Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 29: Te oraraa i piha‘i iho ia vetahi ê ma te hau e te au maitai


Pene 29

Te oraraa i piha‘i iho ia vetahi ê ma te hau e te au maitai

« Te hinaaro nei matou ia ora i piha‘i iho i te mau taata ato‘a ma te hau ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Te hoê o te mau hinaaro o te feia mo‘a matamua no te mau mahana hopea nei ia faati‘a-noa-hia ïa ratou ia ora i ta ratou haapa‘oraa ma te hau. Tera râ i te mau vahi ato‘a a tere ai ratou ua ere ratou i te hau. I te matahiti 1833, e piti noa matahiti i muri a‘e i te haamo‘a-raa-hia te hoê vahi no te haaputuputuraa i Missouri, ua faahepo te mau pŭpŭ taata ino i te feia mo‘a ia faaru‘e i te mataeinaa no Jackson, Missouri (a hi‘o i te api 00[281]). Ua itehia e te mau melo no te Ekalesia i te hoê vahi faaearaa poto noa i te mataeinaa no Clay, Missouri, i muri iho, i te matahiti 1836 ua haamata i te tere atu i te pae apatoerau no Missouri. Te rahi o ratou ua parahi atu i te mataeinaa no Caldwell, ua faanahonahohia te hoê mataeinaa api e te iriti ture au maitai no te feia mo‘a. O Far West, o tei riro na ei vahi faatereraa na te mataeinaa, ua haamata ia te feia mo‘a i te rahi mai.

Ua tamau noa te peropheta Iosepha Semita i te ora i Ketelani, Ohio, i te ava‘e tenuare 1838 râ, ua faahepohia oia ia faaru‘e, no to’na măta‘u i to’na ora. Ua tere atu oia e 1.448 kilometera te atea e to’na utuafare i Far West i reira oia i te amuiraa’tu i te feia mo‘a e parahi ra i reira. I te tahi taime i muri mai no te matahiti 1838, ua hoo aore râ ua faaru‘e te rahiraa o te feia mo‘a no Ketelani i to ratou mau fare e ua pee atu i te peropheta i Missouri. No te farii i te mau melo no te Ekalesia o te puehu mai nei i taua area ra, ua faataa te peropheta i te mau vahi i piha‘i iho i te oire no Far West, ma te horo‘a i te feia mo‘a te ti‘aturiraa e e nehenehe ta ratou e haamau i te hoê faaearaa tumu, i reira ratou e nehenehe ai e fana‘o i te oraraa ruperupe e te hau. Aita râ te reira i tupu, ua haamata te mau fifi mai ta ratou i faaruru i te mataeinaa no Jackson i te faaamahamaha ia ratou e te feia e parahi ra i reira, e i te tau toparaa o te mau rauere raau, ua haamata faahou te mau pŭpŭ taata ino e te mau nuu i te hamani ino e i te aro atu i te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei.

I te hoê mahana ua haere te peropheta i te fare o to’na na metua i Far West, ua tomo mai te hoê pŭpŭ taata e ta ratou mau mauihaa tama‘i i roto i te fare e ua parau mai e ua haere mai ratou e taparahi ia’na no te hoê hara tei mana‘ohia e na’na i rave. Ua faaite mai o Lucy Mack Smith, te metua vahine o te peropheta, i to’na aravihi i te faatupuraa i te hau:

« Ua hi‘o atu o [Iosepha] ia ratou ma te ataata e ma te haere atu i mua e ua aroha rima atu ia ratou tata‘itahi na roto i te hoê huru tei haapapû ia ratou e e ere oia i te hoê taata rave i te ohipa ino e ere ato‘a te hoê taata faahua tei ri‘ari‘a. Ua faaea ihora ratou e ua hi‘o noa’tura mai te mea râ e ua farerei ratou i te hoê varua tupapa‘u.

« Ua parahi ihora o Iosepha i raro e ua haamata ihora i te paraparau atu ia ratou ma te faataa maitai atu ia ratou te mau hi‘oraa e te mau mana‘o o te mau taata tei piihia e Momoni e e aha te e‘a ta ratou i rave mai, e oia ato‘a te huru o te hamani-ino-raa ta ratou i faaruru no roto mai i to ratou mau enemi mai te haamataraa mai o te Ekalesia. Ua parau atu oia ia ratou e ua tapapa noa te mana‘o ino e te haavare ia ratou mai te taime i tomo mai ai ratou i Missouri, e nunaa râ ratou o tei ore roa‘e i ofati i te mau ture mai te au i to’na ite. Ahani ua na reira, e ti‘a ineine atu ïa ratou ia haavâhia e te ture…

« I muri a‘e i te reira, ti‘a a‘era oia i ni‘a e na ô a‘era, ‘e mama, te mana‘o nei au e e hoi au i te fare. Te tia’i mai ra o Emma ia‘u.’ Ua ti‘a oi‘oi a‘era e piti o te mau taata, i te na ôraa e, ‘eiaha oe e haere o oe ana‘e, e ere i te mea papû. E haere matou na muri ia oe no te paruru ia oe.’ Ua haamauruuru ihora Iosepha ia raua, e ua haere atura raua na muri ia’na.

« Ua ti‘a noa te toe‘a o te mau taata faatere i te uputa a haere atu ai na taata e piti, e ua faaroo vau i teie nei paraparauraa i rotopu ia ratou:

« Te faatere matamua: ‘Aita anei oe i huru ê a aroha rima a’i o Semita ia oe? Aita roa vau i ite a‘e nei i teie huru mea i roto i to‘u nei oraraa.’

« Te piti o te faatere: ‘E au ra e aita ta‘u i nehenehe e hauti. E ore roa vau e tuino noa‘e i te hoê rouru no te upoo o taua taata ra no te taato‘araa o te ao nei.’

« Te toru o te faatere: ‘Teie te taime hopea e ite ai outou ia‘u ia haere e taparahi ia Joe Semita e i te mau Momoni ato‘a.’…

« Ua fafau taua mau taata tei haere atu na muri i ta‘u nei tamaiti e e faaore râtou i te nuu faehau i raro a‘e i ta ratou faatereraa e hoi ratou i to ratou ra fare, e ua parau atu ia’na e e mai te mea noa’tu e hinaaro oia i te faaohipa ia ratou, e hoi mai ïa ratou e e pee atu ratou ia’na i te mau vahi ato‘a ».1

Na roto i te parauraa i te parau mau ma te au maitai e te afaro, ua faaore Iosepha Semita i te mana‘o hape e te au ore e ua faatupu i te hau i te mau taata e rave rahi tei riro na ei mau enemi no’na.

Te mau haapiira a Iosepha Semita

Ma te tutavaraa ia riro ei taata faatupu i te hau, e nehenehe ïa ia tatou ia ora i piha‘i iho ia vetahi ê ma te rahi atu â te au maitai e te here

« Ua parau o Iesu: ‘E ao to tei faatupu i te parau hau ra; e parauhia ratou i te tamarii na te Atua’ [Mataio 5:9]. No reira mai te mea te vai nei te hoê mea e ti‘a ai i te fenua, i te hoê tuhaa fenua, i te oire, aore râ i te utufare ia mauruuru, o te hau ïa.

« Te hau, te tamarii maitai o te ra‘i!—Mai te maramarama no ô mai i te hoê â metua, e haamâha, e faaananatae e, e faaoaoa te hau i te feia parau-ti‘a e te feia parau-ti‘a ore, e o te tumu mau ïa o te oaoa i te fenua nei e te poupou i te ra‘i.

O oia o te ore e tutava ma te mau puai ato‘a o to’na tino e to’na feruriraa, e to’na mana ato‘a i te utuafare e i te fenua ĕê—e o te tura‘i i te tahi atu mau taata ia na reira ato‘a–ia maimi i te hau e ia tape‘a noa i te reira no to’na iho maitai e te fana‘o, e no te tura o to’na hau fenua, nunaa, e to’na ai‘a, aita ïa to’na e titauraa i te [aroha] o te taata; eita e ti‘a ia’na ia fana‘o i te hoaraa o te vahine aore râ te parururaa a te hau fenua.

« Ua riro oia e to‘e o te amu nei i to’na iho mau tuhaa ora e te manu o te amu i to’na iho tino; e e riro oia, no to’na iho hi‘oraa e to’na iho manuiaraa i roto i te oraraa, te taata o te [haamou] i to’na iho oaoa.

« Aita te pŭpŭ no taua mau huru taata ra i atea roa’tu i hade i ni‘a i te fenua, e eita ratou e ti‘a ia vaiiho-noa-hia no te fana‘o i te faariiraa i te ti‘amâraa e te haapoupouraa a te feia itoito.

« Te taata râ o te faatupu i te parau hau, a faaroo ïa ia’na! no te mea te mau parau e te haapiiraa a to’na ra vaha mai te topata ïa o te uâ, e te ninii mai te hupe ra. Ua riro ratou mai te hupe i ni‘a i te matie, e te pape hopu mărû i ni‘a i te matie.

« Na te faaoraora, te viivii ore, te here, te oaoa, te autaeaeraa, te hamani maitai, te aroha, te huru taata e te hoaraa e tura‘i te oraraa i roto i te oaoa: te mau taata, tei raro iti a‘e hoi i te mau melahi, o te faaohipa i to ratou mau mana, mau haamaitairaa, e te ite mai te au i te haapa‘oraa, te mau ture e te mau faatureraa a te heheuraa, e na roto i te tautururaa a Iesu Mesia; e faaea ia ratou ma te hoêraa, e te hau‘a no‘ano‘a o te hutihia e te aho no te oaoa e te mauruuru no roto mai i to ratou auraa parau-ti‘a e au ia mai te no‘ano‘a rahi o te hinu olive tei haamo‘ahia e tei niniihia i ni‘a i te upoo o Aarona, aore râ mai te no‘ano‘a puai o te mâraa mai mai roto mai i te aua raau faano‘ano‘a arabia. Oia, ïa, e hau atu te reo o te taata faatupu i te hau mai teie nei mau no‘ano‘a.

« E mai te pehe o te mau palaneta—

E faanavenave nei i to tatou mau varua e te tamarû nei i to tatou mau ri‘ari‘a;

Te faariro nei i te ao ei paradaiso,

E te taata ei mau poe tao‘a rahi—2

« E au mau taea‘e here e, a tamau noa i roto i te here o te mau taea‘e; a haere na roto i te mărû; a ara i te pure; ia ore outou e upooti‘ahia’tu. A pee i te hau, mai ta to tatou taea‘e here Paulo i parau, ia nehenehe ia tatou ia riro ei mau tamarii na to tatou Metua i te Ao ra [a hi‘o Roma 14:19] ».3

« Ua faataa maitehia te maitai i te taata ato‘a, te tumu e te haaamaitairaa no te haapuai i te viivii ore, e te raveraa i te maitai—no te pahono atu i te ino, no te rapaau i te mau arepurepuraa o te sotaiete eiaha râ e piiraa no te tama‘i, aore râ te maroraa hitahita e te hoa… No reira ta matou irava arata‘i o te hau ïa e te taato‘araa! Mai te mea e oaoa to tatou i roto i te here o te Atua, e tamata na tatou i te horo‘a i te hoê tumu i taua oaoa ra, o ta to te ao ato‘a e ore e nehenehe e faahapa aore râ e pato‘i ».4

« Te hinaaro nei matou ia ora i piha’i iho i te mau taata ato‘a ma te hau ».5

E nehenehe ta tatou e faatupu i te hau na roto i te faaturaraa te tahi e te tahi e te pato‘iraa i te imi i te hapa

« Te ti‘aturi nei matou e e haapa‘o maitai to tatou mau taea‘e i to te tahi mau mana‘o, e e haere ratou ma te here, ma te faatura te tahi i te tahi hau atu ia ratou iho, mai tei titauhia e te Fatu ».6

« Te taata o te hinaaro i te rave maitai, e ti‘a ïa ia tatou ia haapoupou i to’na mau maitai e eiaha e vahapee no ni‘a i to’na mau hape i muri i to’na tua ».7

« I teie nei, i roto i teie nei ao, no to ratou huru natura e mea haapa‘o noa te taata ia ratou iho, e e titau ratou ia maitai ratou e e tutava ratou ia maitai atu i te tahi atu taata, te vai nei râ te tahi o te hinaaro nei i te faaitoito ia vetahi ê mai ia ratou iho ».8

« Ia hinaaro te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e te feia mo‘a ato‘a ia fa‘i i ta ratou ato‘a mau hara, e ia ore e tape‘a i te hoê tuhaa; e ia vai haehaa [ratou], e ia ore e faateitei, e ia ara i te te‘ote‘o, e ia ore e imi ia maitai na ni‘a iho i te tahi, ia rave râ no te maitai o te tahi, e ia pure no te tahi e te tahi, e ia faatura i to tatou taea‘e aore râ ia faahiti maitai i to’na i‘oa, e eiaha râ e ohomu e e haamou i to tatou taea‘e ».9

« E mai te mea e faatea ê outou mai rotopu atu ia outou te parauraa i te parau ino, te ohomu, e te mau mana‘o e te mau feruriraa ino: ia faahaehaa ia outou iho, e ia faatupu i te mau parau tumu ato‘a no te viivii ore e te aroha, i reira ïa te mau haamaitairaa a Iehova e vai ai i ni‘a iho ia outou, e e ite â outou i te mau mahana maitai e te hanahana; e e vai mai ïa te hau i roto i to outou mau uputa e te manuia i roto i to outo mau oti‘a ».10

E nehenehe ta tatou e faatupu i te au maitai i roto i to tatou mau vahi nohoraa ma te faatura i te ti‘amâraa o te mau taata ato‘a ia ti‘aturi mai te au i to ratou iho hinaaro.

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:11: « Te ti‘aturi nei matou e, e ti‘araa to matou ia haamori i te Atua Mana-Hope mai te au i to matou iho hinaaro, e e ti‘araa hoi to te mau taata ato‘a ia haamori ratou noa’tu te huru, te vahi e te mea ta ratou i hinaaro ».11

« Te mana‘o nei matou e e parau tumu ti‘a teie, e o te hoê ïa o te puai ta tatou e ti‘aturi nei e e ti‘a ia haapa‘ohia e te taata tata-‘itahi, e ua aifaito te taata ato‘a, e tei te taata ato‘a te rave‘a no te feruri no ratou iho no ni‘a i te mau mea ato‘a no te pae feruriraa. No reira, eita ïa tatou e ineine, ahani tei ia tatou ra te mana, no te faaere i te hoê taata i te faaohiparaa i te ti‘amâraa o te feruriraa ta te ra‘i i horo‘a hua noa mai i ni‘a i te utuafare taata, te hoê o ta’na mau horo‘a rahi roa a‘e ».12

« E mau mana‘o tiamâ roa to‘u e te aroha i te mau haapa‘oraa ato‘a, te mau pŭpŭ ato‘a, e te mau huru ekalesia ato‘a; e te faariro nei au ei mea mo‘a e te herehia te mau ti‘araa e te mau ti‘amâraa no te feruriraa, e eita vau e au ore i te taata o te ore e feruri mai ia‘u te huru ».13

« E nehenehe ta te feia mo‘a e faaite papû i to‘u hinaaro i te horo‘a i to‘u nei ora no to‘u mau taea‘e. Mai te mea ua faaitehia e ua ineine au ia pohe no te hoê ‘Momoni’, e nehenehe ïa ta‘u e parau atu ma te măta‘u ore i mua i te ra‘i e ua ineine ato‘a vau ia pohe no te paruru i te mau ti‘araa o te hoê taata perebiterio, o te hoê taata bapetizo, aore râ o te hoê taata maitai no te tahi ê atu huru ekalesia; no te mea hoê â parau tumu o te taataahi i te mau ti‘araa o te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei o te taataahi ato‘a i te mau ti‘araa o te mau katolika no Roma, aore râ te tahi ê atu ekalesia e ere paha i te mea auhia e te huiraatira e e mea paruru roa no te paruru ia ratou iho.

« Na te hoê here i te ti‘amâraa i faauru i to‘u nei varua—te ti‘amâraa i te pae tivira e te pae faaroo o te taato‘araa o te taata. Na to‘u mau papa ruau i haamau te here o te ti‘amâraa i roto i to‘u nei varua a hauti ai au i ni‘a i to ratou mau turi avae…

« Mai te mea te mana‘o nei au e ua hape te taata, e hamani ino anei au ia ratou? Aita. E faati‘a râ vau ia ratou i ni‘a, e ia au i to ratou iho huru feruriraa e mai te mea eita e nehenehe ia‘u ia parau atu e e mea maitai a‘e ta‘u huru raveraa eita ïa vau e imi i te faahepo i te hoê taata ia ti‘aturi mai ia‘u na roto noa i te puai o te feruriraa, no te mea na te parau mau ïa e rave i ta’na iho raveraa ».14

« E ti‘a ia tatou ia ara i te mau mana‘o hape o te tupu mai i te tahi mau taime, e tei au i te natura taata, no ni‘a i to tatou mau hoa, mau taata tupu, e te mau taea‘e o te ao nei, o tei ma‘iti i te taa ê ia tatou no ni‘a i te feruriraa e te mau mea no te faaroo. Ta tatou haapa‘oraa tei rotopu ïa ia tatou e to tatou ra Atua. Ta ratou haapa‘oraa tei rotopu ïa ia ratou e to ratou ra Atua ».15

« Ia ite ana‘e tatou i te mau maitai i roto i te taata, e ti‘a ia tatou ia ite i te reira i te mau taime ato‘a, ia vaiiho i to ratou ite i to ratou iho huru no ni‘a i te mau ti‘aturiraa e te haapiiraa; no te mea e mea tiamâ te taata ato‘a, aore râ e ti‘a ia ratou ia vai tiamâ, e ua mau ratou i te mau ti‘araa e ore roa e iritihia, te mau titauraa teitei e te hanahana a te mau ture no te natura e te faaherehereraa, no te feruri e no te rave i te ohipa e no te parau mai ta ratou e hinaaro, a tape‘a noa’i i te hoê faatura i te mau ti‘araa e te mau rave‘a o te taato‘araa o te tahi ê atu mau taata, ma te ore e haafifi i te tahi o teie nei mau ti‘araa. Teie te haapiiraa ta‘u e farii nei ma to‘u aau ato‘a e e faaohipa nei ».16

« E ti‘araa to te mau taata ato‘a ia farii i to ratou ti‘amâraa, no te mea ua haapa‘ohia te reira e te Atua. Ua faariro Oia i te taata ei ti‘a morare, e ua horo‘a’tu ia ratou te mana ia ma‘iti i te maitai aore râ i te ino; ia imi i te mea maitai, ma te raveraa i te e‘a no te mo‘araa i roto i teie nei oraraa, o te afa‘i mai i te hau i roto i te feruriraa e te oaoa i roto i te Varua Maitai i ŏ nei, e te îraa o te oaoa e te poupou i To’na ra rima atau a muri a‘e; aore râ ia rave i te hoê e‘a ino, ma te rave i te hara e te orurehau i te Atua, e na roto i te reira, e afa‘i mai ïa i te faahaparaa i to ratou mau varua i roto i teie nei ao, e te ereraa mure ore i roto i te ao a muri atu. No te mea hoi e e ua vaiiho te Atua o te ra‘i i te ti‘amâraa o teie nei mau mea i te mau taata ato‘a, eita ïa tatou e hinaaro ia faaere ia ratou i te reira ti‘amâraa ra. E hinaaro noa râ tatou e rave i te tuhaa o te taata tia’i haapa‘o maitai, mai te au i te parau a te Fatu ia Ezekiela te peropheta (Ezekiela pene 33, te mau irave 2, 3, 4, 5)? e ia vaiiho ia vetahi ê ia rave mai ta ratou e hinaaro ».17

« O te hoê tera o te mau parau tumu matamua o to‘u nei oraraa, e o ta‘u i faatupu mai to‘u apîraa, o ta‘u i haapiihia e to‘u metua tane, ia vaiiho i te mau taata ato‘a te ti‘amâraa no te feruriraa… I roto i to‘u mau mana‘o ua ineine noa vau ia pohe no te paruru i te feia paruparu e o tei haavîhia i roto i to ratou mau ti‘araa ».18

« Eiaha e haapa‘o atu i te faaroo o te hoê taata: e ti‘a i te mau hau fenua ato‘a ia faati‘a i te taata tata‘itahi ato‘a ia oaoa i ta’na faaroo ma te ore e haavîhia. Aita roa e taata i faati‘ahia no te rave ê atu i te ora no te huru-ê-raa o te haapa‘oraa, o ta te mau ture ato‘a e te mau hau fenua ato‘a e ti‘a ia farii e ia paruru, te mea ti‘a aore râ te mea hape ».19

« E faatupu… ïa tatou i te hau e te hoaraa i te mau taata ato‘a, e e haapa‘o tatou i ta tatou iho ohipa, e e manuia rahi tatou, e e faaturahia tatou, no te mea ia faatura ana‘e tatou ia vetahi ê, te faatura ra ïa tatou ia tatou iho ».20

« Noa’tu e aita roa vau i mana‘o noa‘e ia faahepo i ta‘u haapiiraa i ni‘a i te hoê noa‘e taata, te oaoa nei râ vau ia ite i te mana‘o hape ia ore atu i mua i te parau mau, e te mau peu tumu a te mau taata tei faaorehia na te mau parau tumu mâ o te Evanelia a Iesu Mesia ».21

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te aamu o Iosepha Semita i te paraparauraa’tu i te mau melo no te nuu faehau (te mau api 387–89). I to outou feruriraa no te aha i nehenehe ai i te peropheta ia faaeahau-noa i roto i teie nei huru ohipa? A feruri i te tahi atu mau hi‘oraa i ite ai outou i te mau taata i te faaea-hau-noa-raa i roto i te mau huru ohipa fifi. E aha tei tupu mai na roto i te mau ohipa a teie nei mau taata?

  • A tai‘o faahou i te mau api 389–91, ma te hi‘o i te mau parau e te mau irava parau ta te peropheta i faaohipa no te faaite i te hau e te taata faatupu i te parau hau. E aha te mau tapa‘o e nehenehe e tauturu ia tatou ia riro ei feia faatupu i te parau hau i roto i to tatou mau utuafare e to tatou mau vahi nohoraa?

  • A tai‘o i te piti o te paratarafa i te api 391. E aha to outou mana‘o ia imi ana‘e outou i te mau hapa a vetahi ê? E aha to outou mana‘o ia imi ana‘e outou i te mau maitai i roto ia vetahi ê? I to outou feruriraa e aha te mana‘o o te tahi atu mau taata ia rave ana‘e outou i te taime no te ite i to ratou mau maitai?

  • A tai‘o i te maha o te paratarafa i te api 391. Nahea e nehenehe ai ta tatou e faaitoito te tahi e te tahi? E aha ta te tahi atu mau taata i rave no te faaitoito ia outou? Nahea taua mau ohipa i arata‘i ai i te hau?

  • A tai‘o faahou i te mau api 391–95, ma te hi‘o i te mau haapiiraa a te peropheta no ni‘a i to tatou huru i te mau taata e mea taa ê ta ratou haapa‘oraa i ta tatou. Nahea tatou e nehenehe ai e faatura i te mau ti‘araa o vetahi ê « no te haamori, noa’tu te huru, te vahi aore râ te mea ta ratou i hinaaro »?

  • A tai‘o i te paratarafa hopea i te api 394. Nahea ta tatou e nehenehe ai e faaite i te evanelia tei faahoihia mai ia vetahi ê ma te faaite ato‘a i to tatou faatura i to ratou mau ti‘aturiraa?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Ephesia 4:31–32; Mosia 4:9–16; 4 Nephi 1:15–16; PH&PF 134:2–4, 7

Te mau nota

  1. Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1844–45 manuscript, book 15, 8–10, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. History of the Church, 6:245–46; faatomaraa no teie tau e te tarame; no roto mai i te « A Friendly Hint to Missouri », te hoê faahitiraa parau tei papa‘ihia i raro a‘e i te arata‘iraa a Iosepha Semita, 8 no mati 1844, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no mati 1844, 473.

  3. E rata na Iosepha Semita e te tahi atu mau taata i te mau melo no te Ekalesia i Thompson, Ohio, 6 no fepuare 1833, Kirtland, Ohio; Letter Book 1, 1829–35, 26, Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  4. History of the Church, 6:219–20; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « Pacific Innuendo », te hoê faahitiraa parau tei papa‘ihia i raro a‘e i te arata‘iraa a Iosepha Semita, 17 no fepuare 1844, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no fepuare 1844, 443; ua nene‘i-taere-hia teie nei numera o te Times and Seasons.

  5. History of the Church, 2:122; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e te tahi atu mau taata ia John Lincoln e te tahi atu mau taata, 21 no tiunu 1834, Clay County, Missouri, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Tiurai 1834, 176.

  6. History of the Church, 1:368; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua ia William W. Phelps e te mau taea‘e i Missouri, 25 no tiunu 1833, Kirtland, Ohio.

  7. History of the Church, 1:444; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita, 19 no novema 1833, Kirtland, Ohio

  8. History of the Church, 5:388; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 14 no me 1843, i Yelrome, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  9. History of the Church, 3:383–84; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no tiurai 1839, i Montrose, Iowa; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  10. History of the Church, 4:226; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e Hyrum Smith i te feia mo‘a i Kirtland, Ohio, 19 no atopa 1840, Nauvoo, Illinois.

  11. Te mau Hiro‘a Faaroo 1:11.

  12. History of the Church, 2:6–7; no roto mai i te « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene-‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Fepuare 1834, 135.

  13. E rata na Iosepha Semita ia Isaac Galland, 22 no mati 1839, fare auri no Liberty, Liberty, Missouri, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Fepuare 1840, 55–56

  14. History of the Church, 5:498–99; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards; a hi‘o ato‘a te appendix, 562, ohipa 3

  15. History of the Church, 3:303–4; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e te tahi atu mau taata ia Edward Partridge e te Ekalesia, 20 no mati 1839, fare auri no Liberty, Liberty, Missouri.

  16. History of the Church, 5:156; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia James Arlington Bennet, 8 no tetepa 1842, Nauvoo, Illinois; ua papa‘ihape-hia te paeraa i‘oa o James Bennett ei « Bennett » i roto i te History of the Church.

  17. History of the Church, 4:45, faahororaa; faatomaraa no teie tau e te tarame; no roto mai i te hoê rata a te Peresideniraa Matamua e te apooraa teitei i te feia mo‘a e ora ra i te pae tooâ o te râ no Kirtland, Ohio, 8 no titema 1839, Commerce, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Titema 1839, 29

  18. History of the Church, 6:56–57; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 15 no atopa 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, 562, ohipa3.

  19. History of the Church, 6:304; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 7 no eperera 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton; a hi‘o ato‘a i te appendix, 562, ohipa 3.

  20. History of the Church, 6:221; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te papa‘i ve‘a faatere no te Nauvoo Neighbor, 10 no fepuare 1844, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Nauvoo Neighbor, 21 no fepuare 1844; ua hape te tai‘o mahana no te 19 no fepuare 1844, i roto i te History of the Church.

  21. History of the Church, 6:213; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Joseph L. Heywood, 13 no fepuare 1844, Nauvoo, Illinois.

Hōho’a
Joseph with militiamen

I Far West, Missouri, i te taime a haere mai ai te hoê pŭpŭ taata iino e te mauihaa tama‘i no te tape‘a ia Iosepha Semita, ». ua hi‘o oia ia ratou ma te ata au maitai e, te faaitoito ia ratou, ua horo‘a i to’na ia ratou tata‘itahi «

Hōho’a
Sermon on the Mount

Ua haapii te Faaora i roto i te a‘oraa i ni‘a i te mou‘a, « e ao to tei faatupu i te parau hau ra; e parauhia ratou i te tamarii na te Atua ».