2010
Ia faaue ana‘e te Fatu
Me 2010


Ia faaue ana‘e te Fatu

Mai te mea e, e haapa‘o tatou ma te faaroo, noa’tu te huru o te aano te ohipa, e hopoi mai te reira i te arata‘iraa, te tautururaa e te hau a te Fatu.

Hōho’a
Elder Bruce A. Carlson

Te vai ra te hoê aamu no na taata e piti, e mea au roa na raua ia haere e orihaere, ua tarahu raua i te hoê manureva no te uru aihere no te haere i te hoê roto atea roa no ta raua ohipa tai‘araa i matarohia i te mau matahiti atoa. I muri a‘e i te hoê tere maitai roa, ua ho‘i mai te paireti e tii ia raua. Tera râ, ua faaara oioi oia i na taata tai‘a e, eita e maraa i to’na manureva ia rave ia raua, ta raua mau tauhaa e te kilo hau o te i‘a tei roaa ia raua. E titauhia e piti a‘e tere.

I teie nei, aita teie na taata tai‘a e hinaaro e aufau e piti a‘e tere manureva. No reira, ua fafau raua e, e puohu maitai raua i ta raua mau tauhaa e e aufau atoa i te tahi « bonus » ; ua farii au ore noa te paireti ia tamata i te faareva.

Ua ataata noa na taata tai‘a a tura‘i ai te paireti i te manureva ia rere. Tera râ, tau tetoni i muri mai, ua hee te manureva e ua topa i te hoê vahi papepape i te hopea roa o te roto.

Ua hee te manureva i te taime a rere ai oia i rapae i te mea mataro-maitai-hia tei parauhia te ‘effet de sol’. Ia paari ana‘e te mata‘i i ropu i te fenua e te pererau o te manureva, na te reira e tura‘i i te manureva i ni‘a – mai te mea e, e mea piri â te manureva i te fenua. I teie râ taime, a maraa maru noa ai te manureva no te uru aihee i rapae i te ‘effet de sol’ ua titauhia ia’na ia maue na roto i to’na iho puai, aita râ i ti‘ahia te reira.

Aua‘e râ aita e pepe ino roa, e ia hau a‘e ra ratou paatoa, ani atu ra te tahi taata tai‘a i te tahi, « Eaha te ohipa i tupu ? » Pahono maira te tahi e ; « ua perehi tatou i te taime haamaueraa – te tahi tau hanere metera (91 metera) i te atea i te vahi i topa ai tatou i te matahiti i ma‘iri a‘e nei ! »

Mai teie na taata tai‘a, i te tahi taime te ti‘aturi nei tatou e, te vai ra te tahi rave‘a ohie a‘e, te hoê haapotoraa, e aore râ, te hoê tauiraa i te mau faaueraa a te Fatu ia tano te reira i ni‘a i to tatou hinaaro. I roto i teie huru mana‘o, te mo‘ehia ra ia tatou e, ia haapa‘o-maite-ana‘e-hia te mau ture a te Atua, e hopoi mai te reira i Ta’na mau haamaitairaa e te oreraa e haapa‘o i Ta’na mau ture ra, e arata‘i ïa te reira ia tatou i te mau hopearaa i faataahia.

I te taime a piihia ai oia ei peresideni no te Ekalesia, ua parau o Harold B. Lee e : « Te paruru o te Ekalesia tei roto ïa i te haapa‘oraa te mau melo i te mau faaueraa… Mai te mea e, e haapa‘o ratou i te mau faaueraa, e tae mai te mau haamaitairaa ».1

Te tumu rahi e ma‘iti ai tatou ia haapa‘o ore i te hoê faaueraa no te mea ïa e (1) ua haapapû tatou ia tatou iho e, e ere te reira faaueraa no tatou ; (2) aita tatou e ti‘aturi nei e, e mea faufaa ; e aore râ, (3) e ua papû ia matou e, e mea fifi no te haapa‘o.

1. E ere teie faaueraa no‘u

I roto i te mau matahiti hopea o te faatereraa a te arii Solomona, ua faaara maira te Fatu ia’na na roto i Ta’na peropheta e… « E hopoi-ê-hia e au teie nei basileia, e ua hopoi au no to oe iho tavini ».2

Aita i maoro i muri iho ua itehia i te peropheta Ahia taua tavini ra, o Ieroboama, e taata « itoito », ta Solomona i faariro « ei ni‘a i te tao‘a aufau o taua utuafare o Iosepha ra ».3 I roto i ta’na ohipa, ua titauhia ia Ieroboama ia ratere mai te mou‘a ra o Epheraima, i reira oia e noho ai, haere roa’tu i te oire pû o Ierusalema. I roto i te hoê o taua mau tere ra, ua farerei o Ahia ia’na i ni‘a i te purumu. Na roto ia Ahia ua parau a‘e ra te Fatu e, « e tuuhia’tu e au na opû hoê ahuru ia oe ».4 Ua haapii atoa’tu oia ia Ieroboama e, « mai te mea e, e haapa‘o oe i ta‘u ra haere‘a,… i te haapa‘oraa i ta‘u nei mau peu e ta‘u nei parau,… ei piha‘i-atoa-iho vau ia oe,… e horo‘a hoi ia Iseraela ia oe ».5

Ia faaroo a‘e ra Solomona i te parau tohu a Ahia, ua imi a‘e ra oia i te rave‘a ia haapohe ia Ieroboama, no reira, ua reva’tura o Ieroboama i Aiphiti.6 Ia pohe a‘e ra o Solomona ua ho‘i maira o Ieroboama mai Aiphiti ra haere atu ra i te pae apatoerau o Iseraela e ua haamata ihora i te faatere i na opû hoê ahuru i te pae apatoerau.7

Tera râ, i roto i te opuaraa a Ieroboama no te faatere i te basileia, ua ano‘i oia i te maitai e te ino. Ua faati‘a a‘e ra oia ia Sekema ei oire pû no te nunaa, e oire faufaa rahi i te pae faaroo no to’na ra mau taata. Te vahi pe‘ape‘a râ, ua tuu atoa oia i te mau peu satane i roto i ta ratou mau haamoriraa.8

Ua parau o Ieroboama ia’na iho e, eita te tahi mau faaueraa a te Atua e tano no’na. Ei hopearaa no ta’na mau ohipa, ua taparahi pohehia to’na mau huaai taatoa, e no te mau peu iino ta’na i tuu i roto i ta ratou mau oro‘a mo‘a ra, ua tiahi-ê-hia na opû hoê ahuru o Iseraela i rapae i to ratou fenua ai‘a.9

Mai te hoê manureva e ma‘ue i rapae i te ‘effet de sol’ e ua hau to’na teimaha i te teimaha e maraa i to’na mau pererau ia amo, oia atoa ïa to tatou huru ma‘itiiti i te mau ture a te Atua, eita atoa ïa te reira huru e hopoi mai ia tatou nei i te taatoaraa o te mau haamaitairaa o te haapa‘o.

2. E ere teie faaueraa i te mea faufaa

E rave rahi matahiti i muri mai, o Naamana, e aito tama‘i no Siria, « e taata rahi oia i to’na ra fatu »10 tei tere mai to’na fenua ai‘a haere atu i Ieseraela ra e ua ani atu ra i te arii Ieroboama, ia faaora ia’na i te ma‘i lepera.11

Ua tonohia’tura o Naamana i te peropheta ra ia Elisaia. « E ua tono maira Elisaia i te ve‘a ia’na, na ô maira, a haere a hopu, e ia hitu hopuraa i Ioridana,… e mâ oe i reira ».12

Noa’tu teie fafauraa na te hoê peropheta ia ora, ua inoino o Naamana i ore o Elisaia i haere mai e farii tino roa ia’na, e hau roa’tu ho‘i to’na inoino i parau mai te peropheta ia’na ia haere e hopu e hitu taime i roto i te anavai na‘ina‘i e te reporepo o Ioridana ra. Ua titau to’na te‘ote‘o i te hoê mea hau atu i te faahiahia e te rahi, hoê mea i aifaito i to’na ti‘araa e to’na parahiraa i roto i te oire e i te nunaa.

Aua‘e râ no Naamana, ua paraparau to’na tavini ia’na e, noa’tu te mea ta te peropheta e ani ia’na ia rave, mai te mea e faaroo oia, e hopoi mai te reira i te mau haamaitairaa a te Fatu. Ua haere o Naamana e hopu ia’na i roto i te anavai Ioridana mai tei haapiihia mai ra e ei hopearaa no to’na haapa‘o, ua ora oia i to’na lepera.13

Mai te mea e haapa‘o tatou i te mau faaueraa a te Fatu, noa’tu e, te mana‘o ra tatou e, e ere i te mea faufaa rahi te reira mau faaueraa, e farii mau tatou i te mau haamaitairaa Ta’na i fafau mai.

3. E mea teimaha roa teie faaueraa

I muri a‘e i te faaueraa a te Fatu ua arata‘i te peropheta Lehi i to’na utuafare i roto i te medebara. I roto i te mau mahana matamua o te tere, ua faaue atu ra o Lehi i ta’na tamaiti o Lemuela, ia « etaeta, e te aueue ore i te haapa‘oraa i te mau faaue a te Fatu ra ! »14

Ia tae mai râ te faaueraa mai roto mai i te peropheta ia ho‘i faahou i Ierusalema no te rave mai i te mau api veo tei roto i reira « te papaa parau no te Ati Iuda »,15 ua pato‘i a‘e ra na tamaroa paari, i te na oraa e, « e mea rave taiatâ ».16

Noa’tu te amuamu a to’na na tuaana, na roto i te faaroo e te haapa‘o o Nephi i te mau faaue a te Fatu ua roaa mai taua mau api veo ra. Ua ti‘a te hoê nunaa, ua ora te hoê reo e ua haapiihia te evanelia a Iesu Mesia i te mau u‘i e rave rahi.

I te tahi taime e parau paha tatou e, e taa mai te Fatu i to tatou haapa‘o ore no te mea, no to tatou huru taa ê, e ere i te mea ohie no tatou ia haapa‘o i Ta’na mau ture, e mea huru haama e aore râ, e mea mauiui. Tera râ, mai te mea e, e haapa‘o tatou ma te faaroo, noa’tu te huru o te aano te ohipa, e hopoi mai te reira i te arata‘iraa, te tautururaa e te hau a te Fatu.

E piti taime to te peropheta Iosepha Semita aniraa i te Fatu e, e ti‘a anei i te hoê hoa faufaa roa, o Martin Harris, e rave i na 116 api matamua papa‘i-rima-hia o te mau parau i iritihia no roto mai i te « buka a Lehi », no te afa‘i mai Harmony haere atu i Palmyra. E piti taime to te Fatu a‘oraa ia Iosepha eiaha e horo‘a i te reira mau parau ia Harris tane ra.

Te imi ra o Martin i te rave‘a ia faaohipa i te mau parau i iritihia no te tapu i te mau parau haavare e puharahia ra e to’na mau hoa no ni‘a i to’na auhoaraa e o Iosepha Semita. I te toru o te aniraa, ua farii te Fatu i te aniraa a Iosepha.17

Ua mo‘e te reira mau parau ia Martin, e no reira, ua iriti-ê-hia te reira mau api i te rima o Iosepha Semita no te tahi tau. Ua riro te reira ei haapiiraa mauiui no te peropheta Iosepha tei parau e, « ua faariro vau i teie ei ture na‘u : Ia faaue te Fatu, a rave ».18 E nehenehe atoa teie ia riro ei ture na tatou.

E mea papû maitai te pahonoraa a te Fatu ia haapa‘o ana‘e tatou i Ta’na mau faaueraa. Ua fafau mai Oia ia tatou e, « mai te mea e haapa‘o oe i ta‘u mau faaueraa e e itoito noa e tae noa’tu i te hopea e noaa ïa ia oe te ora mure ore ».19

Ua a‘o atoa mai Oia ia tatou e, « o vau, o te Fatu, e aroha to‘u e te here nei ho‘i au ia ratou o te mata‘u mai ia‘u nei, e e mea au na‘u te faatura ia ratou o te tavini mai ia‘u mai te parau-ti‘a e te parau mau ho‘i e tae noa’tu i te hopea ».20

Ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa a te Fatu e horo‘a mai te reira ia tatou i te ti‘aturi i roto i te e‘a ta tatou i ma‘iti, e faati‘a ho‘i te reira ia tatou ia farii i Ta’na arata‘iraa e ta’na haapiiraa a tautoo tamau noa ai tatou, e e horo‘a mai ho‘i i te puai ia riro tatou mai te Faaora, o Iesu Mesia, e ia ho‘i i mua i te aro o to tatou Metua.

Ta‘u pure maori râ, ia rohi tatou i te mau mahana atoa ia rahi atu to tatou haapa‘o i te mau ture, te mau oro‘a e te mau faaueraa o te evanelia a Iesu Mesia ia ti‘a Ia’na ia haamaitai hope atu â i to tatou oraraa.

Te faaite papû nei au e, ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa a te Atua, e horo‘a mai te reira i te mau haamaitairaa no te ra‘i, te ora nei to tatou Metua i te Ao ra e Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia; te Buka a Moromona o te parau ïa a te Atua ; e te peresideni Thomas S. Monson e peropheta ïa na te Fatu no to tatou anotau, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

TE MAU NOTA

  1. Harold B. Lee, faahitihia i roto i te Stephen W. Gibson, « Presidency Meets the Press », Church News, 15 no tiurai 1972, 3.

  2. 1 Mau Arii 11:11.

  3. 1 Mau Arii 11:28.

  4. 1 Mau Arii 11:31.

  5. 1 Mau Arii 11: 38.

  6. Hi‘o 1 Mau Arii 11:40.

  7. Hi‘o 1 Mau Arii 12:2-3, 20.

  8. Hi‘o 1 Mau Arii 12:25-30.

  9. Hi‘o 1 Mau Arii 14:10, 15-16.

  10. 2 Mau Arii 5:1.

  11. Hi‘o 2 Mau Arii 5:5-6.

  12. 2 Mau Arii 5:10.

  13. Hi‘o 2 Mau Arii 5:11-14.

  14. 1 Nephi 2:10.

  15. 1 Nephi 3:3.

  16. 1 Nephi 3:5.

  17. Hi‘o History of the Church, 1:20-21 ; Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 3; 10.

  18. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 160.

  19. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 14:7.

  20. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 76:5 ; faahauhia te faatomaraa.