2010
Fariu atu i te Fatu ra
Me 2010


Fariu atu i te Fatu ra

Eiaha roa’tu e vaiiho i te mau mea o te ao nei ia faaino ia outou i te pae varua.

Hōho’a
Elder Donald L. Hallstrom

E rave rahi matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua ite au i te mauiui rahi… tei riro mai ei ati rahi. Ua fatata te tane e ta’na vahine i te fanau mai i ta raua aiû matamua. Ua î roa to raua oraraa i te opuaraa e te oaoa no taua ohipa faahiahia ra. I te taime o te fanauraa, ua tupu te fifi e ua pohe te aiû. Ua riro mai te mauiui ei au-ore-raa, ua riro mai te au-ore-raa ei riri, ua riro mai te riri ei faahaparaa e ua riro mai te faahaparaa ei tahooraa i ni‘a i te taote ta raua i faariro e na’na te hape taatoa. Ua faaô atoa mai te mau metua e te tahi atu mau melo o te utuafare i roto i teie pe‘ape‘a, e ua imi ratou paatoa i te rave‘a ia haamou roa i te roo e te toro‘a o teie taote. A tere noa ai te hepetoma e i muri iho te ava‘e o te inoino rahi o te utuafare, ua faatae roa to ratou inoino i ni‘a i te Fatu. « E mea nahea Oia i vaiiho ai i taua ohipa ri‘ari‘a ra ia tupu mai ? » Ua pato‘i ratou i te mau tautooraa tuutuu ore a te feia faatere o te Ekalesia e te mau melo no te tauturu ia ratou, e ua tae i te taime, ua faaatea ê ratou i te Ekalesia. E maha u‘i o te reira utuafare tei roohia i taua fifi ra. I te hoê tau ra, ua vai te faaroo e te haapa‘o i te Fatu e i Ta’na Ekalesia, aita e ohipa varua faahou na te hoê melo o te utuafare no te roaraa e rave rahi matahiti.

I roto i te mau taime fifi o te oraraa, e mea pinepine roa e, hoê noa iho vahi e roaa ai te hau. Te horo‘a mai nei te Arii no te Hau, o Iesu Mesia, i To’na aroha i roto i teie titauraa, « e haere mai outou ia‘u nei, e te feia atoa i haa rahi, e tei teiaha i te hopoi‘a, e na‘u outou e faaora » (Mataio 11:28). Ua fafau mai Oia i muri a‘e ra e, « … o to‘u nei hau ta‘u e ho atu no outou ; e ere mai ta to te ao nei horo‘a ia outou » (Ioane 14:27).

E piti a to‘u na metua ruau tamarii, i te pae o to‘u papa, hoê tamaiti (to‘u papa) e hoê tamahine. Ia hope ta to‘u metua tane tau misioni e te tau faaehau i Hawaii, ua ho‘i oia i te mau motu i te matahiti 1946 no te faatupu i ta’na iho ohipa e ia faatupu i to’na utuafare. Ua ora to’na na metua i Salt Lake City, mai to’na tuahine. Ua faaipoipohia to’na tuahine i te matahiti 1946 e e maha matahiti i muri iho, ua hapu oia. Te vai ra te tahi mea taa ê roa no te mau metua ia tia‘i i te hoê tamahine (i ônei, hoê tamahine otahi) o te fanau no te taime matamua. Aita hoê taata i ite e, e maehaa ta’na. Te vahi pe‘ape‘a râ, ua pohe oia e na maehaa i te taime fanauraa.

Ua oto roa to‘u na metua ruau. Tera râ, i roto i to raua inoino, ua fariu oioi raua i te Fatu ra e i ni‘a i To’na Taraehara. Aita raua i haamarirau i ni‘a i te uiuiraa e, no te aha teie i tupu ai, e o vai o te faahapa, ua faatumu i te mana‘o i ni‘a i te oraraa i te hoê oraraa parau-ti‘a. Aita ta to‘u na metua ruau e tao‘a rahi; aita raua i rotopu i te mau taata teitei ; aita raua i mau i te ti‘araa teitei i roto i te Ekalesia – ua riro noa raua ei feia mo‘a haapa‘o no te mau mahana hopea nei.

I muri a‘e i te faatuhaaraa i te matahiti 1956, ua haere raua e ora i Hawaii i piha‘i iho i ta raua huaai hoê roa. I roto i te mau matahiti i muri mai, ua here raua i to raua utuafare, ua tavini i roto i te Ekalesia, e te vahi faufaa roa’tu, ua oaoa raua ia vai hoê noa. Aita raua e au ia taa ê raua, e e paraparau atoa raua e, te taata e pohe na mua, na’na e imi i te rave ia tahoe-oioi-hia raua. Ia fatata i te 90 matahiti o to raua fanauraa e i muri a‘e e 65 matahiti faaipoiporaa, ua pohe raua toopiti atoa i te hoê pohe maere ore, te tahi noa tau hora te area to te tahi i to te tahi. Ei episekopo no raua, na‘u ïa i faatere i to raua oro‘a hunaraa.

Ua haaputapû te haapa‘o o papa ruau Art e o mama ruau Lou, e maha u‘i i muri mai, i roto iho â râ i te mau taime fifi. Ua haaputapû te reira i ta raua tamaiti (to‘u papa) e i to‘u mama ; a pohe ai te tamahine a to‘u na metua, te tamarii apî roa a‘e, na roto i te tahi fifi tei tupu i te taime o te fanauraa. I te 34 matahiti o to’na matahiti, ua pohe oia 10 mahana i muri a‘e i te fanauraa, ma te vaiiho mai e 4 tamarii, 10 mahana e tae atu i te 8 matahiti te paari. Na roto i te hi‘oraa ta ratou i ite i roto i te u‘i na mua’tu, ua fariu to‘u na metua – ma te otiatia ore – i ni‘a i te Fatu no te tamahanahanaraa.

Ati a‘e te ao nei e i rotopu i te mau melo o te Ekalesia, te vai te hoê oaoa rahi e te hoê mauiui rahi. E tuhaa na mea e piti nei no te faanahonahoraa. Ia ore te hoê, eita tatou e ite i te tahi. Teie na parau e, « e te vai nei te mau taata ia noaa to ratou oaoa » (2 Nephi 2:25) e « e mea ti‘a ho‘i ia vai na pae e pti i te mau mea atoa ra » (2 Nephi 2:11) aita ïa i pato‘i te tahi i te tahi ; ua faati‘a râ. A faataa ai oia i to’na mana‘o i te taime a fariu ai oia i te Fatu ra, ua parau o Alama e, « î a‘e ra To‘u aau i te oaoa, ua tae atu ra ho‘i ïa i te faito o to‘u ra mauiui i te rahi » (Alama 36:20)

Te tahi pae te tahiti nei ratou i raro a‘e i te mau fifi rahi ; te tahi pae, te vaiiho nei ratou i te mau mea rii ia riro mai ei mau mea rarahi. O Symonds Ryder te hoê ti‘a faatere no te faaroo Campbell, tei faaroo i te parau no te Ekalesia e ua putuputu i piha‘i iho ia Iosepha Semita. Ua putapû to’na aau e ua tomo mai i roto i te Ekalesia i te ava‘e tiunu 1831. I muri noa iho, ua faatoro‘ahia oia ei peresibutero e ua piihia ia haere e tavini i te hoê misioni. Tera râ, i roto i Ta’na rata piiraa no ô mai i te Peresideniraa Matamua ra e i ni‘a i ta’na parau mana no te poro, ua hape te papa‘i-raa-hia to’na i‘oa – hoê reta tei hape. I roto i to’na i‘oa pa‘eraa, ua papa‘ihia e R-i-d-e-r, eiaha râ e R-y-d-e-r. Na te reira i tura‘i ia’na ia uiui te mana‘o i ni‘a i to’na piiraa e i te feia no reira mai taua piiraa ra. Ua ma‘iti a‘e ra oia e, eita oia e haere e rave i te hoê tau misionare e ua faaru‘e i te Ekalesia, e aita i maoro roa, ua faatupu i te inoino e i te pato‘iraa u‘ana ia Iosepha e i te Ekalesia. I te ava‘e mati 1832, a haruhia ai o Iosepha Semita raua o Sidney Rigdon i roto i te fare i te pô, na te hoê pŭpŭ taata iino e te riri, e a paraihia ai i te ta e te huruhuru mo‘a, ua faaroohia te hoê reo i te tuoraa e, « Symonds, Symonds [sic], teihea te patete ta ? » (Aamu o te Ekalesia, 1:262-263). Aita i tae‘ahia 10 ava‘e, ua taui o Symonds Ryder mai te hoê taata inoino huri atu ei taata arata‘i no te pŭpŭ taata iino, ua haamata ho‘i to’na huru varua i te topa i te taime a papa‘i-hape-hia ai to’na i‘oa – te hoê noa reta. Noa’tu te huru o te aano te fifi, tei te huru o ta tatou pahonoraa, na te reira e faataa i te haere‘a o to tatou oraraa.

Ua horo‘a mai te peropheta Iosepha Semita i te hoê hoho‘a no te faatiti‘aifaro i te fifi e i te pato‘iraa. Teie hoê arata‘iraa no te ra‘i mai tei heheuhia mai ia’na i te hoê taime fifi roa i roto i te fare tape‘araa no Liberty (tei riro ei faataaraa i te oraraa o Iosepha i taua taime ra, e ei faaararaa atoa) : Mai te mea e, « e parau amuamu ho‘i te feia maamaa ia oe… mai te mea e tae mai to oe mau enemi i ni‘a ia oe… e mai te mea e hurihia’tu oe i roto i te aruâ, e aore râ i roto i te mau rima o te feia taparahi taata… e e amui mai te mau mea rii tumu no te faaapiapi i te e‘a ; e tei hau roa’tu ho‘i, mai te mea e hamămă mai ai na taa no hade iho i te vaha i hamămă-roa-hia i te titauraa ia oe na, a ite mai oe, e ta‘u tamaiti nei e, e noaa ia oe te ite i te ohipa na roto i teie mau mea atoa nei, e e riro ho‘i ei maitai no oe na » (PH&PF 122:1, 5-7) E teie te parau hohonu, « Ua haere roa’tu te Tamaiti a te Taata i raro a‘e i teie mau mea atoa ra. Ua hau anei oe ia’na ra ? » (irava 8). Ua apeehia mai te reira e te hoê arata‘iraa maramarama e te fafauraa rarahi. « No reira, a tape‘a noa na oe i to haere‘a, e eiaha e mata‘u i ta te taata nei e rave, no te mea e vai noa te Atua i piha‘i iho ia oe na e amuri e amuri noa’tu » (irava 9).

I te mau matahiti i muri mai, ua faaoroma‘i tamau noa o Iosepha Semita e ma te parau-ti‘a i te hoê oraraa tei î roa i te ati. Ua horo‘a mai Oia i teie hi‘oraa atea i roto i te faaroo : « E no te mau ati tei titauhia ia‘u nei ia faaoroma‘i ra, e mea iti roa taua mau mea ra ia‘u nei… O te pape hohonu ïa ta‘u i mataro i te au noa i roto ra… [ua] au noa [vau] i roto i te ati ; no te mea… ua faaora noa mai te Atua… ia‘u mai roto mai i taua mau mea atoa ra, e e faaora mai â ho‘i ia‘u nei mai teie taime atu â » (PH&PF 127:2). Ua niuhia te ti‘aturi o Iosepha i roto i te upooti‘araa i te pato‘iraa tamau tei haamauhia i ni‘a i to’na aravihi no te fariu tamau i te Fatu ra.

Mai te mea e, te mana‘o ra outou e, ua faainohia outou—na te hoê anei taata (hoê melo no te utuafare, hoê hoa, te tahi atu melo o te Ekalesia, hoê ti‘a faatere o te Ekalesia, te hoê pû ohiparaa) e aore râ, na te tahi anei ohipa (te pohe o tei herehia, te mau fifi no te ea, te hoê fifi i te pae faufaa, te hamani-ino-raa; te riroraa ei tîtî no te hoê mea) ; a rave oioi i te reira ma to outou puai atoa. « A tape‘a noa na oe i to haere‘a » (PH&PF 122:9) ; aita e fariihia ia faaru‘e. E, ma te faataere ore, a fariu atu i te Fatu ra. A faaohipa i te taatoaraa o to outou faaroo Ia’na. A vaiiho Ia’na ia amo i ta outou hopoi‘a. A vaiiho i To’na aroha ia haamama i ta tatou hopoi‘a. Ua fafauhia ia tatou « ia ore ia roohia i te hoê ati, maori râ o tei horomiihia i roto i te oaoa i te Mesia ra » (Alama 31:38). Eiaha e vaiiho i te mau mea o te tino nei ia haaparuparu i to outou pae varua.

I roto i Ta’na ohipa faufaa roa a‘e, ua titau te Taraehara ia Iesu ia pou « i raro a‘e i te mau mea atoa ra » (PH&PF 88:6) e ia farii « i te mauiui o te taata atoa » (2 Nephi 9:21) No reira te taa nei ia tatou e, e faarahi atu â te Taraehara, eiaha râ te horo‘a-noa-raa i te rave‘a no te upooti‘a i ni‘a i te hara. Ua riro teie ohipa tei hau i te rahi i te mau mea atoa, ei horo‘araa i te Faaora i te mana no te faaoti i teie fafauraa : « Ia fariu mai râ outou i te Fatu ma te aau atoa, ia ti‘aturi outou ia’na, e ia haapa‘o maitai ia’na ma to outou mana‘o atoa ra ; ia na reira outou… e faaora ïa oia ia outou i to outou tîtîraa » (Mosia 7:33)

A faahanahana ai tatou i teie po‘ipo‘i pasa, e mata na tatou i te fariu atu i te Fatu, to tatou « feti‘a po‘ipo‘i anaana ra » (Apokalupo 22:16). Te faaite papû nei au e, e haamaramarama Oia i to tatou e‘a, ta tatou parau mau, e to tatou ora (hi‘o Ioane 14:6), na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.