2010
E horo‘a mai te ineine i te mau haamaitairaa
Me 2010


E horo‘a mai te ineine i te mau haamaitairaa

A feruri maite ana‘e tatou i to tatou mau piiraa, a feruri ana‘e tatou i ta tatou mau hopoi‘a, e a pee ana‘e tatou ia Iesu Mesia.

Hōho’a
President Thomas S. Monson

E te mau taea‘e, outou te parahi nei i roto i teie pû amuiraa i Roto Miti nei, e faaururaa te roaa mai ia hi‘o ana‘e’tu ia outou. E mea maere mau ia ite e, i roto i te mau fare pure e rave rahi tauatini ati a‘e te ao nei, te tahi pae o outou – e mau taeatei mau i te autahu‘araa a te Atua – te farii nei outou i teie haapurororaa na roto i te rave‘a pee‘utari. Ua rau to outou ti‘araa hau, e ua rau to outou mau reo, area râ, te vai ra hoê taura e nati hoê nei ia tatou paatoa. Ua tuuhia mai ia tatou nei te ti‘araa ia mau i te autahu‘araa e ia rave i te ohipa i roto i te i‘oa o te Atua. O tatou te faarii no te hoê horo‘araa mo‘a. E ohipa rahi o te titauhia ia tatou.

Hoê o ta‘u mau haamana‘oraa papû maitai, to‘u ïa haereraa i te pureraa autahu‘araa ei diakono faatoroa-apî-hia e te himeneraa i te himene haamataraa « A Haere mai, Outou e te mau Tamaroa a te Atua ». I teie aru‘i te faahiti faahou nei au i te auraa o taua himene taa ê ra, e te parau atu nei au ia outou, « A haere mai, outou e te mau tamaroa a te Atua tei farii i te autahu‘araa ».1 A feruri maite ana‘e tatou i to tatou mau piiraa, a feruri ana‘e tatou i ta tatou mau hopoi‘a, e a pee ana‘e tatou ia Iesu Mesia, to tatou Fatu.

E piti ahuru matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua haere au i roto i te hoê pureraa oro‘a, e na te mau tamarii e tuatapapa ra i te tumu parau ra, « e melo vau no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ». Ua faaite mai teie mau tamaroa e teie mau tamahine e, te haapii nei ratou i te ohipa taviniraa i te Fatu e ia vetahi ê. E mea nehenehe roa te mau himene, e mea maramarama maitai te mau paraparauraa, e ua tae mai te varua no te ra‘i mai. Te hoê o ta‘u mau mootua, 11 matahiti to’na i taua taime ra, ua vauvau mai oia i ta’na tuhaa i roto i te faanahonahoraa, oia ho‘i, te Orama Matamua. I muri a‘e, a ho‘i mai ai oia i piha‘i iho i to’na na metua e to’na nau metua ruau, na ô atu ra vau ia’na e, « Tommy, te mana‘o nei au e, ua fatata roa oe i te ineine ia riro ei misionare ».

Ua pahono maira oia e, « aita ; E mea rahi â te mau mea te ti‘a ia‘u ia haapii ».

I roto i te mau matahiti i muri mai, ua haapii mai o Tommy, mauruuru i to’na na metua e i te mau orometua haapii e i te mau tauturu haamaramarama o te ekalesia tei riro ei mau taata itoito e te haapa‘o maitai. Ia tae‘ahia to’na matahiti ra, ua piihia a‘e ra oia ia rave i te hoê misioni. E ua rave oia i te reira ma te maitai roa.

E te feia apî e, te a‘o atu nei au ia outou ia faaineine ia outou no te rave i te hoê misioni. E rave rahi mauhaa e vai ra no te tauturu ia outou ia apo mai i te mau haapiiraa o te riro ei maitai no outou, e ei tauturu-atoa-raa ia outou ia ora i te oraraa i titauhia ia outou ia ora a ti‘amâ ai ho‘i outou. Te hoê o te reira mauhaa o te buka iti ïa tei parauhia No te Puai o te Feia Apî, tei nene‘ihia i raro a‘e i te arata‘i a te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. Tei roto i reira te mau ture no roto mai i te mau papa‘iraa e te mau haapiiraa a te feia faatere o te Ekalesia e no roto atoa mai i te mau papa‘iraa mo‘a, e ia haapa‘o ho‘i outou i te reira, e roaa ïa ia outou te mau haamaitairaa a to tatou Metua i te Ao ra e te arata‘iraa a Ta’na Tamaiti ia tatou tata‘itahi. Taa ê atu i te reira, te vai ra te mau buka haapiiraa, tei faaineine-maitai-hia na roto i te varua pure. Te faatupu nei te mau utuafare i te mau pô utuafare, i reira ho‘i e haapiihia ai te mau parau tumu o te evanelia. Fatata outou paatoa ua ti‘a ia outou ia haere i te mau haapiiraa evanelia tei haapiihia e te mau orometua itoito tei rahi ta ratou e ti‘a ia faaite mai ia outou.

Haamata i te faaineine ia outou no te hoê faaipoiporaa hiero mai te au i te faaineineraa no te misioni. Te arapaeraa ti‘a, e tuhaa ïa no taua faaineineraa ra. I roto i te mau fenua e ua au ia ravehia taua peu ra, eiaha e arapae e tae roa’tu i te 16 to outou matahiti. « Aita te taatoaraa o te taure‘are‘a e titau ia arapae e aore râ, aita atoa e hinaaro… Ia haamata outou e arapae, a haere pŭpŭ e aore râ, e piti a‘e pŭpŭ ta‘ipiti… A ara i te haafarerei [e i te haamatau] i to outou na metua i te mau taata ta outou e arapae nei ». E faaineineraa te arapaeraa no te faaipoiporaa, no reira, « a arapae i te mau taata ana‘e e mau ture teitei ta ratou ».2

A ara maitai ia haere outou i te mau vahi au maitai, i te vahi eita outou e roohia i te faahemaraa.

Na ô atu ra te hoê metua tane paari i ta’na tamaiti, « ia haere noa’tu oe i te hoê vahi aita e ti‘a ia oe ia haere, a haere i rapae ! » E a‘oraa maitai roa teie no tatou paatoa.

Ua a‘o tamau noa te mau tavini o te Fatu ia tatou ia ahu ma te au maite no te faaite i te faatura i to tatou Metua i te Ao ra e ia outou iho. Na te huru o to outou ahuraa e faaite ia vetahi ê i te mau parau no ni‘a ia outou iho, e e mea pinepine te reira i te faauru i te huru o te ohipa ta outou e ta vetahi ê e rave. A ahu ia outou i te hoê faito e itehia ai te mea maitai a‘e i roto ia outou iho e i roto i te feia e haati nei ia outou. A haapae i te huru faaahaaha i roto i te ahuraa e te hi‘oraa, e tae noa’tu i te nana‘oraa e te patiatiaraa.

E hinaaro te taata tata‘itahi i te mau hoa maitai. E faauru rahi to outou mau pŭpŭ hoa i to outou feruriraa e ta outou mau peu, mai ia outou atoa ho‘i e na reira i ni‘a ia ratou. Mai te mea e, e faaite outou i te mau faufaa hoê i to outou mau hoa, e nehenehe ïa outou e haapuai e e faaitoito te tahi e te tahi. A faaite i te maitai e te tura i ni‘a te mau taata atoa. E rave rahi mau melo ore tei tomo mai i roto i te Ekalesia na roto i te mau hoa tei faaô ia ratou i roto i te mau ohiparaa a te Ekalesia.

E vai ti‘a noa te parau i faahiti-pinepine-hia ra e : « Te haavare ore ra, te ture ïa tei hau i te maitai ».3 Te ora nei te hoê taure‘are‘a tamaroa feia mo‘a no te mau mahana hopea nei mai ta’na e haapii e ta’na e ti‘aturi ra. Aita oia e haavare ia vetahi ê. Aita oia e haavare ia’na iho. Aita oia e haavare i te Atua. Aita oia e haavare, i te mea e, ta’na te reira peu, e mea « pata uira » te reira ia’na. Ia titau-ana‘e-hia e rave i te hoê faaotiraa faufaa, aita oia e ui ia’na iho e, « eaha ta vetahi ê e parau ? » e ui râ oia e, « eaha ta‘u e feruri no ni‘a ia‘u iho ? »

No vetahi, te vai ra te taime e tae mai te faahemaraa no te faaino i te ture o te haavare ore o te hoê taata. I roto i te piha haapiiraa no te ture puturaa faufaa, i te fare haapiiraa teitei ta‘u i haere, te haamana‘o nei au e, te vai ra hoê piahi aita oia e faaineine noa a‘e ia’na no te mau aparauraa i roto i te piha haapiiraa. Ua feruri a‘e ra vau i roto ia‘u iho e, « e mea nahea oia i te faaineine ia’na no te hi‘opo‘araa hopea ? »

Ua itehia ia‘u te pahonoraa a haere mai ai oia i roto i te piha haapiiraa no te hi‘opo‘araa hopea, i te hoê mahana o te pu‘e tau to‘eto‘e, te tiaa i ni‘a i te ave mai te « savate » te huru. Ua hitimahuta vau e ua hi‘o noa vau ia’na a haamata ai te haapiiraa. Ua tuuhia ta matou mau buka taatoa i ni‘a i te tahua, mai tei faaitehia mai. Ua tatara oia i to’na tiaa ; e i reira, ma te faaohipa i to’na mau manimani avae ta’na i faaineine maitai e tei paraihia i te hoê pu‘a piripiri, ua hurihuri a‘e ra i te mau api o te hoê buka ta’na i tuu i ni‘a i te tahua, e mea na reira oia i te ite i te mau pahonoraa i te mau uiraa o te hi‘opo‘araa.

Ua roaa ia’na te tai‘o teitei roa a‘e i roto i taua tuhaa haapiiraa ra no te ture puturaa faufaa. Tera râ, ua tae i te taime e upooti‘a ai te parau-ti‘a. I muri a‘e ra, a faaineine ai oia no ta’na hi‘opo‘araa hopea, no te taime matamua ua parau maira te taata haapa‘o i taua tuhaa hi‘opo‘araa ra, na o maira, « i teie matahiti, e vaiiho vau i te faanahoraa tahito, e e faatere au i te hi‘opo‘araa paraparau noa, eiaha râ te hi‘opo‘araa papa‘i ». Ua ite a‘e ra to matou aivanaa e, ua tihopu teie ohipa, e aita ihoa i hape. Tei ni‘a roa te taata nei i te ‘aau te mauraa.

Na ta outou huru paraparau e te mau ta‘o ta outou e faaohipa e faaite papû i te hoho‘a ta outou i ma‘iti e faaite. A faaohipa i te parau no te patu e no te faateitei i te mau taata e haati nei ia outou. Te parau faaino, te mau parau faufau, e aore râ, te mau parau iino e te tano ore e aore râ, te mau aamu arearea faufau, e mea ino ïa i te Fatu ra. Eiaha e faaohipa tano ore i te i‘oa o te Atua e aore râ, o Iesu Mesia. Ua parau te Fatu e, « eiaha oe e faahiti faufaa ore noa i te i‘oa o to Atua ra o Iehova ».4

Ua a‘o mai to tatou Metua i te Ao ra ia tatou ia imi « i te mau mea viivii-ore ra, te mau mea auhia ra e aore râ, te mau mea hi‘oraa maitai ra e aore râ, te mau mea roo maitai ra ».5 Te mau mea atoa ta outou e tai‘o, e faaroo, e aore râ, e mata‘ita‘i, e vai te reira i roto i to outou feruriraa.

Ua riro te hoho‘a faufau ei ohipa fifi roa e te faatîtî. E nehenehe te hinaaro titorotoro i te mau hoho‘a faufau ia riro mai ei peu, o te arata‘i i roto i te mau materia faufau roa’tu e i roto ho‘i i te hara taotoraa. A haapae roa i te mau hoho‘a faufau.

Eiaha e mata‘u ia haere i rapae au i te hoê hoho‘a teata, ia tupohe i te afata teata, e aore râ, ia taui i te reni haapurororaa ratio mai te mea e, teie mau mea e puharahia mai nei aita ïa e tuati ra i ni‘a i te mau ture a to outou Metua i te Ao ra. Ei haapotoraa, mai te mea e, e uiraa ta outou no te ite e, mea tano anei taua hoho‘a ra, taua buka ra, e aore râ, te tahi atu huru faaiteiteraa, eiaha e mata‘ita‘i, eiaha e tai‘o, eiaha e haere atu i roto.

Te na ô ra te aposetolo Paulo e : « Aita outou i ite e, o te hiero outou o te Atua, e te parahi ra te Varua o te Atua i roto ia outou na ?… E mo‘a ho‘i to te hiero o te Atua, e taua hiero ra o outou ïa ».6 E te mau taea‘e e hopoi‘a na tatou i te tape‘araa i to tatou hiero mâ e te viivii-ore.

Te mau raau taero fifi, te faaohipa-hape-raa i te arata‘iraa o te mau raau taero, te ava, te taofe, te ti, e te avaava, e haamou te reira mau mea i to outou tino, te feruriraa e te ora maitai i te pae varua. E mea ino te mau huru ava atoa no to outou varua e no to outou tino. E nehenehe te avaava e faatîtî ia outou, e faaino i to outou mahaha, e e haapoto mai i to outou oraraa.

E nehenehe te pehe e tauturu ia outou ia haafatata atu i to outou Metua i te Ao ra ra. E nehenehe e faaohipa i te reira no te haapii, no te faateitei, no te faauru e no te faatahoê. Tera râ, e nehenehe atoa te pehe, na roto i to’na tomaraa, to’na tupa‘ipa‘iraa, to’na puai e to’na mau paraparau, e faaino i to outou aehuehuraa varua. Eita e ti‘a ia outou ia faaî i to outou feruriraa i te mau pehe ti‘a ore.

No te huru mo‘a o te parau no te herehereraa te tane e te vahine, ua titau mai te Fatu i te haavîraa ia’na iho e i te viivii-ore hou te faaipoiporaa, e te haapa‘o maitai i muri a‘e i te faaipoiporaa. I roto i te arapaeraa, a faatura i te taata ta outou e arapae nei ; e a ti‘aturi e, e na reira atoa ratou i ni‘a ia outou. E roi mata to muri iho i te ofatiraa i te ture.

Ua haapii mai te Peresideni David O. McKay, te iva o te peresideni o te Ekalesia, i te na ôraa e, « Te taparu nei au ia outou ia faatupu i te feruriraa mâ ». I muri iho, ua tuu maira oia i teie parau mau : « Te mana‘o te omuaraa o te mau ohipa atoa. Mai te mea e, e hinaaro tatou e haavî i ta tatou mau ohipa, e mea ti‘a ïa ia tatou ia haavî i to tatou feruriraa ». E te mau taea‘e, a faaî i to outou varua i te mau feruriraa maitai, i reira ïa ta outou mau ohipa e riro ai ei ohipa tano. E ti‘a anei ia outou tata‘itahi ia faahiti ma te parau mau i te parau a Tennyson tei faahitihia e Sir. Galahad : « E au to‘u puai mai te puai o te tata‘i‘ahuru, no te mea, e aau mâ to‘u ».7

Aita i maoro a‘e nei ua opani te papa‘i ve‘a no ni‘a i te herehereraa a te taure‘are‘a, i ta’na mau ma‘imiraa ma te parau e, te horo‘a nei te oraraa sotiare i te feia apî i te hoê poro‘i papû ore: Te horo‘a nei te faatiani e te ve‘a « i te mau poro‘i teimaha oia ho‘i, e fariihia e e mea titauhia te herehereraa », e i te tahi taime te tapo‘ipo‘i nei taua mau faaitoitoraa ra i te mau faaararaa a te feia aravihi e te taparuraa a te mau metua. Ua tapu te Fatu i te mau poro‘i atoa a te ve‘a ma te reo maramarama e te papû maitai a parau ai oia ia tatou e, « ia mâ roa outou ».8

Ia tae mai te faahemaraa, a haamana‘o i te a‘o paari a te aposetolo Paulo tei na ô mai e, « aita outou i roohia e te ati maori râ mai ta te taata nei â ; e parau mau ta te Atua e ore oia e vaiiho noa ia outou ia ati, maori râ o te ti‘a ia outou ia faaoroma‘i ra ; e faatupu atoa oia i te haapuraa i taua ati ra ; ia ti‘a ia outou ia faaoroma‘i ».9

A haamauhia ai outou ei melo no te Ekalesia, ua farii outou i te ti‘araa no te farii i te auhoaraa o te Varua Maitai. E nehenehe ta’na e tauturu ia outou ia rave i te mau ma‘itiraa maitai. Ia faahepohia outou e aore râ, ia faahemahia outou, aita e titauhia ia outou ia feruri e, o outou ana‘e tena. A haamana‘o na e, te pure ra, o te parau ti‘araa mana ïa e tae atu ai i te puai pae varua.

Ia hi‘a ho‘i te hoê taata i roto i to’na tere, te vai te rave‘a no te ho‘i. Ua parauhia taua faanahoraa ra e, te tatarahapa. Ua pohe to tatou Faaora no te horo‘a ia outou e ia‘u atoa nei i te reira horo‘a haamaitaihia. Noa’tu e, e mea fifi te haere‘a, e parau mau râ te fafauraa : « Ia uteute roa ta outou mau hara ra, e riro ïa mai te hiona ».10

Eiaha e faari‘ari‘a i to outou ora mure ore. A haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua. Mai te mea e, ua hara outou, ia oioi outou i te haamata i te ho‘i mai, oioi atoa i te itehia ia outou te hau e te oaoa maru o te tae mai na roto i te semeio o te faaoreraa hara. E roaa te oaoa na roto i te oraraa mai ta te Fatu e hinaaro nei ia ora outou, e na roto atoa mai i te taviniraa i te Atua e ia vetahi ê ra.

E mea pinepine te puai pae varua i te tae mai na roto i te taviniraa horo‘a noa. Tau matahiti i ma‘iri a‘e nei ua haere au e farerei i tei parauhia i taua tau ra, te misioni no Kalifonia, i reira to‘u uiuiraa i te hoê misionare taure‘are‘a no Georgia mai. Te haamana‘o nei au i te parauraa ia’na e, « Te hapono ra anei oe i te hoê rata i to oe na metua i te mau hepetoma atoa ? »

Ua pahono maira oia e, « e, e te taea‘e Monson ».

I muri iho, ua ui atu ra vau e, « e mea oaoa anei na oe ia farii i te rata no te fare mai ? »

Aita oia i pahono mai. I muri a‘e, ua ui atu ra vau e, « eaha te taime hopea a farii ai oe i te hoê rata no te fare mai ? »

Ma te reo ruru, pahono maira oia e, « aita roa’tu vau i farii i te hoê noa a‘e rata no te fare mai. E diakono noa to‘u papa, e to‘u mama ra, e ere ïa i te melo no te Ekalesia. Ua taparu raua ia‘u eiaha e haere mai. Ua parau mai raua e, mai te mea e, e reva vau i te misioni eita raua e papa‘i mai ia‘u. Eaha te ti‘a ia‘u ia rave, e te taea‘e Monson ? »

Ua pure au i to‘u Metua i te Ao ra i roto ia‘u : « Eaha ta‘u e parau i teie tavini apî no Oe nei, tei faatusia i te mau mea atoa no te tavini ia Oe ? » E ua tae maira te faaururaa. Na ô atu ra vau e, « e elder, e hapono oe i te hoê rata i to oe mama e to oe papa pauroa te hepetoma o ta oe misioni. A faaite ia raua i ta oe ohipa e rave nei. A parau ia raua i to oe here rahi ia raua, e a faaite i to oe iteraa papû ia raua ».

Ua ui maira oia e, « e papa‘i mai anei raua ia‘u i reira ? »

Ua pahono atu ra vau e, « ei reira raua e papa‘i mai ai ia oe ».

Ua taa ê atu ra maua e ua haere au i to‘u tere. E rave rahi ava‘e i muri iho, tei roto vau i te hoê amuiraa tĭtĭ i Kalifonia apatoa, te haere mai nei te hoê misionare apî ia‘u ra, e na ô mai nei e, « e te taea‘e Monson, te haamana‘o ra anei oe ia‘u ? O vau te misionare aita i farii hoê a‘e rata na to‘u mama e aore râ, na to‘u papa i roto i na ava‘e matamua e iva i roto i te aua misioni. Ua parau mai oe ia‘u e, ‘a hapono i te hoê rata i te fare i te mau hepetoma atoa, e Elder, ei reira to oe na metua e papa‘i mai ai ia oe’ ». I muri iho, ua ui maira oia e, « te haamana‘o ra anei oe i taua fafauraa ra, e Elder Monson ? »

Ua haamana‘o vau. Ua ui atu ra vau e, « ua farii anei oe i te hoê rata na to oe na metua ? »

Ua patia ihora oia i to’na rima i roto i to’na pute, iriti mai nei i te hoê apaparaa rata taamuhia i te uaua, rave mai nei hoê rata i ni‘a roa i te apaparaa e na ô mai nei e, « ua farii anei au i te hoê rata na to‘u na metua ! A faaroo mai i teie rata na to‘u mama : ‘Tamaiti, ua oaoa roa maua i ta oe mau rata. Te haapeu nei maua ia oe, ta maua misionare. Ua ite oe e, eaha ? Ua faatoro‘ahia to oe papa ei tahu‘a. E te faaineine nei oia ia’na no te bapetizo ia‘u. Te farerei nei au i te mau misionare ; e hoê matahiti i muri nei, te hinaaro nei maua e haere atu i Kalifonia i te hopea o ta oe misioni, no te mea, te hinaaro nei maua, e o oe atoa, ia riro tatou ei utuafare mure ore na roto i te haereraa i roto i te hiero o te Fatu’ ». Ua ui maira teie misionare apî e, « e te taea‘e Monson, e pahono noa anei te Metua i te Ao ra i te mau pure e e faatupu noa anei Oia i te mau fafauraa a te mau aposetolo ? »

Ua pahono atu ra vau e, « ia roaa ho‘i i te hoê taata te faaroo mai ta oe i faaite ra, e faaroo mai to tatou Metua i te Ao ra i te reira huru pure, e e pahono mai Oia ia au i Ta’na faanahoraa ».

Te rima mâ, te aau viivii-ore, e te feuriraa hinaaro mau, te reira te paraparau i to te ra‘i ra. Ua riro te haamaitairaa no te ra‘i mai ra ei pahonoraa i te pure tuutuu ore o te aau haehaa o te hoê misionare.

E te mau taea‘e, te pure nei au ia ora tatou i te hoê oraraa e ti‘a atoa ai ia tatou ia paraparau i te ra‘i e ia haamaitai-atoa-hia mai te reira, tatou tata‘itahi, na roto i te i‘oa o te Taata Horo‘a i te mau haamaitairaa atoa, o Iesu Mesia ra, amene.

TE MAU NOTA

  1. « A Haere Mai Outou e te mau Tamaroa » Te Mau Himene, no. 197.

  2. No te Puai o te Feia Apî (buka iti, 2001), 24, 25.

  3. Miguel de Cervantes, i roto John Barlett, haaputuraa Familiar Quotations, nene‘iraa 14. (1968). 197.

  4. Exodo 20:7.

  5. Hiroa Faaroo 1:13.

  6. 1 Korinetia 3:16–17.

  7. Alfred Lord Tennyson, i roto i te Familiar Quotations, 647.

  8. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 38:42.

  9. 1 Korinetia 10:13.

  10. Isaïa 1:18.