mau hoa, tei ineine i te tapupu ia’na mai te mea e haapii oia i te mau mea o ta ratou e mana‘o e e mea hape; e ua faasataurohia o Iesu no te reira huru faanahoraa ».24

« E pohe, e pohe, to te taata aore râ pŭpŭ taata o te afa‘i i to ratou rima no te aro i te Atua e Ta’na ite i teie mau mahana hopea nei: no te mea e faahapa ratou na roto i te haavare i te mau taata ma‘itihia!

« …Ia haere ana‘e te hoê taata e poro haere e e faaue i te mau taata ia haapa‘o i ta’na mau haapiiraa, e peropheta mau oia aore râ e peropheta haavare. I te mau taime ato‘a e ti‘a mai te mau peropheta haavare no te pato‘i i te mau peropheta mau e e tohu ratou i te mau mea o te piri roa i te parau mau e, e faahapa ratou na roto i te haavare i te mau taata ma‘itihia ».25

« Ei hopearaa no te pato‘iraa i te Evanelia a Iesu Mesia e te mau peropheta ta te Atua i tono mai, ua vai ïa te mau haavaraa a te Atua i ni‘a i te mau nunaa, te mau oire, e te mau fenua i te mau tau e rave rahi no te ao nei, o teie te huru i tupu i te mau oire no Sodoma e Gomora tei haamouhia no te pato‘iraa i te mau peropheta ».26

Ua faaite mai o William P. McIntire; « Ua tohu o [Iosepha Semita] e o ratou ato‘a o te haafaufaa ore i te mau heheuraa tei horo‘ahia, e o te haafaufaa ore ia’na e ta’na mau parau, eita e maoro roa e tuo e, e auê ratou, i te na-ô-raa mai e, aue ïa! ahani matou i faaroo i te mau parau a te Atua e te mau heheuraa tei horo‘ahia mai ».27

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te faaiteraa i te mau api 219–21, ma te iteraa e e aha te mau mana‘o o te mau melo matamua o te Ekalesia no ni‘a i te mau heheuraa tei faariihia na roto mai ia Iosepha Semita. E aha to outou mau mana‘o no ni‘a i te buka Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau?

  • A tai‘o i te maha o te paratarafa i te api 221. I to outou feruriraa no te aha « eita te ora e tae mai mai te mea aita e heheuraa »?

  • A tai‘o faahou i te mau api 222–24. I to outou feruriraa no te aha te mau taata e faati‘a’i ia ratou ia haavarehia i te tahi mau taime, mai te au i te aamu no ni‘a ia Hiram Page? E aha ta tatou e nehenehe e rave ia ore tatou e haavarehia e te mau peropheta haavare aore râ te mau haapiiraa hape?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te piti o te paratarafa hopea i te api 224. e te paratarafa e tae atu i te api 224. Nahea outou e fana‘o ai na roto i te hoê noa taata o te nehenehe e farii i te mau heheuraa no te taato‘araa o te Ekalesia? E aha te mau mea ta outou i ite o ta outou e nehenehe e faaite mai a arata‘i ai te Fatu ia outou i roto i ta outou mau hopoi‘a taa ê?

  • I te mau api 225–26, a tai‘o e nahea to Iosepha Semita e Brigham Young pahonoraa a parau ai te hoê taata e e ti‘a ia tatou ia faaea noa i roto i te mau heheuraa tei papa‘ihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. E aha ïa te mea e erehia i roto i to outou oraraa mai te mea e haapa‘o noa outou i te mau papa-‘iraa mo‘a, ma te ore e faaroo i te mau parau a te peropheta ora? E aha ta tatou e nehenehe e rave no te pee i te varua o te a‘oraa a Brigham Young?

  • E aha ta tatou e nehenehe e rave no te paturu i te peresideni o te Ekalesia e te tahi atu mau feia faatere no te Ekalesia? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 226–28. E aha te mana‘o tauturu ta te peresideni no te Ekalesia i horo‘a i te amuiraa rahi i ma‘iri a‘enei? Nahea to outou haamaitai-raa-hia a pee ai outou i te peropheta e te tahi atu mau taata faatere no te Ekalesia?

  • E aha te tahi mau mea o ta te taata e rave nei no te pato‘i i te mau peropheta a te Atua? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 228–31). E aha te tahi mau hopearaa e nehenehe e tupu mai no te ma‘itiraa ia ore e pee i te a‘oraa a te mau taata ta te Fatu i ma‘iti no te arata‘i i Ta’na ra Ekalesia?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Maseli 29:18; Iakoba 4:8; 3 Nephi 28:34; Moromona 9:7–9; PH&PF 21:1–6.

Te mau nota

  1. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, nene‘iraa a Parley P. Pratt Jr (1938), 62; faaapîhia te mau faatomaraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  2. « The Conference Minutes and Record Book of Christ’s Church of Latter Day Saints 1838–39; 1844 », faaiteraa no te 2 no novema 1831, 16, faaitehia mai e John Whitmer, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah. Tei roto i teie buka te mau papa‘i mai te matahiti 1830 e tae atu i te matahiti 1844.

  3. History of the Church, 1:235; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 172–73, mau haaputuraa a te Ekalesia

  4. Te mau Hiro‘a Faaroo 1:9

  5. History of the Church, 5:344; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 8 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e o William Clayton.

  6. History of the Church, 6:252; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 10 no mati 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  7. History of the Church, 3:389–90; no roto mai te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te area no te ava‘etiurai 1839 i Commerce, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  8. History of the Church, 5:258, no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 22 no tenuare 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  9. History of the Church, 6:9; no roto mai ia Iosepha Semita, « Latter Day Saints », i roto i te I. Daniel Rupp, comp., He Pasa Ekklesia [The Whole Church]: An Original History of the Religious Denominations at Present Existing in the United States (1844), 404

  10. History of the Church, 2:52; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te mau minuti no te hoê amuiraa a te Ekalesia tei tupu i te 21 no eperera 1834, i Norton, Ohio; faaitehia mai e Oliver Cowdery.

  11. « Baptism », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no tetepa 1842, 905; faaapîhia te tarame; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  12. History of the Church, 1:109–11, 115; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 53–55, 58, mau haaputuraa a te Ekalesia; ua hape te tai‘o mahana no te ava‘e atete 1830 tei horo‘ahia i roto i te History of the Church no ni‘a i te taeraa mai o Iosepha e o Emma i Fayette.

  13. History of the Church, 2:477; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1837, i Kirtland, Ohio; faaitehia mai e te Messenger and Advocate, Eperera 1837, 487

  14. History of the Church, 1:338; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e Frederick G. Williams ia John S. Carter, 13 no eperera 1833, Kirtland, Ohio.

  15. Heber C. Kimball, Deseret News, Nov. 5, 1856, p. 274.

  16. Wilford Woodruff, i roto i te Conference Report, Atopa 1897, 22–23; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  17. Brigham Young, Deseret News, 9 no titema 1857, 316.

  18. History of the Church, 2:417–18; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te Buka Aamu a Iosepha Semita, 27 no mati 1836, Kirtland, Ohio; a hi‘o ato‘a i te Messenger and Advocate, Mati 1836, 277.

  19. History of the Church, 4:186; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia mo‘a, Tetepa 1840, Nauvoo, Illinois, nene-‘ihia i roto i te Times and Seasons, Atopa 1840, 178.

  20. History of the Church, 4:45, faahororaa; no roto mai i te hoê rata a te Peresideniraa Matamua e te Apooraa Teitei i te feia mo‘a e ora ra i te tuhaa tooa o te râ no Ketelani, Ohio, 8 no titema 1839, Commerce, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Titema 1839, 29

  21. History of the Church, 4:603–4; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 28 no eperera 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, item 3.

  22. « Knowledge Is Power », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no atete 1842, 889–90; faatomaraa no teie tau; faaorehia te mau reta opa; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  23. History of the Church, 4:574; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te « Try the Spirits », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no eperera 1842, 744; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  24. History of the Church, 5:423–25; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 11 no tiunu 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, 562, ohipa 3.

  25. History of the Church, 6:364; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  26. History of the Church, 5:256–57; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 22 no tenuare 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  27. William P. McIntire, o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te omuaraa o te matahiti 1841 i Nauvoo, Illinois; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, mau haaputuraa a te Ekalesia.

Hōho’a
Joseph receiving revelation

Ia farii ana‘e te peropheta i te mau heheuraa, tei rotopu ïa oia i te feia faatere o te Ekalesia, e te hoê taata no te papa‘iraa i ta’na mau parau a farii ai oia i te reira no ŏ mai i te Fatu ra.

Hōho’a
Heber C. Kimball

Heber C. Kimball

Hōho’a
Noah preaching

« E taata maitai roa o Noa, e na to’na ite aore râ heheuraa i te mea e tupu mai i ni‘a i te fenua… tei ore i ti‘aturihia e te mau taata no te fenua nei ».