Laipelí
Laumālie Māʻoniʻoní


ʻĪmisi
fefine ʻoku luelue ʻi tuʻa

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Laumālie Māʻoniʻoní

Ko ha talafekau mo ha fakamoʻoni ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

Te ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha ngaahi mōmēniti naʻá ke ʻiloʻi ai naʻe ʻafioʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní pe ko ha taimi naʻá ke ongoʻi houngaʻia ai ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? Mahalo ʻokú ke manatuʻi ha taimi naʻá ke fanongo ai ki he palōfita moʻuí peá ke ʻiloʻi naʻe moʻoni e meʻa naʻá ne akoʻí. Pe ko haʻo manatuʻi hono lau e folofolá pea maʻu ha ongo mālohi ʻiate koé. Mahalo kuó ke fakatokangaʻi ha ueʻi naʻá ne tataki koe ke ke fakaʻehiʻehi mei ha meʻa fakatuʻutāmaki pe ongoʻi nonga pe fiemālie lolotonga ha taimi faingataʻa. Ko e ngaahi hāsino kotoa ʻeni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tokoni mai e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻo fetuʻutaki kiate kinautolu ʻi he ivi tākiekina mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo papitaiso ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku hanga ʻe hoʻo Tamai Hēvani ʻofá ʻo ʻai ke ke malava ʻo fiefia ʻi Heʻene ʻofá, tatakí, mo e fakahinohinó—pea taimi ʻe niʻihi ko ʻEne fakatonutonú—ʻo fakafou ʻi Heʻene talafekaú, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e hā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko ha laumālie ia, ʻoku ʻikai hano sino ʻo e kakano mo e hui (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22). ʻOku maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo ha tokotaha fakalangi pea ʻoku faʻa ui ia “ko e Laumālié.” ʻE lava ke aʻusia e “mālohi” ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe kinautolu kuo papitaisó ʻa e “meʻafoaki” ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pe ko e talaʻofa ʻe lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Laumālie Māʻoniʻoní

Ngaahi fakahinohino ki hono ako ʻo e ongoongoleleí: Toluʻi ʻOtuá, Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, Fakahā Fakatāutahá

Konga 1

ʻE Lava ke Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha Tāpuaki Mahuʻinga Kiate Koe

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku lotu

Ko e lahi ange hoʻo ʻilo ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e lahi ange ia hoʻo holi ke maʻu mo aʻusia e ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe maʻu ʻe he kau Nīfai ʻi he temipale ʻi Mahú ha holi moʻoni ke foaki kiate kinautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 19:8–9). ʻOku ʻi ai ha ngaahi sitepu te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ai hoʻo holi ke ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pe ko e Laumālie ʻo e ʻEikí (vakai, 1 Nīfai 13:37; 2 Nīfai 31:12–13; Molonai 7:31–32; 8:26). Koeʻuhí kuo fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe ke ke fakamoʻoniʻi mo ʻiloʻi pau ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi pea mo ueʻi fakalaumālie koe ke ke muimui ʻiate Kinaua, ko ha tāpuaki mahuʻinga fau ia (vakai, 2 Nīfai 31:18).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Naʻe fakahaofi e moʻui ʻa Lolenisou Sinoú koeʻuhí he naʻe tataki hono ngaahi kaungāmeʻá ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Lau ʻa e talanoa ʻoku maʻu ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lolenisou Sinou pea aleaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe lava ai hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo ʻiloʻi mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.2 Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ha maluʻi fakalangi mo ha tokoni naʻe fakahoko ʻo fakafou ʻi he ngaahi ueʻi mo e ngaahi ongo mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ako lahi ange

Konga 2

ʻE Tokoniʻi Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke Ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoni ʻo e Meʻa Kotoa Pē

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne pukepuke ʻa e teʻelango mo sio ki he langí

ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ʻilo ʻe Heʻene fānaú kotoa ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻEne palani ki heʻenau fiefiá mo e fakamoʻuí. Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku ngāue ʻa e filí ke “faka-faingataʻaʻi hono ʻiloʻi e meʻa ʻoku moʻoní mo e meʻa ʻoku ʻikai ke moʻoní. ʻOku hanga ʻe he lahi ʻo e ngaahi fakamatala ʻoku tau maʻú ʻo ʻai ke toe faingataʻa ange hono fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní.”3 ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke mahino lelei kiate koe ʻa e moʻoní mo e founga te ne lava ʻo tokoniʻi ai koe ke ke maʻu ʻa e fiefiá mo teuteu ki he moʻui taʻengatá. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e talafekau ia ʻa e ʻEikí ke akoʻi mo fakamoʻoniʻi kiate koe ʻa e moʻoní. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Molonaí, “Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Ko e founga ʻe taha ʻoku tau ako ai ʻa e moʻoní ʻi he Laumālié ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:3–4). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakafanongo mo tokanga ki he ngaahi pōpoaki naʻe fai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló? ʻOku talaʻofa mai foki ʻa e ʻEikí ke fakamālohia hoʻo ngaahi leá ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻokú ke fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:5–8).

  • Naʻe malanga ʻa ʻEletā Tēvita F. ʻEvani “Ko Hono Moʻoni ʻo e Meʻa Kotoa Peé,” naʻá ne vahevahe ha ngaahi founga mahuʻinga te ke lava ʻo ʻiloʻi ai ʻiate koe pē ʻa e moʻoní.4 Ko e fē ha taimi kuó ke muimui ai ʻi he sīpinga ko ʻení ʻo kumi ki he moʻoní mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Te mou ala aleaʻi ha founga kuo tākiekina ai kimoutolu ʻi hoʻomou fakafanongo pe lau e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí. Naʻe palōmesi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻe “tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” “ke mou ongoʻi e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke mou ongoʻi” he lolotonga ʻo e konifelenisi lahí.5 Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo teuteu ke ako mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakafanongo pe ako e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí?

Ako lahi ange

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní