Laipelí
Faʻa Kātaki pea kātakiʻi mo e Niʻihi Kehé


“Faʻa Kātaki pea kātakiʻi mo e Niʻihi Kehé,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
ko ha ongo fafine ʻokú na talanoa ʻi he lotú

Ko Hono Kumi ha Ngaahi Tali ki Hoʻo Ngaahi Fehuʻí

Faʻa Kātaki pea kātakiʻi mo e Niʻihi Kehé

Naʻe mamata tonu ʻa e fuofua Kāingalotu ʻo e siasí ʻia Siosefa Sāmita pea mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi maná—liliu leá, faifakamoʻuí, mo e ngaahi meʻa-hā-maí. Naʻa nau mamata foki ki he ngaahi faingataʻá, fehalākí, mo etōnounoú. Naʻa nau ako ke muimui ki he palōfitá ʻi he “faʻa kātaki mo e tui.”1

Hangē ko ia naʻe faleʻi mai ʻe ʻĒletā Sefilī R. Hōlani, “Mou angaʻofa fekauʻaki mo e vaivai ʻo e tangatá—ʻa homou ngaahi vaivaí pea pehē foki mo kinautolu ʻoku ngāue fakataha mo koe ʻi ha Siasi ʻoku tataki ʻe ha kau ngāue tokoni ko ha kau tangata mo ha kau fafine fakamatelie. Naʻe ngāue ʻa e ʻOtuá mo ha kakai taʻehaohaoa, talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, tuku kehe pē Hono ʻAlo haohaoa ʻe Taha naʻe Fakatupú.” Naʻe akonaki mai ʻe ʻEletā Hōlani ke tau “faʻa kātaki mo angaʻofa mo faʻa fakamolemole” ʻiate kitautolu.2 Ko e sīpinga ʻe taha ʻo e faʻa kātakí ko e malava ko ia ke tau tokanga fakapotopoto ange ki ha faʻahinga meʻa ʻi ha vahaʻataimi lōloa pea fakaʻehiʻehi mei he taʻe-fiemālié mo e ʻitá. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e loto-fakatōkilaló, angaʻofá, mo e manavaʻofá. ʻOku tau tupulaki ʻi he tuí ʻi heʻetau kātakiʻi hotau kāingá pea mo kitautolú. Fakakaukau ki he ngaahi tūkunga ko ʻení:

  • Faʻa kātakiʻi koe. ʻE lava pē ke fakatupu puputuʻu pe fakatupu ʻita ʻi he taimi ʻokú ke ako ai ha meʻa fekauʻaki mo e Siasí pe ko hono hisitōliá ʻoku fepaki mo e meʻa naʻe mahino kiate koe kimuʻá. Tuku ha taimi ke ke sio lelei ange ai ki ha palopalema pea kamata ke mahino kiate koe ha fakamatala foʻou. Hokohoko atu hoʻo akó mo e lotú. Mahalo ʻe fiemaʻu ha taimi kimuʻa peá ke ongoʻi ʻokú ke ʻi ha tuʻunga mahinó. ʻE lava ke fakamoʻoni ʻa kinautolu kuo nau ʻosi fakamoʻoni ki he foungá ni kuó ne fakaloloto ʻenau ului ki he ongoongoleleí.

  • Kātakiʻi e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ha mēmipa ʻo e Siasí ʻe haohaoa. ʻOku fonu hotau ngaahi uōtí mo e koló ʻi ha kakai tui fakamātoato ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau faʻa moʻui fakatatau mo e ngaahi tuʻunga moʻui māʻolunga taha ʻo e ongoongoleleí. Ko e ngaahi palopalema tatau pē ʻoku tau maʻu ʻi he māmaní—ʻa e fakakulukulupú, siokitá, vaivai fakamolalé, mo ha ngaahi palopalema lahi ange—ʻoku maʻu pē kinautolu ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻI heʻetau moihū mo ngāue fakatahá, te tau mātā tonu ai ʻetau ngaahi fehalākí mo e tōnounoú. ʻOku totonu ke tau fakaʻatā ha potu maʻá e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he feinga ʻa e niʻihi kehé ke fakalakalaká, ʻo hangē pē ko ʻetau fiemaʻu ʻenau kātakí ʻi heʻetau ngaahi ngāue ʻoku leleí.

  • ʻOange ha faingamālie ʻo kinautolu ʻoku fie tokoní. ʻOku faʻa tafoki ʻa kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi fehuʻí pe taʻepaú ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, pe kau taki fakalotofonuá ke maʻu ha tokoni. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi vā fetuʻutaki ko ʻení ha fakafiemālie mo ha poupou. Meʻapangó, ko e taimi ʻe niʻihi ko e tokotaha ʻoku tau tafoki ki aí ʻoku tulitonuhia pe huʻuhuʻu pe ʻikai ke ne fakahaaʻi ha loto-ʻofa. ʻE lava pē ke faingataʻa ke faʻa kātakiʻi e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau ʻi ha mōmeniti faingataʻa aí. Ka ʻoku nau fiemaʻu ʻetau faʻa kātakí ʻo hangē pē ko ʻetau fiemaʻu ʻenau kātakí.

  • Faʻa kātaki ki he kau taki ʻo e Siasí. Ko e kau taki ʻo e Siasí kuo uiuiʻi ke tataki e ngāué ni ko ha kakai faitotonu ka ʻoku ʻikai haohaoa. Naʻe pehē ʻe ʻĒletā Tieta F. ʻUkitofa “[kuo] lahi e ngaahi taimi kuo fakahoko ai ʻe he kāingalotú pe kau taki ʻi he Siasí ha ngaahi fehālaaki.”3 Naʻe moʻoni ʻeni ʻi he kuohilí pea ʻoku kei moʻoni pē he taimí ni. ʻE lava ke lea ʻaki ʻe ha taki ʻo e Siasí ha meʻa ʻokú ne fakalahi hoʻo taʻefiemālié pe ongoʻi liʻekiná. Mahalo he ʻikai ke nau fakahaaʻi ʻa e manavaʻofa pe mahino ʻokú ke fiemaʻú. ʻOku ʻikai ʻuhinga hoʻo kātakiʻi e kau takí ke tau kātakiʻi ai ha tōʻonga taʻe-fakalao pe ngaohikovia. Ka ʻoku totonu ke tau fai ha poupou, ʻofa, mo e faʻa kātaki ki he tokolahi taha ʻo e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngāuemaʻa Saioné.

  • Faʻa kātaki ʻi he taimi ʻa e ʻEikí. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻatau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí, ʻoku tau faʻa fiemaʻu ki ha tali vave. Mahalo te tau fakakaukau ʻe tokoni ke lau ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava ʻo maʻu fekauʻaki mo ha palopalema neongo pe ko e haʻú mei fē. Pe ko ʻetau fakakaukau ʻe vave pē hano fakaleleiʻi ʻetau ngaahi ongó ʻe ha lotu pe fakataha mo ha taki ʻo e Siasí. Ka ʻoku faʻa fuoloa ange ʻa e feinga ke maʻu ʻa e melinó. ʻE lava ke ongo mamahi ʻaupito ʻa e ʻikai fenāpasi e vahaʻa ʻo ʻetau ngaahi ʻamanakí mo e meʻa totonu ʻoku hoko he taimi ko iá. Hangē ko Nīfaí, ʻe lava ke tau maʻu ha fiemālie ʻi hono ʻiloʻi “ʻoku ʻofa [ʻa e ʻOtuá] ki heʻene fānaú” neongo ʻoku “ʻikai ke tau ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē.”4

Ngaahi potufolofola mahuʻingá: Loma 5:3–4; ʻAlamā 7:23; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5