Laipelí
Lotu


“Lotu,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau lotu

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Lotu

Fetuʻutaki fakamātoato mo moʻoni mo e Tamai Hēvaní

Mahalo te ke lava ʻo fakakaukau ki ha ngaahi momeniti ʻi hoʻo moʻuí naʻá ke fiemaʻu ai ha tokoni pe fakahinohino fakalangi. Mahalo naʻe mole haʻo meʻa, ʻi ai haʻo fehuʻi mahuʻinga, pe aʻusia ha fiemaʻu fakavavevave ke fakahaofi koe. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi mahalo naʻá ke fekumi pē ki ha mālohi pe loto-toʻa ke hoko atu hoʻo laka ki muʻá. Ko e lotú ko e tafoki ia ki he ʻOtuá ʻi he loto-fakamātoato pea vahevahe mo Ia hoʻo ngaahi ongó, fakakaukaú, mo e ngaahi fiemaʻú. Ko e mana ʻo e lotú ko e taimi ʻokú ke ala atu ai ʻo tokoni ki he Tamai Hēvaní, ʻokú Ne fanongo kiate koe (vakai, Selemaia 29:12–13). Neongo pe ko hai koe, neongo pe ko e hā hoʻo ngaahi fehalaākí pe tōnounoú, ka ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke fetuʻutaki mo Ia ʻi he lotú. ʻOku fakapapauʻi ʻe he ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá te ke lava ʻo fakahā kiate Ia ha faʻahinga meʻa pē, pea te Ne fakafanongo.

Ko e Hā ʻa e Lotu?

Ko e lotú ko ha fetuʻutaki fakamātoato mo loto-moʻoni ia mo e Tamai Hēvaní. Ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú ke fekumi ki Heʻene fakahinohino fakalangí ʻi he ʻaho takitaha. Naʻe akonaki ʻa Sīsū, “Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá” (3 Nīfai 18:19).

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Lotu

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e ako ʻo e ongoongoleleí: ʻOtua ko e Tamaí, Hū ki he ʻOtua ko e Tamaí, Fakahā Fakatāutahá, ʻAukai, Moʻui ʻAki ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Konga 1

ʻOku Fakaafeʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne Fānaú ke Nau Lotu Maʻu Pē

ʻĪmisi
tangata ʻoku fakaʻuli

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau muimuí ke nau lotu ki he ʻOtua ko e Tamaí (vakai, Mātiu 6:5–13; 3 Nīfai 17:11–20). ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau “lotu maʻu pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:38), koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo finangalo ke tāpuakiʻi kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau fokotuʻu ha sīpinga ʻo e tafoki fakaʻaho kiate Ia ʻi he lotú. ʻOkú Ne finangalo foki ke hokohoko atu ʻetau lotu ʻi hotau lotó ʻi he ʻahó kotoa (vakai, Mōsaia 24:11–12; 3 Nīfai 20:1). ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 18:19; 19:6), ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau tui ki hotau Fakamoʻuí mo ʻetau loto-fiemālie ke muimui kiate Iá. Ko ia ai, ʻoku tau lea ʻi he loto-ʻapasia ki he huafa ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fakaʻosi ha lotu, ʻo pehē “ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”

Koeʻuhí ko e lotú ʻa e founga ʻoku tau hū ai ki he ʻOtua ko e Tamaí, ʻoku tau feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e loto-fakamātoató mo e ʻapasiá. Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, “Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻKo ha meʻa lelei ia ke kole ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, pe hū ki Hono ʻaó.ʼ … ʻOku fakamanatu mai ʻe he fakalea makehe ʻo e lotú ʻa e maʻongoʻonga ʻo e faingamālie ko iá.”1 ʻI heʻetau fakakaukau ki he toputapu ʻo e lotú, ʻoku totonu ke tau ngāue ʻaki ʻa e “ngaahi fetongi nauna ʻo e folofolá ʻi he taimi ʻoku tau lea ai kau ki he ʻOtuá—ngāue ʻaki ʻa e ʻAfiona, Hoʻo ʻAfió, Feituʻuna kae ʻikai ko e ngaahi fetongi nauna angamaheni ko e koe, hoʻo mo e ʻaʻau” [ʻo ka feʻunga].2

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita, “Lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo ikuna; ʻio, ke ke lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane, pea ke ke lava ʻo hao mei he nima ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa Sētané ʻa ia ʻoku nau poupouʻi hake ʻa ʻene ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5). ʻOku ʻuhinga ki he hā ke lotu maʻu ai pē? Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻoku tau takitaha fiemaʻu ai ʻa e maluʻi fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi sīpinga lahi ʻo e lotú. Lau mo e niʻihi kehé ʻa e 2 Nīfai 4:30–35 mo e ʻAlamā 34:17–27 , ʻo kumi ʻa e fakahinohino ki he taimi ʻoku totonu ke tau lotu aí mo e meʻa ʻoku totonu ke tau lotu ki aí. ʻE tākiekina fēfē nai ʻe he sīpinga ʻo e lotú ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻa e founga ʻoku tau fili ai ke lotú?

Ako lahi ange

Konga 2

ʻE ʻOmi Koe ʻe he Lotu Fakamātoató ke Ke Ofi Ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
tamai ʻokú ne fua ha kiʻi pēpē valevale

ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, ʻe lava ke tau toutou fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea pe ngaahi kupuʻi lea tatau. Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki hano fakaʻaongaʻi ha lea angamaheni pe taʻe-ʻuhinga ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke ʻaʻahi ai ki ho ngaahi kaungāmeʻá pe kau mēmipa ʻo e fāmilí? ʻOku totonu ke fakamanatu mai ʻe heʻetau ngaahi feinga ke fetuʻutaki fakamātoato mo e niʻihi kehé ʻa e founga ke tau fakataufolofola ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotú. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakamātoato ʻetau lotú. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe “lotu ʻaki [ʻe he palōfita ko ʻĪnosí] ʻa e ivi kotoa ʻo [hono] laumālié ki he ʻOtuá” ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí (ʻĪnosi 1:9). ʻI he founga tatau pē, ʻoku tau tafoki ai ki he ʻOtuá ke maʻu ha ngaahi tāpuaki pau maʻatautolu pea mo e niʻihi kehé fakatouʻosi.

ʻI he founga ʻo e lotú, ʻoku maʻu ʻe he lotú ʻa e mālohi ke tākiekina kitautolu ke tau ofi ki he Tamai Hēvaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:62–64). ʻI he taimi ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e lotu fakamātoató mo e ʻaukaí, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakahaá pea lava ke fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi hotau lotó (vakai, ʻAlamā 17:3; Hilamani 3:35).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e Kāingalotú ke nau “lotu taʻe-tuku” pea “fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē” (1 Tesalonika 5:17–18). Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke “lotu taʻe-tukú”? Ko e hā ʻoku hoko ai hono fakahaaʻi ʻa e loto houngaʻiá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e lotú? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke hoko ai ʻa e lotu fakamātoató ko ha konga lahi ange ʻo hoʻo ngaahi feinga ke ʻunu ke ofi ki he Tamai Hēvaní?

  • ʻOku fanongo pea tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lotu fakamātoato kotoa pē. ʻOku ʻi ai ha ngaahi lotu ʻe niʻihi ʻoku fakalongolongo; pea niʻihi ʻoku lotu ʻaki ʻa e leʻó. Lau ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo e lotu ʻaki ʻa e leʻó: Mātiu 26:39–44; Sione 17:1; 2 Nīfai 4:24; ʻĪnosi 1:+4; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14. Ko e hā ha meʻa kuó ke aʻusia ʻi hoʻo lotu ʻaki ho leʻó? Ko e hā ha meʻa kuó ke ʻilo naʻe ʻaonga fekauʻaki mo e lotu leʻolahí?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Lau pe mamata ʻi he “Ko e Holi Fakamātoato ʻo e Lotó” meia Kalo F. Makongikī. Naʻe pehē ʻe Sisitā Makongikī ʻi he pōpoaki ko ʻení, “ʻOku tau lotu, fakafanongo mo talangofua ʻi he tuí, ke tau lava ʻo ako ke tau hoko ʻo taha mo e Tamaí pea mo e ʻAló.”3 Aleaʻi ʻa e meʻa naʻe ako ʻe he tokotaha kotoa mei he pōpoaki ko ʻení. ʻE lava fēfē ke lau ʻa e lotú ko ha taimi ʻoku fakaʻaongaʻi mo e Tamai Hēvaní?

Ako lahi ange

Konga 3

ʻOku Fanongo Mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Tali Hoʻo Ngaahi Lotú

ʻĪmisi
taʻahine ʻoku lotu ʻi he taimi maʻu meʻatokoní

Kuó ke fifili nai pe kuo ongona nai ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi lotú? ʻOku fanongo mo tali maʻu pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotu fakamātoató: “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7). Ka ʻoku tali ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú ʻo fakatatau ki Hono finangaló mo ʻEne taimí (vakai, Mōsaia 7:33; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:31–32).

“Ko e lotú ko e ngāue ia ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e finangalo ʻo e Tamaí mo e loto ʻo e tamasiʻí. ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e lotú ke liliu ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ka ke maluʻi maʻatautolu mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne finangalo ke foaki maí, ka ʻe makatuʻunga ia ʻi heʻetau kole kinautolú.”4

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • Ko e hā ʻa e ngaahi holi maʻongoʻonga taha ho lotó? ʻE fakafōtunga fēfē hoʻo ngaahi holí mo e lotú ʻi hoʻo feinga ke fenāpasi ho lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá?

  • ʻOku faʻa tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú ʻo fakafou ʻi he +Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tali mai ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau lau mo ako e folofolá. ʻOku ngāue foki ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha kakai kehe ke fai ʻa e tokoni pe tali ʻoku tau fekumi ki aí. Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ke fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke hoko mai ai kiate koe ʻa e fetuʻutaki mei he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní: 1 Ngaahi Tuʻi 19:12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3; 11:11–14. Ko e fē ha taimi kuó ke fakatokangaʻi ai naʻe fanongo ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi lotú?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Lisi fakataha mo hoʻo kulupú ha niʻihi ʻo e ngaah founga ʻe lava ke tau ngāue ʻaki ai ʻa e tekinolosiá ke fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. Aleaʻi ʻa e fehuʻi “Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tau fetuʻutaki lelei mo ʻetau Tamai Hēvaní?” Lau fakaaha ʻa e 3 Nīfai 14:7–11. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kau ki he finangalo lelei ʻa e Tamai Hēvaní ke tali ʻetau lotú?

Ako lahi ange

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “The Language of Prayer,” Ensign, May 1993, 18.

  2. Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Lotú,” Gospel Librar+y.

  3. Carol F. McConkie, “Ko e Holi Fakamātoato ʻo e Laumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 25.

  4. Bible Dictionary, “Prayer.”