2008
No te mea e tai‘o to‘u metua tane i te Buka a Moromona
Novema 2007


No te mea e tai‘o to‘u metua tane i te Buka a Moromona

Te ani manihini nei au i te taato‘araa o tei faaroo ia‘u i te parauraa ia tai‘o i te Buka a Moromona e ia faaohipa i te fafauraa e vaira i roto. Te feia atoa e na reira, e ite ïa ratou e e parau mau teie buka.

Hōho’a
Elder Marcos A. Aidukaitis

Ia orana e au mau taea‘e e au mau tuahine here. Te ite nei au i te hoê oaoa hohonu e te faatura a paraparau atu ai au ia outou i teie mahana. Te pure nei au ia arata‘i te Atua i ta‘u mau parau e ia vai mai To’na Varua i rotopu ia tatou ia [nehenehe] « o oia o te a‘o atu e o te farii mai, e [nehenehe] ïa raua ia ite te tahi e te tahi, e [ia nehenehe] raua ia haamaitaihia raua toopiti e ia oaoa apipiti hoi raua » (PH&PF 50:22).

Te feruri nei au i te 2 no tiunu 1940, tei riro ei mahana faufaa roa i roto i te aamu o to‘u utuafare. I taua mahana ra, ua bapetizohia to‘u metua tane i roto i teie Ekalesia.

A papa‘i ai oia i to’na metua tane, Elder Jack McDonald, hoê o te mau misionare tei bapetizo i to‘u metua tane, ei faaiteraa i taua mahana ra, teie te mau parau o ta’na i papa‘i :

« I te sabati i ma‘iri a‘e nei, e mahana nehenehe mau. Ua haere matou te mau misionare i te hoê vahi tei faataahia piri i te hiti o te tahora pape, i rapae i te oire, e i reira, ua faatupu maua o Elder Jones e o vau nei o [Elder McDonald] i ta maua bapetizoraa matamua. Ua tomo o antony Aidukaitis i roto i te pape to‘eto‘e e ua riro mai ei melo no te Ekalesia… Ua tupu te mau mea’toa ma te maitai. E mea ninamu te ra‘i, aita e maniania i te mataeinaa, e mea ruperupe mau, e mea nehenehe mau i farii ai matou i te iteraa no te tahi mau faaururaa rarahi ».

« [A ho‘i avae ai maua] e ta maua melo apî, ua parau mai oia e, aita ta’na e parau no te tatara i te nehenehe o taua mahana ra ; i to’na iteraa e ua riro oia ei taata apî… O ta maua ïa bapetizoraa matamua—aita vau i faariro i te reira ei arueraa no‘u e aore râ, no te tahi atu. Ua faafariu oia ia’na iho ».

Na teie nei ohipa i taui i te aamu o to‘u oraraa. Aita vau i ite e, ua ite anei i to‘u metua tane i te paari o ta’na ohipa i rave area râ, ua here au ia’na no te ohipa o ta’na i rave i taua mahana ra. Ua pohe oia a 30 matahiti i teie nei, e te faatura e te haamaitai nei au i to’na i‘oa e amuri noa’tu.

E tamaiti to‘u metua tane no Lithuanie area râ, ua fanauhia oia i Ekotia. Ua nuu mai oia i Paratira nei i to’na apî-roa-raa. Na to’na ite i te reo Peretane i faa‘ohie i ta’na mau tau‘araa parau, i nehenehe ai oia e tai‘o i te Buka a Moromona na roto i te reo Peretane no te mea aita ă te reira i iritihia’tura i te reo Popoti. Na te fifi o te reo i faatafifi i to‘u mama ia faafariuhia i roto ite Ekalesia e tae noa’tu tau rii matahiti i muri mai, i to’na râ ô raa mai, ua riro oia ei hi‘oraa puai no te itoito i te tautururaa ia vetahi ê e no te here o te Atua i roto i to matou utuafare. E 92 matahiti to’na i teie nei, e te ora noa nei ă oia. Na te reira i horo‘a ia‘u te oaoa rahi ia parau e, te here nei au ia’na no to’na faaroo rahi. E faatura e e haamaitai atoa vau i to’na i‘oa e amuri noa’tu.

Te popou nei au i te itoito o to‘u metua tane i te bapetizo-raa-hia i roto i te Ekalesia, noa’tu te mau fifi o ta’na i faaruru i taua mau taime ra. E ere roa’tu i te mea ohie no’na. Aita raua ta’na vahine i bapetizohia apipitihia. Ua riro te mau faaturoriraa o te ‘ava e o te avaava ei faahemaraa puai no’na. E taata veve oia. Ua riri to’na mama i to’na tomoraa i roto i te Ekalesia, e ua parau ia’na e, ia bapetizo noa’tu oe, eita vau e faariro faahou ia oe ei tamaiti na‘u. E 300 noa melo i Paratira e aita e fare pureraa i reira. E ua maere roa vau i te faaotiraa e i te itoito o to‘u papa.

E mea nahea to’na rave faaotiraa i teie opuaraa i rotopu i teie mau fifi rahi ? E pahonoraa e mea ohie roa ïa : No te mea ua tai‘o to‘u papa i te Buka a Moromona. I to’na tai‘oraa, i ite ai oia i te parau mau o te parau poro‘i o te faaho‘i-faahou-raa mai. E haapapûraa te Buka a Moromona e, e parau mau Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea nei. Ua haapii mai Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia e, « ia natihia te Buka a Moromona e te Varua e riro ïa [ei] materia puai roa‘e i roto i te faafariuraa » ([2004], 104).

Ua faaite te peresideni Gordon B. Hinckley e : « Te feia o tei tai‘o i te [Buka a Moromona] na roto i te pure, noa’tu e feia moni e aore râ, e feia veve, e mea ite e aore râ, te mea ite-ore, e tupu ïa i te rahi i raro a‘e i to’na mana…

Ma te feaa-ore, te fafau atu nei au ia outou e, mai te mea e tai‘o outou i te Buka a Moromona na roto i te pure, noa’tu ehea taime to outou tai‘oraa i te reira; e ô mai i roto i to outou aau… te Varua o te Fatu. E ô mai ïa te hoê opuaraa puai no te haere na roto i te haapa‘oraa i ta’na mau faaueraa, e e ô mai ïa te hoê iteraa papû puai a‘e no te Tamaiti ora a te Atua » (« The Power of the Book of Mormon », Ensign, Tiunu 1988, 6 ; a hi‘a atoa « The Book of Mormon », Tambuli, Atopa 1988, 7).

Ua tae mai teie mau fafauraa mau i roto i to‘u metua tane, e no to‘u utuafare. Ei tu‘atiraa i te mea o tei haapiihia ia matou, e tai‘o matou ei utuafare i te mau papa‘iraa mo‘a i te mau mahana atoa. Ua na reira noa matou e rave rahi matahiti. Ua tai‘o matou i te Buka a Moromona e rave rahi taime i roto i to matou utuafare, e e rave tamau noa ă matou i te reira. Mai tei fafauhia mai, ua ô mai te Varua o te Fatu i roto i te aau o to matou utuafare, e ua ite matou i te hoê opuaraa puai no te haere na roto i te haapa‘o i Ta’na mau faaueraa e ua roaa te hoê iteraa papû puai a‘e no te Tamaiti ora a te Atua.

Ia ite outou e e parau mau te Buka a Moromona, e ia ite outou e ua pii-mau-hia Iosepha Semita e te Atua no te faati‘a faahou i te Ekalesia a Iesu Mesia i te fenua nei. E ite ïa outou e ua ite Iosepha Semita i te Metua e i te Tamaiti. E ite ïa outou e hoê faaroo, hoê bapetizoraa mana. E ite ïa outou e te ora nei te hoê peropheta na te Atua i te fenua nei i teie mahana e tei a’na ra te mau taviri o te autahu‘araa e te tura no te faaohiparaa i te reira, mai ta Petero i faaohipa na i tahito ra. E ite ïa outou e, e Tamaiti Iesu Mesia na te Atua, aita’tu e i‘oa e tae mai ai te ora ia outou. E ite ïa outou e te ora nei te Atua te Metua e te here nei Oia ia tatou. E ite ïa outou e Ta’na faanahoraa no te ora e faanahoraa maitai roa ïa, e te vai nei to outou hiaai no te rave i te mau oro‘a, te haapa‘oraa i te mau faaueraa e te mau papuraa e tae noa’tu i te hopea.

E oto roa vau mai te mea ua horo‘ahia te Buka a Moromona i te hoê taata, e ua faaitehia teie mau mea ia’na, e inaha, aita iho ă oia e tai‘o i te reira. E oto roa vau ia vaiiho teie mau taata ia faauruhia ratou e vetahi ê, e ia pato‘i i te imi i te buka e ia vaiiho i te hiti mai te hoê mea faufaa-ore, e eita roa e amui i roto i te amuraa maa o te pae varua tei pûpûhia mai. Ia‘u nei, e mea maere mau te reira. Mai te mea ra te faataa nei te hoê tamaiti e aore râ, te hoê tamahine i te hoê metua here, ua pato‘i i te tai‘o i ta’na rata, ma te iriti-ore i te vehi. Te feia atoa e ma‘iti mai te reira ra, e mau tamarii faahupehupehia ïa o te pato‘i i te tamata noa i te maa tei faaineinehia ma te here na ratou e to ratou metua vahine here.

E heheu mai te Atua i Ta’na parau mau ia pee te mau taata i te faaueraa a Moroni i roto i te Moroni 10:3–5. Ua haapoto Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia i te mau haapiiraa a Moroni mai teie te huru:

  • Te matamua, « a tai‘o i te Buka a Moromona e a feruri hohonu i ta’na parau poro‘i no ni‘a ia Iesu Mesia ».

  • Te piti, « a pure i te Atua na roto i te faaroo ia Iesu Mesia ia farii i te hoê iteraa papû ia ite e e parau mau anei te Buka a Moromona e e peropheta mau anei Iosepha Semita no te Faaho‘i-faahou-raa ».

  • Te toru, « a pure ma te haavare-ore ma te hinaaro mau, oia ïa to tatou hinaaro i te faaohiparaa i te pahonoraa e fariihia e tatou mai te Atua mai » (111).

I te feia o tei marô e eita tatou e ite i teie mau mea, te faaite papû atu nei au e, e farii tatou mai te mea e faahaehaa mau tatou no te rave mai ta te Atua i haapii ia tatou na roto i Ta’na peropheta i te fenua nei. No te ti‘aturi e aore râ, te fariiraa i te mana‘o maamaa e, aita te Atua i ite ihea te parau mau e itehia’i e aore râ, aita e mana to’na no te faaite i te reira ia tatou. No te mea râ, aita te hoê i faaohipa i te fafauraa o teie buka, aita ïa vetahi i na reira atoa.

No te aha vau i here ai e i faatura’i i te i‘oa o to‘u metua tane ? No te mea ua tai‘o e ua faaohipa to‘u metua tane i te fafauraa o te Buka a Moromona. No te aha vau i here ai e i faatura’i i te i‘oa o to‘u metua tane ? No te mea aita oia i pato‘i i te pahonoraa o ta’na i farii, noa’tu te mau tamataraa rarahi. No te aha vau i here ai e i faatura’i i te i‘oa o to‘u metua tane ? No te mea ua haamaitai oia i to‘u oraraa, e tae noa’tu hou to‘u fanau-raa-hia mai, na roto i te faaitoitoraa i te rave i ta te Atua i titau mai ia’na ia rave.

Te ani manihini nei au i te taato‘araa o tei faaroo ia‘u i te parauraa ia tai‘o i te Buka a Moromona e ia faaohipa i te fafauraa e vaira i roto. Te feia atoa e na reira, e ite ïa ratou e e parau mau teie buka.

Te faaite nei au i to‘u iteraa papû e te Buka a Moromona o te parau ïa na te Atua. Na roto i te reira i ite ai au e e peropheta Iosepha Semita na te Atua. Ua ite au e, aita oia i papa‘i i te Buka a Moromona area râ, ua iriti oia i te reira na roto i te mana o te Atua. Ua ite au e e peropheta Thomas S. Monson na te Atua i te fenua nei i teie mahana, te taata hoê roa i te fenua nei e mau nei i te mau taviri atoa o te autahu‘araa e te ti‘araa no te faaohipa i te reira. Ua ite au e o Iesu Mesia to tatou Faaora e te ora nei Oia. Ua ite au e te ora nei te Atua e te here nei ia tatou. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.