2010
A haamana‘o o vai ra outou !
Me 2010


A haamana‘o o vai ra outou !

Aita e iteraa hau atu i te nehenehe i te hoê tamahine i puohuhia i te maramarama o te Varua, o tei ti‘aturi e tei itoito no te mea e tamahine viivii ore oia.

Hōho’a
Elaine S. Dalton

E tamahine tatou na to tatou Metua i te Ao ra. Ua here Oia ia tatou e ua here tatou Ia’na.1 Ua haehaa e e mauruuru rahi to‘u i te taeraa mai i rotopu ia outou. Ua haamaitaihia vau e te Fatu i te hoê ite maramarama e o vai ra outou e no te aha outou i tae mai ai i ni‘a i te fenua nei i teie tau. Ua here te Fatu ia outou e ua ite au e ua here outou Ia’na. E itehia te reira i ni‘a i to outou hoho‘a mata, i roto i to outou huru, i roto i to outou hiaai i te ma‘iti i te mea maitai e i roto i ta outou fafauraa ia vai viivii-ore noa e te mâ.

Tatou paato‘a ua faaite tatou e rave rahi mau taime pae varua maitai roa. Ua faaite tatou i te iteraa papû i roto i te mau puhaparaa pae auahi, i roto i te mau fare pureraa e i roto i te mau pureraa pae auahi. Ua tamahanahanahia tatou na te auahi o to tatou faaroo. Ua paiuma tatou i ni‘a i te mau mou‘a e e ua hohora tatou i te mau reva auro – mai Paratira e tae atu i Bountiful – ei faaiteraa i te fafauraa hohonu o to tatou aau ia vai viivii-ore noa e ia vai ti‘amâ noa no te tomo i roto i te hiero. Ua pure tatou, ua tai‘o i te Buka a Moromona e ua ataata i te mau mahana atoa, e tatou paatoa e to tatou mau metua vahine, to tatou mau tupuna vahine e te feia faatere e ohipa tatou i te Haereraa Ia‘u Iho i Mua. E ua haamata iho nei tatou !

E tau faahiahia mau teie ia haere mai i te fenua nei e ia riro ei feia apî tamahine. Aita ta tatou opuaraa i taui. Te vai ti‘amâ-noa-raa no te rave e no te haapa‘o i te mau fafauraa mo‘a e te fariiraa i te mau oro‘a no te hiero. O te reira ta tatou opuaraa rahi ! E no reira, e tamau â tatou i te arata‘i i te ao nei i te hoê ho‘iraa i te viivii-ore – te ho‘iraa i te faaturi-ore e te vai mâraa. E tamau â tatou i te rave i te mau mea atoa o ta tatou e nehenehe no te tauturu te tahi i te tahi « ia ti‘a… i roto i te mau vahi mo‘a ra »2 e ia farii, ia ite e ia turu‘i i ni‘a i te Varua Maitai.

E tamau â tatou i te parau no te Mesia, i te oaoa i roto i te Mesia, e ia ite tatou tata‘itahi e i tei hea puna o ta tatou e ti‘a ia imi no te faaore i ta tatou mau hara.3 E oia mau, e tamau â tatou i te tape‘a maite, noa’tu e tupu mai te mau vero e faaati nei ia tatou no te mea ua ite tatou e ua faaite papû e «ia haamau [tatou] i to [tatou] niu i ni‘a i te păpă ra o to tatou Ora, o te Mesia ïa, o te Tamaiti a te Atua ho‘i, o te niu mau ia, o te tumu ia patuhia [tatou], e ore e ti‘a ia ma‘iri [tatou] i raro ».4

Te a‘o a te Fatu ia Iosua o Ta’na ïa a‘o ia outou i teie mahana, « te mau feia apî no te fanauraa hanahana ».5 « E faaetaeta, e ia itoito roa ; eiaha e măta‘u, eiaha ho‘i e amiami ; tei piha‘i-atoa-iho ho‘i to Atua o Iehova ia oe i to mau haere‘a atoa ra ».6 Aita outou i vai otahi noa ! Atira noa’tu e o outou ana‘e te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei i roto i ta outou fare haapiiraa e aore râ, pŭpŭ hoa e aore râ, to outou utuafare, aita outou i vai otahi noa. E nehenehe outou e turu‘i i ni‘a i te puai o te Fatu. Mai ta Iosua i parau i te ati Iseraela e, « A haamo‘a na ia outou : ananahi ho‘i Iehova e rave ai i te mea taa ê i roto ia outou na ».7 O teie te pii a Iosua no te hoê ho‘iraa i te viivii-ore e o taua piiraa ra no tatou i teie mahana. Eita e ti‘a ia tatou ia rave noa i te ohipa o tei faataahia na tatou e ia faaineine no te rave, maori râ ia roaa ia tatou te puai e te ti‘aturiraa e tae mai na roto i te oraraa i te hoê oraraa viivii-ore.

E feia apî tamahine outou no te faaroo mau. Ua hopoi mai outou i to outou faaroo a haere mai ai outou i te fenua nei. Ua haapii o Alama ia tatou e i roto i te ao hou teie oraraa, ua faaite outou i « te faaroo rahi e te ohipa maitai ».8 Ua aro outou ma to outou faaroo e te iteraa papû no te paturu i te faanahoraa o tei hohorahia e te Atua. Ua ite outou e faanahoraa maitai e ua ite outou e ua hinaaro te Faaora e rave mai Ta’na i parau ! Ua faaea outou i piha‘i iho Ia’na e ua hiaai outou i te ora i teie faanahoraa ia haere mai i te fenua nei. Ua ite outou eaha te mea e titauhia ia outou. Ua ite outou e ere i te mea ohie e no reira ua ti’aturi outou e eiaha noa e nehenehe ta outou e faaoti i ta outou misioni hanahana, e nehenehe atoa râ outou e faatupu i te taa-ê-raa. Ua riro outou ei « mau varua ma‘itihia o tei faahereherehia no te haere mai i roto i te îraa o te mau tau no te rave i te ohipa no te haamauraa i te mau niu no te ohipa rahi i te mau mahana hopea nei, e tae noa’tu i te paturaa i te mau hiero e te raveraa i te mau oro‘a i roto ».9

I teie nei tei ônei outou no te rave i te mea o ta outou i tape‘a e i ineine no te rave. A hi‘o ai au ia outou i teie pô, te uiui nei au ahiri mai teie te mau hoa tamahine a te mau faehau apî a Helamana ! Eiaha e maere e ua haapuai â Satane i ta’na mau aroraa i ni‘a i to outou ti‘araa taata e to outou viivii-ore. Mai te mea e ahoahoa outou, e faataiâ, e nevaneva, e taupupu e aore râ aita i ti‘ama no te farii i te arata‘iraa a te Varua Maitai e aore râ, no te tomo i roto i te hiero mo‘a o te Fatu, ua rê ia oia.

E te feia apî tamahine no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, a haamana‘o o vai râ outou ! E mea taa è mau outou. E mau tamahine outou na te Atua. Eita e ti‘a ia outou ia riro ei feia apî tamahine mea « faaô noa i roto ». E mea ti‘a ia outou ia itoito no te « aro, ia « ti‘a mai na i ni‘a e ia anaana mai na, ia riro to outou maramarama ei hi‘oraa no te mau nunaa ».10 Te hinaaro nei te ao nei ia ti‘aturi outou e aita to outou e faufaa – e tei rapae outou i te mau rave‘a apî e te ite ore nei i te oa e faaati ia outou. Te pii nei te ao ia outou ma tuutuu-ore, te maniania o te mau reo no te « faaanaanatae ia outou » « te tamataraa i te mau mea atoa » « te faaohiparaa e ia oaoa ». Ia hurihia, te mau muhumuhu a te Varua Maitai e te ani-manihini-raa a te Fatu ia outou ia « haere na te mau e‘a o te parau ti‘a… e haapae i te mau mea no teie nei ao », « e a ati atu i [ta outou] mau fafau ».11

E au roa na vau te aamu o te tamaiti a te arii Louis XVI no Farani no te mea e iteraa aueue ore to’na no to’na ti‘araa taata. I te taure‘are‘araa, ua haruhia oia e te mau taata iino o tei faaere i to’na ti‘araa arii. Ua ite teie mau taata e e nehenehe ta ratou e haamou ia’na i te pae morare, eita ia oia e riro ei taata aia. E ono ava‘e to ratou faahemaraa ia’na i te mau mea faufau o te oraraa e teie râ aita roa’tu oia i hema noa‘e i te mana. Teie taa-ore-raa o te feia tei haru ia’na e i muri iho i to ratou raveraa i te mau mea o ta ratou i mana‘o, ua anihia oia no te aha oia i farii ai i teie puai morare. Ua ohie roa ta’na pahonoraa. Ua parua oia e, « Eita vau e nehenehe e rave i te mea o ta outou i ani, no te mea ua fanauhia vau ia riro ei arii ».12

Mai te tamaiti a te arii, ua farii outou tata‘itahi i te hoê ti‘araa no te fanauraa hanahana. Ua farii outou tata‘itahi i te hoê faufaa no te ra‘i. « E mau tamahine hanahana mau outou na to tatou Metua i te Ao ra ».13 E ua fanauhia outou tata‘itahi ia riro ei arii vahine.

I to‘u haereraa i te fare haapiiraa teitei no Brigham Young, ua haapii mai au i te auraa mau ia riro ei arii vahine. Ua horo‘ahia ia‘u i te hoê rave‘a hoê roa e te hoê pŭpŭ iti o te tahi atu mau piahi, ia farerei i te peropheta, te peresideni David O. McKay. Ua anihia ia‘u ia ahu i to‘u ahu nehenehe roa e ia ineine no te ratere i Huntsville, Utaha i te po‘ipo‘i roa i te mahana i muri a‘e, i te fare o te peropheta. Aita roa e mo‘ehia ia‘u i te iteraa o ta‘u i farii. I to matou tomoraa’tu i roto i te fare, ua farii au te îraa o te varua i roto i taua fare ra. Ua parahi matou i roto i te piha fariiraa o te peropheta, faaati ia’na. E pereue uouo to te Peresideni McKay e i piha‘i iho ia’na te parahi ra ta’na vahine. Ua parau oia ia matou tata‘itahi ia faaite matou ia matou iho. Ua haamata vau, ua toro mai oia i to’na rima e ua tape‘a mai i to‘u rima, e a faati‘a noa ai au i to‘u oraraa e to to‘u utuafare, ua hi‘o afaro mai oia i roto i to‘u na mata.

I muri iho to matou faaotiraa, ua tura‘i oia i to’na parahiraa e ua tape‘a mai i te rima o ta’na vahine e ma te parau e, « E teie nei e te feia apî tamahine, te hinaaro nei au ia farerei outou i ta‘u arii vahine ».Te parahi ra i piha‘i iho ia’na ta’na vahine o Emma Rae McKay. Noa’tu e aita e hei taiamani anaana to’na e aita e parahi ra i ni‘a i te hoê terono, ua ite au e arii vahine mau oia. To’na rouru uouo o to’na ia hei e to’na na mata purapura mai te mau taoa nehenehe ra ia. A faati‘a noa ai te peresideni e te tuahine McKay no to raua utuafare e to raua oraraa, ma te tape‘a i to raua rima, e parau roa te reira no to raua here. Te oaoa e hiti mai i roto to raua hoho‘a mata. O te hoê maitai o te ore roa e nehenehe e hoo mai. No roto mai e rave rahi matahiti i te imiraa i te mau tao‘a faahiahia‘e, te riroraa ei orometua maitai, te imiraa te ite na roto i te haapiiraa e na roto atoa i te faaroo. No roto mai i te ohipa paari e rave rahi matahiti, te faaoroma‘i-maite-raa i te mau tamataraa ma te mana‘o maitai, te ti‘aturi, te puai e te itoito. No roto mai i to’na haapa‘o maitai aueue ore e te here i to’na hoa faaipoipo, to’na utuafare e i te Fatu.

I te reira mahana no te tau toparaa rauere i Huntsville, Utaha, ua haamana‘o vau i to‘u ti‘araa taata hanahana e ua haapii mai au i te mea o ta‘u i pii i teie mahana “te nehenehe hohonu” – te huru nehenehe no roto roa mai ïa. O te huru nehenehe o te ore roa e penihia, e hamanihia e te mau taote aivanaa e aore râ e hoohia mai. O te huru nehenehe o te ore e tamâhia. E popou oia i te pae varua. Te nehenehe hohonu i matara mai no roto mai i te viivii-ore. O te nehenehe ia vai viivii-ore noa e te mâ i te pae morare. O te huru nehenehe o ta outou e ite nei i roto i te mau mata o te mau vahine viivii-ore mai to outou metua vahine e te mama ruau. O te hoê nehenehe tei upooti‘a na roto i te faaroo, te tatarahapa e te haapa‘oraa i te mau oro‘a.

Ua haamau te ao nei i te ti‘araa nehenehe i te pae tino e ia mana‘o outou e ti‘aturu e e riro mai outou i te hi‘oraa mau o te apî matamua o te hoê ve‘a. E parau te Fatu e e nehenehe taa ê to outou tata‘itahi. Ia vai viivii-ore noa outou, te taiata ore e te mâ i te pae morare, e anaana mai to outou nehenehe no roto roa mai i roto i to outou mata e i to outou hoho‘a mata. Ua parau na to‘u tupuna tane e, « Mai te mea e, e parahi oe i piha‘i iho i te Atua e i To’na maitai mure ore – aita oe e parau, e itehia te reira i ni‘a i to oe hoho‘a mata ».14 Ia vai mâ noa oe i te auhoaraa o te Varua Maitai, e ti‘aturi ïa oe e to oe rotoraa e anaana mai ïa mai te anana ora. E ia «faaunauna noa te taiata ore i to outou mau feruriraa i te mau taime atoa ; ei reira to outou ti‘aturiraa e puai roa ai i mua i te aro o te Atua; [e]… e riro te Varua Maitai ei apiti no outou ».15

Ua haapiihia tatou e « Te horo‘araa o te Varua Maitai… e faaora i te mau mea atoa i te pae feruriraa, e faarahi, e faaaano, e faahotu e tamâ i te mau hiaai rahi atoa o te taata e te here… E faauru oia i te viivii-ore, te mata aiai, te maitai, te here, te maru e te aroha. E faananea oia i te nehenehe o te taata, te huru e te mau hiro‘a ».16 I teie nei, o te hoê nehenehe rahi mo‘emo‘e ! O taua nehenehe ra o ta‘u i hi‘opo‘a i roto i te fare o te hoê peropheta. I taua mahana ra, ua haapii mai au e, te nehenehe o ta‘u i ite i roto i te tuahine McKay o te reira ana’e te nehenehe mau e te nehenehe e vai.

Ua ui Alama i te mau uiraa papû ia feruri tatou tata‘itahi : « Ua roaa anei ia outou to’na ra hoho‘a i to outou mata na ? »17

Aita i maoro a‘e nei ua haere mai te hoê pŭpŭ feia apî tamahine i roto i ta‘u piha ohiparaa. I muri iho te mata‘ita‘iraa, ua faaite te hoê tamahine apî ma te roi mata i roto te mata, « aita vau i mana‘o na e mea nehenehe roa vau. Ua mana‘o noa na vau mai te mau taata atoa. I teie ra mahana, i to‘u haereraa na piha‘i iho i te hi‘o i roto i ta oe piha ohiparaa e ua hi‘o vau i roto e mea nehenehe roa vau ! ». E mea nehenehe roa oia no te mea ua anaana to’na hoho‘a mata i te Varua. Ua hi‘o oia ia’na mai ta to tatou Metua i te Ao ra e hi‘o ra ia’na. Ua farii oia i To’na hoho‘a i roto i to’na. O te nehenehe hohonu ïa.

E te feia apî tamahine, a hi‘o i roto i te hi‘o mure ore. A haamana‘o o vai outou. A hi‘o ia outou mai ta to tatou Metua i te Ao ra e hi‘o ra ia outou. Ua ma‘itihia outou. Ua riro outou no te fanauraa hanahana. Eiaha e haafifi i to outou faufaa aia hanahana. Ua fanauhia outou ia riro ei mau arii vahine. Ia vai ti‘amâ noa to outou oraraa no te tomo atu i roto i te hiero no te farii « i te mea atoa a te Metua ».18 A faananea i to outou nehenehe hohonu. Aita e hi‘oraa nehenehe roa‘e o te hoê feia apî tamahine o tei anaana i te maramarama o te Varua, o te ti‘aturi e te itoito no te mea e mea viivii-ore oia.

A haamana‘o e mau tamahine outou na to tatou Metua i te Ao ra. Ua here mau Oia ia outou i tono mai ai Oia i Ta’na tamaiti no te faaite ia outou te e‘a no te ora, e ia ho‘i outou ia’na ra i te hoê mahana. Te faaite papû nei au e, a haafatata ai outou i te Faaora, i To’na Taraehare faito ore e ti‘a ia outou ia tatarahapa, ia taui, ia vai mâ e ia roaa To’na hoho‘a i to outou mata na. E faatupu To’na taraehara i te puai e te itoito ia tamau â outou i te faati‘a i to outou reva no te viivii-ore. E piru outou. O outou te reva !

E no reira te faaoti nei au na roto i te mau parau a te Fatu ia tatou tata‘itahi, Ta’na mau tamahine faufaa : « Inaha… e vahine maitihia oe, o ta‘u i pii ».19 « Haere oe na te mau e‘a o te parau-ti‘a… E haapae oe te mau mea no [teie] nei ao… Taati noa i roto i te mau fafauraa o ta oe i rave… A tamau noa i te haapa‘oraa i ta‘u mau faaueraa, e e korona parau-ti‘a ta oe e farii ».20 No teie mau mea, te faaite papû nei au na roto i te i‘oa mo‘a o te tatou Faaora o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. A hi’o « Parau Tai’o na te Feia Apî Tamahine, » Young Women Personal Progress (2009), 3.

  2. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 87:8.

  3. A hi‘o 2 Nephi 25:26.

  4. Helamana 5:12.

  5. « Carry on », Hymns, no. 255.

  6. Iosua 1:9.

  7. Iosua 3:5; a hi‘o atoa « Guide des écritures, « Sanctification », scriptures.lds.org.

  8. Alama 13:3.

  9. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 138:53-54.

  10. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 115:5.

  11. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 25:2, 10, 13.

  12. A hi’o Vaughn J. Featherstone, « The King’s Son », New Era, Novema 1975, 35.

  13. Ezra Taft Benson, « To the Young Women of the Church », Ensign, Novema 1986, 85.

  14. Taata papa‘i ite-ore-hia; a hi’o Elaine S. Dalton, « E itehia i ni‘a i to outou huru », Liahona, Me 2006, 109.

  15. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 121:45-46.

  16. Parley P. Pratt, Key to the Science of Theology, 10th nene‘iraa (1965), 101; haapapûraa apitihia’tu.

  17. Alama 5:14.

  18. PH&PF 84:38.

  19. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 84:38

  20. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 25:3

  21. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 25: 2, 10, 13, 15.