Laipelí
Toluʻi ʻOtuá


“Toluʻi ʻOtuá,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Toluʻi ‘Otuá

Tui ki he ʻOtua ko e Tamaí, ki Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí; pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻI he taimi ʻoku pehē ai ʻe he kakaí, “ʻOku ou tui ki he ʻOtuá,” ʻoku nau ʻuhinga ki he hā? Mahalo te nau ʻuhinga ki ha ngaahi meʻa kehekehe.

ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻaho kimui ní, “ʻoku mau tui ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, pea ki Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:1). ʻOku tau ui ʻa e fakamatala ko ʻení ko e ʻuluaki tefito ʻo ʻetau tuí—ʻuluakí koeʻuhí ko e mahino ko ia ʻa e toko tolu fakalangi ko ʻení ko e ʻuluaki sitepu ia ke mahino ai ko hai kitautolu, ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí, mo e meʻa te tau lava ʻo aʻusiá.

Ko e hā ʻa e Toluʻi ʻOtua?

Ko e Toluʻi ʻOtuá ʻoku kau ki ai e toko tolu fakalangi: ko e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo ʻoku nau sino mavahevahe, ka ʻoku Nau ngāue fakataha ʻi he uouangataha haohaoa ke tāpuakiʻi mo hakeakiʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Toluʻi ʻOtuá

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki ki hono ako e ongoongoleleí: ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, Laumālie Māʻoniʻoní

Konga 1

Founga ʻOku Fakamatalaʻi ai e Toluʻi ʻOtuá ʻi he Folofolá

ʻĪmisi
Ko hono papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku finangalo ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻilo fekauʻaki mo Kinautolu. ʻOku ʻikai ke Nau fie ngali taumamaʻo pe fakamisiteli. Kuo nau fakahā ha ngaahi moʻoni mahuʻinga, ʻo fakafou ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi lelei ange Kinautolu. ʻIkai ngata aí, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau haʻu fakafoʻituitui kiate Ia pea ʻiloʻi Ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi aʻusia fakatāutaha mo Iá. Hangē ko e folofola ʻa Sīsū ʻi ha lotu ki he ʻOtua ko e Tamaí maʻa Hono kau muimuí, “Ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Feinga ke fekumi ʻi he ngaahi potufolofola ʻoku fakamatala ai ki he kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá—hangē ko ʻení, Mātiu 3:16–17; 17:5; Sione 5:19; 14:6–10, 26; Ngāue 7:55–56; 3 Nīfai 11:10–11, 25–27, 35–36. Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi potufolofola hangē ko ʻení fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá? Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Honau vā fetuʻutaki ʻiate kinautolú?

  • Kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá ʻi hotau kuongá ni ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Hangē ko ʻení, lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:13–17 mo fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he aʻusia ʻa Siosefá fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá?

  • Te ke lava foki ʻo lau ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22. ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi ha ngaahi founga mahuʻinga mei he meʻa angamaheni ʻoku akoʻi ʻe he tui faka-Kalisitiané. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ʻa e ngaahi moʻoni peheni fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá.

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Te ke lava ʻo lau mo e niʻihi kehé ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22 pea vakai ki ha fakatātā ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá. Mou talanoa fakataha fekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he vēsí mo e meʻa ʻoku mamata ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he fakatātaá. Taki e tokangá ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ha sino hangē ko kitautolú—ʻoku fakatupu kitautolu ʻi Hona tataú!

ʻĪmisi
Ko e hā mai ʻa Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní kia Siosefa Sāmitá

Ako Lahi Ange

Konga 2

Faaitaha ʻi Hono Tāpuakiʻi Kitautolú

Neongo ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa kehekehe ʻe toko tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ka ʻoku nau hoko ko e “ʻOtua pē taha” ʻi he ʻuhinga ʻoku nau faaitaha haohaoa ʻi he taumuʻa. Pea ko e hā ʻa e taumuʻa ko iá? Kuo folofola ʻa e Tamai Hēvaní, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ngāue fakataha ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahoko ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku takitaha ʻi ai honau fatongia pau ʻi he palani ko iá, ka ʻoku tatau pē ʻEnau taumuʻá—ke tokoniʻi koe ke ke toe foki ʻo nofo fakataha mo e ʻOtuá.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Te ke lava ʻo fakatātaaʻi e faaitaha ʻa e Toluʻi ʻOtuá ʻaki ha sea veʻe tolu, ko ha tripod , pe ko ha meʻa ʻoku tuʻu maʻu mo ngāue lelei koeʻuhí ʻoku ʻi ai hono vaʻe ʻe tolu. Pe te ke fakakaukau ki he founga ʻoku ngāue fakataha ai ha kau mēmipa ʻo ha timi pe ʻōkesitulā ke aʻusia ha taumuʻa pē ʻe taha. Te tau lava ʻo fakakaukau kiate kinautolu ko ha sea pē ʻe taha, timi ʻe taha, pe ʻōkesitulā pē ʻe taha—ʻo hangē pē ko e hoko ʻa e Toluʻi ʻOtuá ko e ʻOtua pē tahá—ʻi hono fakahoko ʻe he mēmipa takitaha ha fatongia kehekehe pea ngāue faaitaha mo e toengá.

Ako Lahi Ange