Laipelí
ʻAho Sāpaté


ʻĪmisi
efiafi fakafāmili ʻi ʻapí

Ako ʻo e Tokāteliné

ʻAho Sāpaté

Ko e Sāpaté ko e ʻaho ia ʻa e ʻEikí, kuo vaheʻi ʻi he uike takitaha ki he mālōlō mo e moihū. ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe tauhi ai ʻe he kakai fuakava ʻa e ʻOtuá ʻa e Sāpaté ʻi hono fitu ʻo e ʻaho ʻo e uiké koeʻuhí he naʻe mālōlō ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho hono fitú ʻi Heʻene fakatupu ʻa e māmaní. Hili ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe hoko ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, naʻe kamata leva ʻa e kau ākonga ʻa e ʻEikí hono tauhi ʻo e Sāpaté ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, ʻa ia ko e Sāpaté.

Vakai Fakalūkufuá

Ko e Sāpaté ko e ʻaho ia ʻa e ʻEikí, kuo vaheʻi he uike takitaha ki he mālōlō mo e moihū. ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe tauhi ai ʻe he kakai fuakava ʻa e ʻOtuá ʻa e Sāpaté ʻi hono fitu ʻo e ʻaho ʻo e uiké koeʻuhí he naʻe mālōlō ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho hono fitú ʻi Heʻene fakatupu ʻa e māmaní. (vakai, Sēnesi 2:2). Hili ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe hoko ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké (vakai, Maʻake 16:2), naʻe kamata leva ʻa e kau ākonga ʻa e ʻEikí hono tauhi ʻo e Sāpaté ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, ʻa ia ko e Sāpaté (vakai, Ngāue 20:7).

Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e mahuʻinga hono tauhi ʻo e Sāpaté ʻi he Fekau ʻe Hongofulú ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “Manatu ki he ʻaho sāpaté, ke tauhi ia ke māʻoniʻoni” (vakai, ʻEkesōtosi 20:8–11). Naʻe tauhi ʻe he Fakamoʻuí Tonu ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni lolotonga ʻEne moʻui fakamatelié (vakai, Mātiu 12:9–13; Luke 4:16; Sione 5:9).

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Mōsese ko e tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ko ha fakaʻilonga ia ʻo e fuakava ʻiate Ia mo Hono kakaí pea kapau te nau tauhi ia ke māʻoniʻoni te nau ʻiloʻi Ia ko honau ʻEiki mo e ʻOtua (vakai, ʻEkesōtosi 31:13; vakai foki, ʻIsikeli 20:20).

Na‘e fekau ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā kia Siosefa Sāmita he 1831 ʻo pehē:

“Ko e meʻa ke tauhi ai koe ke maʻa ange mei māmani, ke ke ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai hoʻo ngaahi ouau toputapu ʻi hoku ʻaho tapú; he ko e moʻoni ko e ʻaho ʻeni kuo tuʻutuʻuni kiate koe ke ke mālōlo ai mei hoʻo ngaahi ngāué, pea fai hoʻo ngaahi huú ki he Fungani Māʻolungá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:9–10).

ʻOku feinga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni ʻi he lotú pea ʻi ʻapi, ʻo fakatatau mo e fakahā ko ʻení. ʻOku kau ʻa e kāingalotú ʻi he lotú, ki he ouau toputapu ʻo e sākalamēnití, ʻa ia naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí pea ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he kakai Nīfaí (vakai, Mātiu 26:26–28; Luke 22:19–20; 3 Nīfai 18:1–12). ʻOku kau ʻa e kāingalotú ʻi ʻapi, ki he ngaahi ʻekitivitī langaki moʻui ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau ako ʻa e ongoongoleleí, fakamālohia ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, langaki ʻa e ngaahi vā fakafāmilí, mo fakahoko ʻa e tokoní.

ʻI he kau ko ia ki he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻi he lotú pea ʻi ʻapí, ʻe lava ai ʻe he kāingalotú ʻo fokotuʻu ha ngaahi tukufakaholo fakafāmili ʻe tokoni ke tanumaki ʻo lauʻi toʻu tangata ha ngaahi fāmili ʻoku angatonu ki he ʻEikí mo nau lau ko ha meʻa fakafiefia ʻa e Sāpaté (vakai, ʻĪsaia 58:13–14).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e hā ʻoku totonu mo ʻikai totonu ke u fakahoko ʻi he ʻaho Sāpaté?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “Naʻá ku toki ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko ʻeku tōʻonga mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai ke u toe fie maʻu ʻa e ngaahi lisi ʻo e meʻa ke fakahokó pe ʻikai fakahokó. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ʻoku ou fehuʻi pē kiate au, “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie foaki ki he ʻOtuá?’ Naʻe ʻai ʻe he fehuʻí ni ke mahino ʻaupito ʻeku ngaahi fili kau ki he ʻaho Sāpaté” (“ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Mē 2015, 130).

Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e houalotu sākalamēnití?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē: “ʻOku hanga ʻe he ouau ʻo e sākalamēnití ʻo ʻai ke hoko ʻa e houalotu sākalamēnití ko e fakatahaʻanga toputapu mo mahuʻinga taha ia ʻi he Siasí. Ko e fakatahaʻanga pē ia ʻo e ʻaho Sāpaté ʻe lava ke ʻalu fakataha ki ai ʻa e fāmilí. ʻOku totonu ke palani maʻu pē mo fakahoko hono polokalamá, makehe mei he sākalamēnití, ke nofo taha pē ʻetau tokangá ʻi he Fakaleleí mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (“Houalotu Sākalamēnití mo e Sākalamēnití,” Liahona, Nōvema 2008, 17).

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Ange

Ngaahi Vitioó

 

 

 

ʻĪmisi
Fakaʻilonga hingoa ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

Did You Think to Pray? (Fai Haʻo Lotu)

On This Day of Joy and Gladness

Sabbath Day

Sweet Hour of Prayer (Ko e Houa ke Lotu)

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakalūkufuá

Tauhi ʻo e ʻAho Sāpaté,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

 

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

 

 

 

 

 

Ko Hono Akoʻi ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Tauhi ʻo e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Sānuali 2014

 

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

ʻI he Ongoongó

 

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Talanoa mo e Ngaahi ʻEkitivitī ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

 

   

 

Mītiá

Hivá