Laipelí
ʻAmanaki leleí


ʻĪmisi
fefine ʻoku mamata ki he tō ʻa e laʻaá

Ako ʻo e Tokāteliné

ʻAmanaki leleí

Vakai Fakalūkufuá

Ko e ʻamanaki leleí ko e ʻamanaki falala ia mo ha fakaʻamu ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ki he māʻoniʻoní. ʻOku faʻa fakamatala ʻi he ngaahi folofolá ki he ʻamanaki leleí ko e nofo ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku maʻuhala ʻa e foʻi lea ʻamanaki leleí. ‘I heʻetau lea fakaʻahó, ʻoku faʻa ongo veiveiua ʻa e foʻi leá. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo pehē ʻoku tau ʻamanaki lelei ki ha liliu ʻi he ʻeá pe ki ha ʻaʻahi mai ha kaungāmeʻa. Ka ʻi he lea ʻo e ongoongoleleí, ʻoku pau, taʻeveiveiua, mo longomoʻui ʻa e lea ʻamanaki leleí. ʻOku lea ʻa e kau palōfitá ʻo kau ki hono maʻu ha “ʻamanaki mālohi” (ʻAlamā 34:41) mo ha “ʻamanaki moʻui” (1 Pita 1:3). Naʻe akonaki ʻa e palōfita ko Molonaí ʻo pehē, “ʻIlonga ia ʻoku tui ki he ʻOtuá kuo pau ke ne faʻa ʻamanaki fakapapau ki ha maama ʻoku lelei ange, ʻio, ki ha nofoʻanga ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, pea ko e ʻamanaki lelei ia ʻoku tupu mei he tuí, ʻo hoko ko ha taula ki he laumālie ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ngaohi ai ʻa kinautolu ke nau fai mālohi pea tuʻu maʻu, pea fonu maʻu ai pē ʻi he ngaahi ngāue lelei, ʻo langaki ʻenau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá” (ʻEta 12:4).

Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ha ʻamanakí, ʻoku tau falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha fakamoʻoni kapau te tau fai ʻa e “ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní,” te tau “maʻu [ʻetau] totongí, ʻio ʻa e melino ʻi māmaní mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23). Na‘e akoʻi ʻe Molomona ʻoku hoko mai pē ʻa e ʻamanaki peheé ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí: “Ko e hā ʻa e meʻa ke mou ʻamanaki lelei ki aí? Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e mālohi ʻo ʻene toetuʻú, ke fokotuʻu hake ki he moʻui taʻengatá, pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ko hoʻomou tui kiate ia ʻo fakatatau mo e talaʻofá” (Molonai 7:41).

ʻI heʻetau fāifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻoku tupulaki ai ʻa e malava ke tau “mohu ʻamanaki leleí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Loma 15:13). ʻOku tupulaki ʻetau ʻamanaki leleí ʻi heʻetau lotu mo kolea ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakapapauʻi ange ʻe ha faifekau ko ʻĒlone ki ha tuʻi Leimana, “Kapau te ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahalá kotoa pē, ʻo punou hifo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo ui ki hono huafá ʻi he tui, ʻo tui te ke maʻu, te ke maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻa ia ʻokú ke fie maʻú” (ʻAlamā 22:16). ‘Oku tau maʻu foki ʻa e ʻamanaki leleí ʻi heʻetau ako ʻa e ngaahi folofolá mo muimui ki hono ngaahi akonakí. Naʻe akonaki e ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē, “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá, naʻe tohi ko hotau akonaki, koeʻuhí ko e meʻa ʻi he faʻa kātaki mo e fakafiemālie ʻo e ngaahi tohí, ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí” (Loma 15:4).

ʻOku ope atu e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻamanaki leleí ki ʻitāniti, ka te ne toe lava pē foki ʻo poupouʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakaʻahó. Naʻe pehē ʻe he tangata Sāmé, “ʻoku monūʻia ia ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ʻOtua ʻo Sēkopé ko hono tokoní, pea ko ʻene ʻamanaki leleí ʻoku ʻi [he ʻEiki] ko hono ʻOtuá” (Saame 146:5). Te tau lava ʻi he ʻamanaki leleí, ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻuí. Te tau lava ʻo “faʻa kātaki, pea kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá … ʻi he ʻamanaki mālohi ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te mou mālōlō ai mei hoʻomou ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē” (ʻAlamā 34:41). Te tau lava ʻo “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ‘i he folofola ‘a Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ‘oku folofola ‘e he Tamaí: Te mou maʻu ‘a e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

  • Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tui

  • Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAmanaki Leleí

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Ange

Ngaahi Vitioó

 

 

 

 

 

 

  

 

ʻĪmisi
Fakaʻilonga hingoa ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

Come unto Jesus (Haʻu Kia Sīsū)

Do What Is Right (Faitotonu Neongo ʻa e Luma)

Lead, Kindly Light (Kosipeli ko e Maama Lelei)

Master, the Tempest Is Raging (Naʻe Tala pē ʻe Sīsū)

Oh, May My Soul Commune with Thee

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

Stan Pugsley, “Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Kahaʻú,” Liahona, ʻEpeleli 2014

 

 

 

 

 

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Maama, Moʻui, mo e ʻAmanaki Lelei ʻo e Māmaní,” Liahona, Tīsema 2008

 

 

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

ʻI he Ongoongó

 

 

 

 

 

 

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Fokotuʻutuʻu Ki Hono Akoʻí

Mītiá

 

 

 &

Hivá